Foto: Freepik
U prvim sedmicama 2025. godine u nekoliko zemalja zapadnog Balkana inicirani su bojkoti trgovina koji za cilj imaju smanjenje visokih cijena prehrambenih i drugih proizvoda. Prvi od ovih bojkota desio se u Hrvatskoj 24. januara 2025. godine. Nakon što su mediji izvijestili o pozitivnim rezultatima, slične akcije proširile su se i u Bosni i Hercegovini, Sloveniji, Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i Crnoj Gori.
Društvene mreže uglavnom su korištene za širenje poziva na bojkot. Ipak, na društvenim mrežama i na pojedinim portalima ovi su bojkoti postali i predmet teorija zavjere. Tako je hrvatski portal Provjeri 29. januara 2025. godine objavio članak u kojem se tvrdi da su bojkoti trgovina u regionu dio plana protiv ljudskih sloboda i prava, konkretno, da se ukine gotovina, uvede digitalna valuta i nametne potpuna kontrola nad stanovništvom.
Bojkot trgovina zbog visokih cijena, prvotno održan 24. siječnja 2025., te dodatno proširen na nove akcije već od sutra 30.01.2025., postao je glavna tema u Hrvatskoj i susjednim državama. Iako je naizgled riječ o spontanoj pobuni građana protiv enormnih poskupljenja, ne mogu se oteti dojmu da je ovaj bojkot samo dio šireg plana koji bi mogao imati dalekosežne posljedice.
(...)
Ako bojkot ne uspije, poruka će biti jasna – narod nema moć promijeniti sustav i mora se osloniti na „pametna“ rješenja koja će ponuditi globalni igrači. Ako pak uspije i trgovci snize cijene, možemo očekivati novi val regulacija i intervencija koji će trgovce prisiliti da usklade cijene prema digitalno upravljanom modelu, gdje će svaki segment tržišta biti strogo kontroliran.
Konačan cilj nije samo ukidanje gotovine i uvođenje digitalnog novca. Krajnji cilj je potpuna kontrola nad populacijom, ukidanje osobne ekonomske slobode i uvođenje nevidljivih, ali sveprisutnih mehanizama nadzora.
Bojkoti su u nekim objavama na društvenim mrežama dovedeni u vezu s teorijom zavjere o “Velikom resetu”, uz insinuacije da iza njih stoje Svjetski ekonomski forum i njegov osnivač Klaus Schwab, i da je krajnji cilj ukidanje ljudskih prava i sloboda (1, 2). “Zavjerološki” osvrt na aktuelna dešavanja na Facebooku je 2. februara 2025. godine dala i Slađana Velkov, ljekarka poznata po širenju antivakcinacijskih dezinformacija i promociji alternativne medicine.
Zasto bojkot prehrambenih lanaca pocinje u isto vreme u nekoliko zemalja? Zasto vlasti podrzavaju bojkot, a pre svega isti oni koji su reklamirali bocke? Zasto igraju u praznim prodavnicama kao u vreme plandemije? Hranu kupujem na pijaci od baba uglavnom, ali sad cu da idem malo i u prodavnice. Necu da bojkotujem kad mi Klaus Svab kaze da bojkotujem.
Foto: Screenshot/Facebook
Bojkoti u regionu
Prvi pozivi na opći bojkot trgovina 24. januara u Hrvatskoj došli su s Facebook stranice “Halo, inspektore”, koju je pokrenuo Europski centar izvrsnosti potrošača. Riječ je o zagrebačkoj organizaciji za zaštitu potrošača koju predvodi Josip Kelemen. Portal Index je u članku o bojkotu naveo da je Kelemen ranije radio kao novinar u tabloidu Slobodni tjednik, čiji je sadržaj ‘90-ih bio pun govora mržnje.
Poziv na bojkot proširio se društvenim mrežama i ubrzo su se pridružile i druge organizacije i udruženja, ali i neke političke partije i javni funkcioneri kako iz opozicije, tako i iz vlasti (link). Organizatori bojkota negodovali su zbog toga i “ogradili se” od svih političkih stranaka, uz tvrdnje da “bojkot rade potpuno neovisno, bez ičije financijske, materijalne ili političke potpore”.
Nakon bojkota 24. januara u Hrvatskoj, porezna uprava u toj državi objavila je podatke prema kojima je do četiri popodne tog dana broj izdatih računa u trgovinama bio za 43% manji u poređenju s istim danom prethodne sedmice. “Halo, inspektore” pozvao je na nastavak bojkota u petak 31. januara 2025, a pozivi su se na društvenim mrežama počeli širiti i u drugim zemljama regiona. U Bosni i Hercegovini je 25. januara 2025. godine kreirana Facebook grupa BOJkot.ba, u kojoj se također pozivalo na bojkot trgovina 31. januara. Jedan od administratora koji najčešće objavljuje u grupi je Suad Đozić iz sarajevskog udruženja “Restart”, koje se bavi građanskim aktivizmom.
Po uzoru na Hrvatsku i najave bojkota u BiH, nevladina organizacija “Alternativa Crna Gora” pozvala je na bojkot trgovina u toj državi 31. januara. Na bojkot u Srbiji pozvalo je Udruženje za zaštitu potrošača “Efektiva”, a u Sjevernoj Makedoniji to je učinio predsjednik Saveza nezavisnih sindikata Sjeverne Makedonije (link). U Sloveniji su građani/ke putem društvenih mreža pozvani/e da bojkotuju neke trgovine od 27. januara do 2. februara.
Dakle, bojkoti trgovina u zemljama regiona bili su građanske akcije koje su pokrenula lokalna udruženja. Pozivi na bojkot širili su se primarno putem društvenih mreža, ali i u medijima.
Suprotno tvrdnjama Slađane Velkov, bojkoti nisu počeli istovremeno u svim zemljama. Prvi je iniciran u Hrvatskoj, a nakon što se pokazalo da je imao nekog efekta, lokalne organizacije iz okolnih zemalja u kojima se građani/ke suočavaju s istim problemima također su počele pozivati na slične akcije. U analiziranim objavama nije pružen nikakav dokaz za tvrdnje da su bojkoti organizovani izvana i da im je cilj ukidanje ljudskih prava i sloboda.
Priviđanje Klausa Schwaba u bojkotima
Tvrdnje da iza bojkota supermarketa na Balkanu stoje organizacije poput Svjetskog ekonomskog foruma jedan je impresivan skok iz stvarnosti u fantaziju. Kada se tome dodaju i teorije zavjere o ukidanju gotovine, nametanju digitalne valute i potpunoj kontroli stanovništva, ovakvo “objašnjenje” bojkota zvuči kao radnja nekog distopijskog romana.
Raskrinkavanje je ranije pisalo o teorijama zavjere o uvođenju digitalne valute (1, 2, 3). Naime, već je nekoliko godina na društvenim mrežama popularan narativ prema kojem vlade širom svijeta, prema instrukcijama “elita”, nastoje ukinuti gotovinu i nametnuti stanovništvu digitalnu valutu centralne banke. Ova digitalna valuta navodno bi bila “programabilna”, što bi omogućilo vladi da određuje ljudima na šta i koliko novca smiju trošiti, te da u potpunosti kontrolišu svaki aspekt života građana/ki.
Digitalna valuta centralne banke predstavlja digitalnu verziju valute koju neka zemlja već izdaje u gotovini. Mnoge zemlje svijeta trenutno zaista razmatraju ili čak testiraju uvođenje svojih digitalnih valuta, ali samo ih je nekolicina, za sada, u potpunosti uvela. Ipak, nijedna od tih zemalja nije ukinula gotovinu niti izrazila namjeru da to uradi uvođenjem digitalne valute.
Štaviše, u pojedinim regijama planirano je donošenje zakona koji bi zaštitili upotrebu gotovine. Evropska unija, naprimjer, razmatra uvođenje digitalnog eura. Kako bi se to implementiralo, potrebno je prvo u Evropskom parlamentu i Vijeću Evropske unije usvojiti nekoliko zakona, među kojima je i Prijedlog uredbe o euronovčanicama i eurokovanicama kao zakonskom sredstvu plaćanja kojim bi trebalo garantovati mogućnost korištenja gotovine kao legitimnog platnog sredstva. Također, digitalni euro neće moći biti “programabilan”, odnosno vlada neće imati mogućnost određivanja na šta će potencijalni/e korisnici/e trošiti svoj novac u digitalnom obliku.
Iako definitivno postoje brige i kritike u vezi s digitalnim valutama, poput potencijalnog narušavanja privatnosti korisnika/ca, ne postoje dokazi da će vlade “ukinuti gotovinu” i da će građani/ke biti prisiljeni/e da koriste digitalni novac. Djeluje suvišno naglašavati da ne postoje apsolutno nikakvi dokazi da su bojkoti u zemljama regiona na bilo koji način povezani s digitalnim valutama.
Isto se može reći i za tvrdnje da bojkoti imaju neke veze s “Velikim resetom”. Ovaj termin je zapravo naziv dokumenta koji je u junu 2020. godine objavio Svjetski ekonomski forum, međunarodna neprofitna organizacija čiji je osnivač i predsjednik njemački ekonomista Klaus Schwab. Dokument sadrži inicijativu u kojoj se razmatraju planovi za oporavak zemalja nakon ekonomske recesije izazvane pandemijom Covid-19.
Ova inicijativa brzo je postala predmet teorija zavjere. Gotovo svaki veliki događaj u svijetu – od pandemije Covid-19 i rata u Ukrajini do širenja majmunskih boginja – predstavlja se kao dio “zavjere” Velikog reseta. Pobornici/e ove teorije zavjere vjeruju da tajna grupa svjetskih vođa režira ove događaje kako bi zavladala svijetom i uvela “globalni komunizam”. Kako je objašnjeno u nekoliko analiza Raskrinkavanja (1, 2), sam sadržaj ovog dokumenta, koji je javno dostupan, pokazuje da to nije tačno, kao i činjenica da navedeni događaji nisu “režirani”.
Osim što su neutemeljene, “zavjerološke” tvrdnje o bojkotima trgovina direktno odvraćaju građane/ke od ovih i drugih akcija, ali i samoorganizovanja.
Shodno činjenicama, tvrdnje ili insinuacije da su bojkoti trgovina u zemljama regiona dio “Velikog reseta”, ili nekog plana elita da ukinu ljudske slobode i prava, i uspostave kontrolu nad stanovništvom ocjenjujemo kao teoriju zavjere.
(Raskrinkavanje.ba)