Foto: Screenshot/YouTube
Na profilima Udruge ATMA na Instagramu, Facebooku (link, link) i YouTubeu 8. septembra 2025. godine objavljen je isječak iz intervjua s televizijskim voditeljem Krešimirom Mišakom. On u isječku govori o digitalizaciji novca, a u opisu objava istaknuta je tvrdnja da je ovaj proces “alat za kontrolu”.
KOJA JE POZADINA DIGITALIZACIJE NOVCA? / Krešimir Mišak
"Digitalizacija novca nije samo tehnološki napredak – to je alat za kontrolu. Kad sve postane digitalno, svaka transakcija postaje trag."
Foto: Screenshot/Instagram
Mišak tvrdi da postoje maliciozni motivi iza napora Evropske unije na uvođenju digitalnog novca. Prema njegovom objašnjenju, digitalni euro bi u budućnosti mogao biti “programabilan”, što znači da bi se građanima/kama moglo ograničiti pristup njihovom novcu u zavisnosti od usluge ili proizvoda koji plaćaju. Kao primjer navodi mjere iz perioda pandemije Covid-19, ističući da bi se uvođenjem digitalnog eura stvorila mogućnost da se osobama koje nisu vakcinisane onemogući pristup pošti ili čak korištenju novca. On navodi da će u takvom scenariju jedino digitalni novac biti dostupan, bez alternative u gotovini, što implicira ograničavanje ličnih prava i sloboda.
Mišak “pojašnjava” da vlasti uvijek nude “razumna” i umirujuća objašnjenja kada govore o digitalnom euru, poput toga da gotovina neće nestati i da će digitalni novac biti samo dodatak koji olakšava svakodnevne transakcije. Međutim, on tvrdi da se nakon uvođenja noviteta nikada ne vraća na staro. Kao ilustraciju koristi metaforu “dva koraka naprijed, jedan nazad”, kojom opisuje postepeno uvođenje promjena: prema njegovom tumačenju, nove se mjere djelimično vraćaju na staro pod pritiskom javnosti, ali dugoročno se ipak ostvaruju ciljevi koji su postavljeni od početka.
Objava na Instagramu zabilježila je više od 15.500 pregleda, a objava na Facebooku pregledana je više od 216.000 puta.
Šta su činjenice?
Krešimir Mišak je pisac i dugogodišnji novinar Hrvatske radiotelevizije. Više od dvije decenije uređuje i vodi emisiju “Na rubu znanosti”, u kojoj promoviše pseudonaučne teze, “alternativne” medicinske tretmane i teorije zavjere. Naš partnerski portal Faktograf u više je tekstova analizirao tačnost njegovih izjava. Naučnici i stručna javnost u Hrvatskoj i svijetu u nekoliko su navrata izražavali protest zbog antinaučnih tvrdnji koje se promovišu u spomenutoj emisiji.
Cijeli intervju s Mišakom objavljen je na YouTube kanalu Udruge ATMA također 8. septembra.
Tvrdnje da su digitalne valute, poput digitalnog eura, sredstvo za kontrolisanje stanovništva uklapaju se u širu teoriju zavjere o “Novom svjetskom poretku”, po kojoj elite nastoje nametnuti globalnu dominaciju i kontrolu nad stanovništvom uz oduzimanje ličnih prava i sloboda. O takvim primjerima dezinformacija pisali smo u više analiza (link, link, link, link). Uprkos učestalim tvrdnjama o takvim zavjerama, do sada nije predstavljen nijedan vjerodostojan dokaz koji bi ih potvrdio.
Tačno je da se u Evropskoj uniji radi na uvođenju digitalnog eura, ali kako je i sam Mišak kazao, uvođenje je zamišljeno kao dopuna gotovom novcu koji neće biti povučen iz opticaja.
Šta je digitalni euro?
Na stranici Hrvatske narodne banke (HNB) navedeno je da digitalni euro predstavlja oblik digitalnog novca koji bi izdavali Eurosistem, odnosno Evropska centralna banka (ECB), i nacionalne centralne banke zemalja članica eurozone. Ideja o njegovom uvođenju razvila se kao odgovor na rastuću potrebu za sigurnim i pouzdanim elektronskim plaćanjima u Evropi.
Građani/ke bi digitalni euro mogli/e koristiti za svakodnevne transakcije, plaćajući putem kartice, mobilne aplikacije ili nekog drugog tehnološkog rješenja koje u trenutku njegovog uvođenja bude ispunjavalo propisane standarde i nudilo jednostavnu i sigurnu upotrebu.
Da bi digitalni euro bio uveden, neophodno je usvajanje čitavog paketa zakona u Evropskom parlamentu i Vijeću EU, uključujući uredbe o digitalnom euru, gotovinskim sredstvima plaćanja i uslugama digitalnog eura, koje su još uvijek u proceduri.
Digitalni euro bit će dopuna gotovom novcu, objašnjeno je i na stranici Hrvatske narodne banke u tekstu iz avgusta 2025. godine. Uz informaciju da bi digitalni euro mogao najranije biti uveden 2028. godine, apostrofirano je da se putem predloženih zakonskih rješenja, koja uključuju i uvođenje digitalnog eura, radi i na “očuvanju gotovine kao uključivog, sigurnog i pouzdanog sredstva plaćanja, koje će i u budućnosti stajati uz bok digitalnim oblicima plaćanja”.
Na stranici hrvatskog Ministarstva financija navodi se da će se “Prijedlogom uredbe o euronovčanicama i eurokovanicama kao zakonskom sredstvu plaćanja očuvati uloga gotovog novca u eurima kao sredstva plaćanja, osiguravanjem njegove široke prihvaćenosti te lake dostupnosti u čitavom europodručju”.
Osim toga, suprotno Mišakovim tvrdnjama, već je određeno da digitalni euro neće biti “programabilan”, to jeste niko neće imati mogućnost da unaprijed odredi na šta će pojedinci/ke trošiti svoj novac. Na stranici Evropske centralne banke objašnjeno je sljedeće:
Programibilan novac, kao što su na primjer bonovi, digitalni je oblik novca koji se rabi u unaprijed određenu svrhu. Plaćanja programibilnim novcem ograničena su u pogledu mjesta, vremena i primatelja plaćanja.
Kao što je predviđeno i u zakonodavnom prijedlogu Europske komisije, digitalni euro ne bi bio programibilan novac, ali korisnici koji ga žele rabiti za automatizirana plaćanja mogli bi ga rabiti u tu svrhu. Na primjer, korisnik bi mogao naložiti automatski mjesečni prijenos digitalnih eura članovima svoje obitelji ili prijateljima.
Mišak, međutim, odbacuje ovakva “racionalna” objašnjenja institucija i implicira da će se uvođenje kontrole putem digitalizacije valute ipak sprovesti. Ignorisanje službenih informacija i uvjeravanje publike da iza njih stoje skriveni motivi doprinosi prividnoj istinitosti njegovih tvrdnji, jer se svaki argument koji dolazi iz relevantnih izvora unaprijed odbacuje kao dio “njihove” manipulacije. Na taj način publika ostaje zarobljena u narativu koji se sam potvrđuje.
Shodno navedenom, tvrdnje da iza napora da se uvede digitalni euro stoji plan da ova valuta bude programabilna i da se koristi kao sredstvo za dominaciju i kontrolu stanovništva ocjenjujemo kao teoriju zavjere.
(Raskrinkavanje.ba)