Sukob na Bliskom istoku nije dio “Velikog reseta”

Foto: Envato

Na Facebook stranici “2012 Transformacija svijesti” 12. marta 2026. godine podijeljen je status u kojem je eskalacija rata na Bliskom istoku opisana kao “dio Velikog reseta”, odnosno kao još jedna kriza čiji je stvarni cilj izazivanje nestabilnosti i nametanje globalne kontrole stanovništva ograničavanjem ličnih sloboda i prava. U objavi se tvrdi da je energetska kriza uzrokovana eskalacijom samo paravan za nametanje “zelenih” alternativa i za prisiljavanje stanovništva da zamijeni meso u ishrani sintetičkim varijantama i insektima.

DA LI JE RAT S IRANOM  DIO VELIKOG RESETA?
Zastanite na trenutak i razmislite.
Isti obrazac. Isti ljudi. Isti rezultat.
Nafta preko noći postaje nesigurna i skupa, dok električni automobili i javni prijevoz odjednom postaju “jedina budućnost”.
“Zelena” energija nameće se ubrzano i bez alternative jer industrija počinje pucati pod pritiskom skupih energenata.
Poljoprivreda postaje sve skuplja i sve nestabilnija, dok sintetičko meso i kukci postaju sve prihvatljiviji.

U objavi su nabrojane i druge navodne promjene koje vode ka ekonomskoj i drugoj kontroli stanovništva, kao što su “digitalni identiteti” ili “digitalne valute centralnih banaka”, putem kojih se može ograničiti i kontrolisati potrošnja.

Digitalni identiteti postaju “nužni” za pristup uslugama, a univerzalni temeljni dohodak pojavljuje se kao “spas” u doba najveće financijsje krize i nezaposlenosti.

Digitalne valute središnjih banaka (CBDC) spremne su za uvođenje kako bi se ograničila potrošnja po pojedincu (obitelji) i riješilo pitanje nestašica uzrokovanih energetskom, naftnom krizom.

Rat na Bliskom istoku predstavljen je kao sredstvo, ali i kao odvraćanje pažnje od promjena koje se uvode i koje će navodno završiti uspostavom tehnokratije, odnosno društva u kojem odluke ne donose izabrani zvaničnici, nego elita. 

A pitanje koje se rijetko postavlja je jednostavno: ako je sve ovo samo rat, zašto gotovo svaka politička i ekonomska promjena ide u istom smjeru?

Upravo prema modelu društva o kojem se govori godinama - tehnokraciji.

Modelu u kojem je još prije nekoliko godina izrečena rečenica:

„Nećete imati ništa i bit ćete sretni.“

Povijest pokazuje da ratovi završavaju, krize prolaze. Ali sustavi koji se uvedu tijekom krize često ostaju.

Zato je možda danas najvažnije pitanje, što se zapravo gradi dok je pažnja svijeta usmjerena na rat?

Foto: Screenshot/Facebook

Objava Facebook stranice “2012 Transformacija svijesti” je do vremena pisanja ove analize imala nešto manje od 900 reakcija i podijeljena je više od 250 puta. Tekst iz objave podijeljen je i na drugim Facebook stranicama i profilima (1, 2, 3, 4).

Priviđanje planiranih kriza

Nedugo nakon što je počeo sukob na Bliskom istoku krajem februara 2026. godine, pobornici/e teorija zavjere počeli/e su dijeliti navode da je riječ o još jednoj režiranoj krizi s ciljem globalne promjene koja vodi “Novom svjetskom poretku”, odnosno dominaciji malobrojne elite nad kontrolisanom većinom stanovništva. 

Raskrinkavanje se bavilo ovakvim objavama na društvenim mrežama. U jednoj od tih analiza pisali smo o sličnim netačnim navodima prema kojima su krize kao što su pandemija Covid-19, ruska invazija na Ukrajinu i rat na Bliskom istoku 2026. dio jednog procesa čiji je krajnji cilj nametanje kontrole nad čovječanstvom. U drugoj analizi bavili smo se neutemeljenom tvrdnjom da je rat na Bliskom istoku “paravan” za uvođenje kontrole pristupa energentima. 

Eskalacija sukoba u ovom području dovela je do rasta cijena energenata, s obzirom na to da se oko petina nafte i plina koji se dnevno troše u svijetu transportuje putem Hormuškog moreuza, morskog prolaza između Irana i Ujedinjenih Arapskih Emirata. Nakon što su napadi na Iran počeli, ovaj ključni prolaz je blokiran (1, 2, 3). Osim toga, nekoliko zaljevskih zemalja ograničilo je proizvodnju nafte i plina zbog rata.

Reuters je u vrijeme pisanja ove analize situaciju opisao kao “energetski šok bez presedana”. Prema pisanju ove agencije, kriza je “s tržišta uklonila 400 miliona barela, što odgovara otprilike četverodnevnoj svjetskoj potrošnji, a to je izazvalo porast cijena oko 50%”. Nafta, plin i njihovi rafinisani derivati ključni su za mnoge dijelove modernog svijeta: od automobila, kamiona i aviona, preko napajanja domova i industrije pa sve do proizvodnje plastike i vještačkih đubriva. Sve ovo dovodi i do većih cijena hrane, što bi, u slučaju da sukob potraje nekoliko sedmica, moglo da ugrozi i globalne zalihe hrane, kako je izjavio ekspert UN-a za Reuters. 

Neke vlade u svijetu posegnule su za različitim mjerama kako bi uvele načine štednje. Reuters je izvijestio da je Tajland naredio državnim službenicima da štede energiju obustavom putovanja u inostranstvo i korištenjem stepenica umjesto liftova, dok je Bangladeš zatvorio svoje univerzitete. Šri Lanka je uvela racionalizaciju goriva, Kina je zabranila izvoz rafinisanih goriva, a krizni energetski plan britanske vlade uključuje smanjenje ograničenja brzine kako bi se uštedjelo gorivo.

Dakle, eskalacija sukoba na Bliskom istoku 2026. godine uticala je na to da je svijet suočen s rastom cijena energenata i mogućim nestašicama. Neke zemlje odlučuju se na uvođenje mjera i ograničenja. Nije riječ o procesima koji su dio nekog šireg i unaprijed postavljenog “plana” da se ograniči pristup energentima. Sve upućuje na to da je riječ o uzročno-posljedičnim procesima u svijetu koji su veoma složeni, ali isto tako i veoma povezani. Ovu je složenost lakše objasniti teorijama zavjere koje ne zahtijevaju dokazivanje, kao što je to bio slučaj i s ranijim velikim krizama. No, svaki se put ispostavi da su predviđanja “zavjerologa” o planiranim krizama bila pogrešna. O tome smo u jednoj od ranijih analiza pisali ovako: 

Od početka dekade, pandemija Covid-19 “objašnjavana” je teorijom zavjere o insceniranoj pandemiji koja je bila paravan za provođenje depopulacije, uvođenje “Novog svjetskog poretka” i nametanje potpune kontrole nad ljudima. Kada je pandemija završila i ništa od navedenog se nije obistinilo, teoretičari/ke zavjere tvrdili/e su da je rat između Rusije i Ukrajine zapravo poligon putem kojih će se ovi ciljevi ostvariti. Ista predviđanja mogla su se vidjeti na društvenim mrežama sa svakom krizom koja se desila u svijetu od tada. Bilo da je riječ o brutalnim zločinima Izraela nad civilima u Gazi, ograničenoj epidemiji majmunskih boginja ili američkom gađanju iranskih nuklearnih postrojenja 2025. godine, sve se opisivalo kao “inscenirano”, a predviđalo se da ćemo u bliskoj budućnosti živjeti u “digitalnom toru”, bez ikakvih prava i sloboda (1, 2, 3, 4).

Nijedno od ovih predviđanja nije se obistinilo. Ranije krize, njihovi uzroci i posljedice detaljno su dokumentovani i nijedan relevantan izvor ih nije povezao s nekim “planom” za nametanje globalne dominacije. Isto se može reći i za eskalaciju na Bliskom istoku 2026. godine.

Ko je rekao: “Nećete imati ništa i bićete srećni”?

“Veliki reset” je termin iz široko rasprostranjene teorije zavjere prema kojoj “elite” nastoje da nametnu globalnu kontrolu u svijetu. O toj teoriji zavjere Raskrinkavanje je detaljno pisalo u analizi objavljenoj 2021. godine, kad su se dijelile netačne tvrdnje da je pandemija Covid-19 samo paravan za depopulaciju, odnosno drastično smanjenje ljudske populacije, i nametanje globalne kontrole. 

U toj analizi pojašnjeno je da je “Veliki reset” naziv plana Svjetskog ekonomskog foruma (SEF), međunarodne neprofitne organizacije čiji je osnivač i doskorašnji predsjednik njemački ekonomista Klaus Schwab, u kojem se razmatraju načini oporavka zemalja nakon pandemije Covid-19. Ovom planu SEF-a teoretičari/ke zavjere pripisivali/e su različite netačne ideje.

Dio ove teorije zavjere jeste i vjerovanje da je Schwab izgovorio krilaticu “nećete imati ništa i bićete srećni”, odnosno krajnji cilj da se ukine privatno vlasništvo zarad uspostavljanja kontrole nad stanovništvom. To nije tačno. Raskrinkavanje je u analizi iz 2022. godine opisalo odakle je potekla ova fraza. Naime, 2016. godine su eksperti/ce iz različitih oblasti pisali/e eseje za SEF o tome kako vide budućnost. Autorica jednog od tih eseja je za svoju viziju budućnosti odabrala sintagmu koja je potom korištena u brojnim teorijama zavjere, ali i netačno pripisivana osnivaču SEF-a.

Jedna od ekspertica, Ida Auken, danska parlamentarka i bivša ministrica ekologije u ovoj zemlji, objavila je 11. novembra 2016. esej “Welcome to 2030. I own nothing, have no privacy, and life has never been better” (Dobro došli u 2030. godinu. Ne posjedujem ništa, nemam privatnosti i život nikad nije bio bolji), u kojem govori iz ugla zamišljene osobe koja opisuje život u 2030. godini.

Fraza iz naslova članka izabrana je kao citat za promo fotografiju njenog eseja, stvarajući utisak da autorica podržava koncept u kojem ljudi “ne posjeduju ništa i nemaju privatnost”. Ta objava izazvala je brojne kritike, nakon kojih je naslov članka promijenjen u “Evo kako će se život promijeniti u mom gradu do 2030. godine”, odnosno u originalnoj engleskoj verziji “Here's how life could change in my city by the year 2030”.

Autorica je u izmijenjenoj verziji dopunila članak napomenom da je namjera teksta da pokrene diskusiju i prikaže razloge “za” i “protiv” tehnološkog razvoja i napretka te izazove koji se mogu javiti na tom putu. 

Teorije zavjere i dezinformacije o SEF-u “popularne” su već neko vrijeme, a naročito su se intenzivirale tokom pandemije Covid-19 (1, 2, 3, 4). 

Digitalna valuta – česta tema teorija zavjere

Tvrdnja da su “digitalne valute centralnih banaka spremne za uvođenje kako bi se ograničila potrošnja” dio su narativa o potiskivanju gotovine i uvođenju digitalnog novca kao sredstva kontrole stanovništva. Raskrinkavanje je o ovakvim tvrdnjama pisalo u nekoliko analiza (1, 2, 3). Prema ovom dezinformativnom narativu, vlade širom svijeta planski i ciljano nastoje ukinuti gotovinu i nametnuti stanovništvu digitalnu valutu centralne banke. Ta bi valuta, prema ovim teorijama zavjere, omogućila da vlade odlučuju na šta se novac može trošiti te koliko je nečega moguće kupiti. 

Takve su tvrdnje daleko od stvarnosti. Kako je navedeno u jednoj od analiza Raskrinkavanja, digitalna valuta nije zamjena za gotovinu.

Digitalna valuta centralne banke zapravo je digitalna verzija valute koju neka zemlja već izdaje u gotovini. Mnoge zemlje svijeta trenutno zaista razmatraju ili čak testiraju uvođenje svojih digitalnih valuta, ali samo ih je nekolicina, za sada, u potpunosti uvela. Ipak, nijedna od tih zemalja nije ukinula gotovinu niti izrazila namjeru da to uradi uvođenjem digitalne valute.

“Programabilna” digitalna valuta koja se pominje u teorijama zavjere bila bi novac koji vlada može kontrolisati tako što će određivati šta se njime može kupiti. Ali takvo nešto nije u planovima. Na primjer, digitalni euro još uvijek nije uveden, ali na stranici s pitanjima i odgovorima o ovoj valuti navedeno je da neće biti “programabilan”, odnosno da svrha njegovog korištenja neće biti unaprijed definisana.

Shodno činjenicama, tvrdnje da je rat u Iranu, odnosno eskalacija sukoba na Bliskom istoku 2026. godine, planirana kriza i dio “Velikog reseta” ocjenjujemo kao teoriju zavjere.

(Raskrinkavanje.ba)