Foto: Freepik
Na Facebook stranici “Zanimljivosti” 3. novembra 2025. objavljena je slika na kojoj je ispisan sljedeći tekst:
Šećer u mozgu bebe naziva se ADHD.
Šećer u mozgu odrasle osobe naziva se demencija.
Šećer u tvojim očima naziva se glaukom.
Šećer u tvojim zubima naziva se karies.
Šećer na tvojoj koži naziva se starenje.
Šećer u tvojoj krvi naziva se dijabetes.
Višak šećera u tvom organizmu naziva se rak.
Foto: Screenshot/Facebook
Objava je do datuma pisanja ove analize podijeljena više od 180 puta, a slične tvrdnje na društvenim mrežama dijele se još od 2023. godine (1, 2, 3).
Slatke muke
Šećer je dio ljudske ishrane budući da je neophodan za funkcionisanje organizma. Međutim, unošenje previše šećera može uzrokovati brojne zdravstvene probleme. Kako se navodi u članku o uticaju šećera i zaslađivača na zdravlje koji je objavljen 2014. na stranici američkih Nacionalnih instituta za zdravlje, tip šećera koji se zove glukoza je primarna “hrana za mozak” i važan izvor energije za cijelo tijelo. Međutim, nema potrebe dodavati ovaj šećer u prehranu budući da ga tijelo dobija razgradnjom drugih nutrijenata kao što su ugljeni hidrati, proteini i masnoće.
Obični šećer koji se koristi u kuhinji zove se saharoza. Radi se o spoju dva šećera, glukoze i fruktoze, koji se industrijski proizvodi iz šećerne repe ili šećerne trske, i važan je dio ljudske prehrane.
Iako nezaobilazan za ljudski metabolizam, šećer u pretjeranim količinama dovodi do niza zdravstvenih problema. Ovo se uglavnom dešava zbog dodanog šećera u hrani budući da se nalazi u velikom broju prehrambenih proizvoda koje kupujemo danas. Negativni uticaji pretjeranog unosa šećera dobro su istraženi i dokumentovani (1, 2, 3). Između ostalog, uključuju pretilost, koja dovodi do niza drugih zdravstvenih problema, kao što su bolesti srca i krvnih žila, i dijabetes tip 2. Može povećati rizik od nastanka raka debelog crijeva i pankreasa, ugroziti zdravlje zuba i oštetiti mrežnjaču, mišiće i nerve.
Prema vladinim preporukama u Velikoj Britaniji, kako bi izbjegli pretjeranu konzumaciju šećera, odrasli ne bi trebali dnevno konzumirati više od 30 grama šećera koji je dodan u hranu i koji se prirodno nalazi u medu i nezašećerenim sokovima i drugim napicima od voća i povrća. Ovo čini otprilike 5% energije dobijene iz hrane. U Americi je preporučeno da unos kalorija od dodanih šećera u hrani ne prelazi 10% dnevno.
Da li šećer uzrokuje ADHD, glaukom i rak?
Raskrinkavanje je već pisalo o nekim tvrdnjama iznesenim u viralnoj Facebook objavi u analizi 29. septembra 2023. godine.
Kako je u njoj objašnjeno, šećer ne uzrokuje rak ili demenciju. Demencija je naziv za skup simptoma koji uzrokuju gubitak pamćenja i opadanje kognitivnih sposobnosti. Najčešći uzrok ovih simptoma je Alzheimerova bolest, a oni se javljaju zbog oštećenja ili gubitka nervnih ćelija i njihovih poveznica u mozgu. Uzroci Alzheimerove bolesti još uvijek nisu u potpunosti jasni. Najčešće je riječ o kombinaciji različitih faktora, poput genetskih promjena, životnog stila i promjena na mozgu koje dolaze sa starosti.
Usvajanje zdravih životnih navika, uključujući i zdravu ishranu, jedan je od načina prevencije Alzheimerove bolesti. Postoji nekoliko studija (1, 2, 3) koje su povezale prekomjerno konzumiranje šećera s faktorima rizika za razvoj Alzheimerove bolesti, ali nije činjenično utemeljeno reći da je demencija “šećer u mozgu”. Riječ je o kompleksnom stanju kojem mogu doprinijeti razni rizični faktori.
Rak je bolest koja je rezultat razmnožavanja abnormalnih ćelija. Ovo se dešava zbog promjena u genima koje upravljaju načinom na koji naše ćelije funkcionišu i dijele se. Ove promjene u genima mogu biti genetski nasljedne, nastati greškom u diobi ćelija ili biti uzrokovane stvarima iz okoline, kao što su duhanski dim, teški metali, izloženost radioaktivnim materijalima i slično (link).
Kada je riječ o vezi šećera i raka, u analizi Raskrinkavanja iz 2023. navodi se podatak da ljudske ćelije koriste jednostavnu glukozu kao izvor energije. Dalje se navodi sljedeće:
Kancerogene ćelije, pak, koriste oko 200 puta više šećera od normalnih ćelija. S tim u vezi, na stranici Mayo klinike ističe se da je neophodno provesti još istraživanja kako bi se pouzdano utvrdila veza između konzumacije šećera i raka.
“Razne vrste ćelija, uključujući ćelije karcinoma, energetski ovise o šećeru u krvi (glukozi). Ali više šećera za ćelije raka ne ubrzava njihov rast. Isto tako, lišavanje ćelija karcinoma šećera ne usporava njihov rast”, navodi se na ovoj stranici.
Ipak, kako se na stranici Istraživanje raka Ujedinjeno Kraljevstvo (Cancer Research UK) ističe, iako šećer sam ne uzrokuje rak, postoji indirektna veza između šećera i ove bolesti. Naime, pretjerana konzumacija šećera može dovesti do gojaznosti, a gojaznost povećava rizik od nekih vrsta raka.
Dakle, nije tačno da višak šećera u tijelu direktno uzrokuje rak. U objavi se insinuira da bi se rak, kao i druge bolesti i stanja koja se u njoj nabrajaju, mogli izbjeći ili izliječiti prostim smanjenjem konzumiranja šećera. To nije tačno.
Poremećaj pažnje i hiperaktivnosti (eng. Attention-Deficit Hyperactivity Disorder, ADHD) manifestuje se ekstremnom hiperaktivnosti, nedostatkom fokusa i impulzivnošću. Simptomi se javljaju kod djece mlađe od 12 godina (kod neke već oko 3. godine), a od njega mogu patiti i odrasle osobe. Egzaktan uzrok ADHD-a je nepoznat, ali dosadašnja istraživanja pokazuju da se javlja kao posljedica kombinacije genetskih faktora i faktora iz okoline, kao i određenih stanja centralnog nervnog sistema u ključnim momentima za dječji razvoj.
Faktori rizika za ADHD uključuju porodičnu vezu s osobom koja pati od istog stanja, izloženost toksinima poput olova, konzumiranje alkohola i droga za vrijeme trudnoće i prijevremeno rođenje.
Iako se šećer veže za hiperaktivnost, naučna istraživanja do sada nisu uspjela pronaći konkretne dokaze da prekomjerno konzumiranje šećera uzrokuje ADHD. U članku portala Healthline, koji se bavi izvještavanjem o medicinskim temama, navodi se nekoliko naučnih radova objavljenih u protekloj deceniji u kojima se prekomjerno konzumiranje šećera povezuje s pojačanim simptomima ADHD-a ili s povećanim rizikom od ADHD-a (1, 2, 3). Ipak, u ovim je istraživanjima naglašeno da je potrebno još istraživanja kako bi se donio bilo kakav konkretan zaključak.
Prekomjerno konzumiranje šećera jeste direktno povezano s karijesom, glaukomom i bržim starenjem kože (1, 2, 3).
Kada je riječ o dijabetesu, bolesti koja se kod nas kolokvijalno često naziva “šećer”, povezanost je nešto kompleksnija. Dijabetes je hronična bolest koju karakterišu povišeni nivoi šećera glukoze u krvi. Naime, kao što je objašnjeno na početku ove analize, većina hrane koju konzumiramo u našem tijelu pretvara se u glukozu koju tijelo koristi kao izvor energije. Hormon inzulin, kojeg proizvodi žlijezda s unutrašnjim lučenjem gušterača, reguliše nivo šećera u krvi i omogućuje mu da uđe u ćelije koje ga koriste kao izvor energije. Ukoliko inzulina nema dovoljno, nivo šećera u krvi se povećava, što dovodi do niza opasnih simptoma.
Postoje dvije vrste dijabetesa: tip 1, kod kojeg gušterača ne proizvodi inzulin, i tip 2, kod kojeg je učinak inzulina smanjen.
Iako osobe koje imaju dijabetes moraju paziti na nivoe šećera u krvi zbog nedostatka inzulina u organizmu, šećer ne uzrokuje dijabetes direktno. Osim dijabetesa, postoji još nekoliko mogućih uzročnika visokog nivoa šećera u krvi, kao što su nuspojave lijekova, operacije, povrede, stres, sindrom policističnih jajnika i slično.
Pretilost, kojoj prekomjerno unošenje šećera može doprinijeti, pak, jeste jedan od glavnih faktora rizika za razvijanje dijabetesa tipa 2. Dakle, konzumiranje šećera indirektno doprinosi razvijanju dijabetesa, ali nije njegov jedini uzrok.
Na koncu, prekomjerno konzumiranje dodatnog šećera ishranom može biti štetno i izazvati zdravstvene probleme, zbog čega stručnjaci/kinje preporučuju da se njegov unos ograniči. Ipak, određene količine šećera dio su zdrave i izbalansirane ishrane, te se nutricionisti/kinje ne slažu s tvrdnjama da ga treba u potpunosti izbaciti.
Shodno činjenicama, tvrdnje da šećer uzrokuje demenciju, rak i ADHD ocjenjujemo kao dezinformaciju i pseudonauku. Tvrdnju da šećer uzrokuje dijabetes ocjenjujemo kao manipulisanje činjenicama.
(Rašid Krupalija i Nerma Šehović, Raskrinkavanje.ba)