Foto: Raskrinkavanje.ba
Na nekoliko koordinisanih naloga na društvenim mrežama već mjesecima traje propagandna politička kampanja zasnovana na narativima vladajuće stranke u Republici Srpskoj – SNSD-a – i njenog predsjednika Milorada Dodika, ujedno i entitetskog predsjednika.
Kampanja se vodi putem Facebook stranice Kritična masa, Instagram naloga Know More te istoimenih naloga na platformama X i Tik Tok. Na ovim je nalozima od 3. aprila do 16. jula 2025. objavljeno 15 kratkih i vizuelno efektnih videouradaka na engleskom jeziku.
Foto: Screenshot/Facebook
Kampanja, u suštini, promiče poruku o naporima Milorada Dodika da očuva Republiku Srpsku i srpski narod u BiH, nasuprot stranom, zapadnom uticaju oličenom u visokom predstavniku Christianu Schmidtu. Ova je poruka u objavama na nalozima Kritična masa i Know More predstavljena u izrazito emotivnom tonu i uz “aplaudiranje” Dodiku kao izabranom i u narodu omiljenom političkom lideru protiv kojeg se vode “montirani politički procesi”.
U isto vrijeme, ovome je suprotstavljena teza da je visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt “nacista” i “neprijatelj BiH” te da uz podršku Evropske unije radi na naporima koji mogu izazvati novi rat na evropskom tlu. Schmidt je u više navrata označen kao visoki predstavnik za kojeg “niko nije glasao” i kojeg “UN nije odobrio”. Ove se dvije teze međusobno isprepliću u najmanje sedam od 15 analiziranih objava.
Foto: Objava na Facebook stranici Kritična masa, s opisom: “Nacista upravlja Bosnom?!”, Screenshot/Facebook
U nizu objava u okviru ove kampanje iznose se i različite tvrdnje u kojima se Bošnjaci u BiH i u inostranstvu optužuju za saradnju s terorističkim organizacijama u svijetu i radikalni islamizam, pa i za lobiranje protiv interesa Srba u SAD-u.
Pored navedenog, Milorad Dodik je otvoreno poređen s Donaldom Trumpom i opisan kao “balkanski Trump” (eng. The Trump of the Balkans). Opisan je i kao jedan od “zabranjenih lidera slobodne Evrope”, zajedno s desno orijentisanom francuskom političarkom Marin Le Pen i rumunskim političarem Calinom Georgescuom.
Foto: Screenshot/Facebook
Iako je očigledno o kakvim se porukama i pristupu političkim temama u BiH radi, ono što iz ove kampanje nije sasvim jasno jeste prema kojoj je publici usmjerena. Naime, iako svih 15 objava prati naracija na tečnom engleskom jeziku, korisnici/e društvenih mreža koji/e ove objave dijele i komentarišu osobe su s našeg govornog područja.
Postoji, dakle, mogućnost da kampanja, suprotno onom što bi se na prvi pogled moglo zaključiti, nije usmjerena ka publici izvan regiona, nego da se njome pokušava stvoriti privid da je Dodikova “borba protiv nametnute strane vlasti” važno političko pitanje u svijetu.
Kampanja u skladu s narativima Milorada Dodika i vlasti u RS
Okosnicu kampanje, kako smo ranije naveli, čine tvrdnje koje nerijetko dolaze i od samog Milorada Dodika, njegovih partijskih kolega/ica, ali i medija bliskih vlasti u Republici Srpskoj.
U ovom je slučaju tako iskorišten manipulativni narativ o Christianu Schmidtu, visokom predstavniku u BiH, prema kojem ga “niko nije birao”, a on donosi političke odluke u državi. Narativ je zasnovan na netačnim tvrdnjama da je Schmidt na ovu poziciju došao na “nelegitiman način”, jer njegovo imenovanje nije potvrdilo Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija (1, 2, 3, 4). Raskrinkavanje i Istinomjer su se u ranijem periodu u više analiza bavili navodima domaćih zvaničnika/ca i medija koji su na ovaj način pokušali osporiti legalitet i legitimitet aktuelnog visokog predstavnika u BiH (1, 2, 3).
Istinomjer je u analizi objavljenoj u junu 2021. godine ukazao na to da, iako je tačno da Schmidtovo imenovanje nije potvrdilo Vijeće sigurnosti UN-a, takvo nešto nije uslov za imenovanje visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH. Dodali i da, zapravo, ne postoji definisana procedura izbora visokog predstavnika te da, “iako je u prošlosti bilo slučajeva kada se o odabiru visokog predstavnika izjašnjavalo i Vijeće sigurnosti, pravno utemeljenje za ovakvu praksu ne postoji”.
I ostale tvrdnje iz propagandnih uradaka korespondiraju onima kakve često možemo čuti od Milorada Dodika, zvaničnika SNSD-a i medija bliskih ovoj partiji, uključujući navode o opasnosti od radikalnog islamizma u BiH (1, 2, 3) te navodnu povezanost Bošnjaka u BiH s terorističkim organizacijama (1, 2, 3, 4).
Otkako je Donald Trump po drugi put izabran za američkog predsjednika, Milorad Dodik je u javnosti više puta isticao otvorenu podršku Trumpu, navodeći da je njegov ponovni dolazak na vlast “simbol nove nade za svijet koji poštuje razlike i uvažava interese svih naroda” te da “Republika Srpska ne želi ništa drugo za Srbe u Republici Srpskoj nego ono što su željeli američki birači kada su ubjedljivo izabrali Donalda Trumpa”. Dodikova podrška Trumpu i njegovim stavovima (1, 2, 3, 4) u javnosti je u isto vrijeme označena kao pokušaj dodvoravanja novom američkom predsjedniku u nadi da bi nova administracija mogla Dodiku i njegovim partijskim kolegama, te članovima porodice, ukinuti dugogodišnje sankcije Ureda za kontrolu strane imovine (OFAC), koji djeluje pri Ministarstvu finansija ove države (1, 2).
I pored brojnih napora, takvo nešto se nije desilo, a mediji su krajem juna 2025. godine izvijestili da je Trump “produžio važenje vanrednog stanja za Zapadni Balkan za još jednu godinu, čime je zadržana pravna osnova za nastavak američkih sankcija pojedincima i organizacijama iz regije”.
Anonimni nalozi u službi propagande
Sadržaj, struktura, ton i sâm jezik propagandnih objava na Facebook stranici Kritična masa, te nalozima na društvenim mrežama pod nazivom Know More (1, 2, 3), bez sumnje ukazuju na to da se radi o promociji Milorada Dodika i njegove politike. Ipak, informacije o tome ko stoji iza ovih naloga nisu dostupne.
Facebook stranica Kritična masa kreirana je u avgustu 2016. godine. Stranicom upravlja neko iz Srbije, a na ovoj je društvenoj mreži prati više od 93.000 korisnika/ca. Na stranici su istaknuti i linkovi koji vode na istoimene naloge na platformama Instagram, YouTube i TikTok, ali u vrijeme pisanja ove analize nijedan od ovih linkova nije bio funkcionalan.
Do oktobra 2024. na stranici su se objavljivali sadržaji na srpskom jeziku, pretežno videosnimci u trajanju od desetak minuta u kojima neimenovana naratorica komentariše različite društvene i političke događaje u regionu i svijetu. Među ovim starijim objavama ističu se komentari i manipulacije vezane za komplikovane političke odnose Srbije i zemalja u regionu, uključujući Kosovo, Crnu Goru i BiH (1, 2, 3).
Stranica u aprilu 2025. godine počinje s kampanjom u kojoj se glorifikuje Milorad Dodik i kritikuje Christian Schmidt, i s objavljivanjem sadržaja isključivo na engleskom jeziku. Uporedo s tim, mijenja se i format snimaka. Znatno su kraći, a u njihovom je fokusu sada isključivo Bosna i Hercegovina, odnosno političke okolnosti i događaji u BiH. Žena koja je prethodno komentarisala sadržaje više se ne pojavljuje; narator je muškarac koji bez lokalnog akcenta govori engleski jezik.
Instagram nalogom Know More, kreiranim 2016. godine, također upravlja neko iz Srbije.
Što se tiče X naloga Know More, o njemu ima još manje informacija. Osim sadržaja koji se mogu vidjeti i na Facebook stranici Kritična masa, na ovom je nalogu navedeno da je kreiran u aprilu 2014. godine i da ga trenutno prati nešto manje od 1.000 korisnika/ca ove društvene mreže. Istoimeni nalog na platformi Tik Tok prati nešto manje od 800 korisnika/ca.
Propaganda i dezinformacije
Kako smo ranije naveli, medijske tvrdnje u kojima se osporavaju legitimitet i legalitet visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini Christiana Schmidta nisu rijetke i dio su ustaljenog i manipulativnog narativa SNSD-ove vlasti u Republici Srpskoj. Taj narativ, zasnovan na netačnim tvrdnjama da je Schmidt “nelegitiman” jer ga “nije potvrdio UN”, u viralnoj je kampanji popraćen i drugim manipulacijama.
Uz ponovno negiranje Schmidtove legitimnosti i legalnosti, u jednom od snimaka u viralnoj kampanji navodi se i da “Schmidt kaže da je šef u Bosni” iako niko nije glasao za njega niti ga je “odobrio” UN. Navodi se da mu se zbog “kolonijalnog mentaliteta” u državi ne suprotstavlja niko osim Milorada Dodika. Također se navodi i da “ako Schmidt pobijedi, Bosna službeno gubi svoj suverenitet”.
Iz ovog se stiče utisak da se Christian Schmidt sam proglasio visokim predstavnikom i da se bori za političku prevlast, čime bi ukinuo suverenitet Bosne i Hercegovine. Na tom mu putu, prema navodima iz snimka, stoje samo Dodik i vlast u RS, dok je ostatak države navodno pasivan i nema hrabrosti da mu se usprotivi.
Ni ovi manipulativni navodi nemaju utemeljenja u činjenicama. Naime, i nakon uvođenja tzv. bonskih ovlasti 1997. godine, OHR stoji uz princip da je koncept kojim se ova institucija vodi zapravo preuzimanje odgovornosti lokalnih vlasti i građana za mirovni proces i probleme s kojima se BiH suočava. Što se tiče implikacija da se Schmidt sam proglasio visokim predstavnikom, i one su manipulativne. Naime, nadležno tijelo za imenovanje visokog predstavnika u BiH je Vijeće za provedbu mira (Peace Implementation Council, PIC). Upravni odbor Vijeća za provedbu mira imenovao je Christiana Schmidta za novog visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini 27. maja 2021. godine, nakon što je prethodni visoki predstavnik Valentin Inzko podnio ostavku.
Ured visokog predstavnika (OHR) je specifična međunarodna institucija odgovorna za nadgledanje provedbe civilnih aspekata mirovnog sporazuma kojim je okončan rat u Bosni i Hercegovini, a funkcija visokog predstavnika uspostavljena je u skladu s Dejtonskim mirovnim sporazumom iz 1995. godine. Na osnovu Zaključaka Konferencije za implementaciju mira održane u Bonnu 1997. godine, OHR je dobio ovlasti putem kojih je prethodnih godina nametao i mijenjao zakone, donosio izmjene Ustava BiH, poništavao odluke Centralne izborne komisije te smjenjivao izabrane i imenovane zvaničnike/ce u BiH koji/e krše zakonski preuzete obaveze i Dejtonski mirovni sporazum. Sve dosadašnje odluke visokih predstavnika mogu se pronaći na stranici OHR-a na ovom linku.
Pored navedenih tvrdnji, ranije smo naveli i da se u nekoliko objava vodi otvorena kampanja protiv Bošnjaka, uključujući i optužbe da Bošnjaci podržavaju terorizam i terorističke organizacije. U jednom od tih uradaka navodi se i da Bošnjaci “imaju najviše ISIS regruta po glavi stanovnika u Evropi”.
Prema podacima koje su proteklih godina objavljivali mediji u svijetu, ali i u našem regionu, procjenjuje se da je iz BiH na iračko-sirijska ratišta otišlo nešto više od 300 građana/ki, uz napomenu da su većinu ovog broja činili žene i djeca. Deutsche Welle je u aprilu prošle godine izvijestio da ne postoje tačni podaci o broju osoba iz BiH koje su se priključile ISIS-u te da se, prema procjenama, radi o 250 do 350 osoba.
Tvrdnje da je BiH s 92 borca po milionu stanovnika vodeća evropska zemlja po broju stranih boraca u ISIS-u u medijima su se pojavile 2017. godine (1, 2, 3). Kao izvor ovog podatka mediji su naveli interaktivnu mapu (arhiva) pod nazivom “Strani borci u Iraku i Siriji/Odakle oni dolaze?”, koju je u to vrijeme objavio portal Radio Free Europe (RFE), pozivajući se na podatke vlasti u BiH.
Foto: Screenshot/Radio Free Europe
Na mapi na koju su se mediji tada pozvali nije istaknuto da li se broj “stranih boraca” iz neke zemlje u svijetu odnosi samo na osobe koje se nalaze na ratištima ili se radi o ukupnom broju stanovnika neke zemlje koji su otišli na ovo područje. Uz ovu mapu istaknuto je i da se radi o procjenama te da se “svi borci nisu priključili Islamskoj državi”.
Usporedbe radi, kao vodeću zapadnu zemlju u broju osoba koje su otišle u ova područja RFE je 2017. godine na svojoj mapi naveo Belgiju, s 46 “stranih boraca” na milion stanovnika.
Centar za borbu protiv terorizma (eng. Terrorism Combating Centre) pri američkoj vojnoj akademiji West Point je 2019. godine objavio opsežnu komparativnu studiju o trendovima, implikacijama te samom kontingentu, odnosno broju državljana/ki zemalja Zapadnog Balkana u Siriji i Iraku. Prema podacima iz kredibilnih izvora, uključujući izvještaje Evropske komisije za svaku od zemalja Zapadnog Balkana, u studiji se tako navodi sljedeće:
Od 2012. godine, oko 1.070 državljana Kosova, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije, Albanije, Srbije i Crne Gore putovalo je u Siriju i Irak, prvenstveno se pridruživši redovima Islamske države i u manjem broju podružnici Al-Kaide, Jabhat al-Nusri – nedavno preimenovanoj u Hay'at Tahrir al-Sham (HTS). Ovaj neviđeni odliv stranih boraca iz regije dosegao je vrhunac 2013–2014. godine i gotovo je zaustavljen do 2016. godine, iako su ambiciozni džihadistički militanti nastavili svoje uglavnom neuspješne pokušaje prelaska u Siriju i u 2017. godini. Oko dvije trećine kontingenta, ili 67 posto, bili su odrasli muškarci u vrijeme odlaska – 15 posto žene i 18 posto djeca. Kosovo je doprinijelo najvećim brojem muškaraca u regiji (256), dok je Bosna i Hercegovina doprinijela najvećim brojem žena (61) i djece (81).
Zbog novorođenčadi rođene između 2012. i 2019. godine, broj djece stranih boraca sa Zapadnog Balkana u Siriji i Iraku znatno se povećao. Prema službenim podacima, broj djece rođene na ratištu od roditelja s Kosova i iz Bosne početkom 2019. godine iznosio je 155. Ova nova rođenja dodatno su povećala veličinu kontingenta sa Zapadnog Balkana koji je proveo vrijeme u Siriji i Iraku na najmanje 1.225.
Ne umanjujući problematiku odlazaka osoba za Zapadnog Balkana na strana ratišta, u studiji se navodi i da "autor procjenjuje da veličina kontingenta stranih boraca i članova njihovih porodica na Zapadnom Balkanu koja je ostala u Siriji i Iraku iznosi više od 500 osoba, od čega jednu trećinu čine muški borci, a dvije trećine žene i djeca (uključujući i onu rođenu na ratištu)".
Iako je, dakle, tačno da je u jednom momentu Bosna i Hercegovina zaista bila prva u Evropi po broju građana koji su otišli na područja Iraka i Sirije, odnosno tzv. Islamske države, na milion stanovnika, činjenica je i da su većinu tih osoba činile žene i djeca. Također, interaktivna mapa koju je objavio RFE sadrži napomenu da se sve osobe navedene kao “borci” nisu priključile ISIS-u.
Učešće državljana/ki BiH u oružanim sukobima u inostranstvu od 17. juna 2014. godine krivično je djelo kažnjivo i s do deset godina zatvora. Radio Slobodna Evropa je u maju 2017. godine izvijestio da, prema podacima Tužilaštva BiH, u predmetima za protivzakonito formiranje i pridruživanje stranim paravojnim formacijama vezanim za odlaske državljana BiH na strana ratišta Sirije i Iraka, i tzv. Islamske države Iraka i Levanta (IDIL) nije bilo nijedne oslobađajuće presude. Drugim riječima, iako na sirijsko-iračka ratišta u prošlosti jeste otišlo nekoliko stotina osoba iz BiH, država je poduzela zakonske mjere i propisala stroge kazne za one koji se na ovaj korak odluče.
Dakle, iznošenje starih podataka o broju građana/ki BiH na području Sirije i Iraka u viralnoj je kampanji plasirano s ciljem predstavljanja Bošnjaka kao sigurnosne i političke prijetnje u državi.
Shodno činjenicama, tvrdnje da je Christian Schmidt “nelegitiman” i/ili “nelegalno izabran” visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH, zasnovane na činjenici da njegovo imenovanje nije potvrdilo Vijeće sigurnosti UN-a, ocjenjujemo kao manipulisanje činjenicama. Istu ocjenu dobija i tvrdnja da Schmidt “kaže da je šef u Bosni”, kojom se implicira da je on samoproglašeni visoki predstavnik.
(Raskrinkavanje.ba)