Foto: Saulo Ferreira Angelo/Shutterstock
Vijest o propasti paragvajske digitalne banke Ueno, u kojoj je račune imalo otvoreno oko tri miliona građana, te političkoj krizi koju je taj događaj navodno izazvao u Paragvaju naišla je na odjek među pristalicama teorija zavjere na društvenim mrežama. Sudeći po nizu objava nakon ovog događaja, u njemu su prepoznali potvrdu ranijih strahova i sumnji u sigurnost digitalnog bankarstva i napredak u digitalizaciji finansijskog sistema.
U objavi na Facebooku od 4. novembra 2026. godine, uz vijest da je polovina stanovništva Paragvaja “ostala bez novca”, navodi se da je propast banke bila planirana i organizovana:
3 miliona ljudi, polovica građana, ili skoro svaki zaposleni Paragvaja jučer je ostalo bez novaca. Planirano i organizirano jasno. Sutra nece moci platiti nista ako nemaju keš kod sebe. Nered je naravno uslijedio.
Pocnite razmisljati vremena je jos godinica dvije da se sredite.
U drugim su objavama pojedini/e korisnici/e društvenih mreža događaje u Paragvaju doživjeli kao potvrdu svojih ranijih sumnji u digitalni finansijski sistem, uz tvrdnje da je riječ o “konačnom dokazu onoga na što desnica i suverenisti upozoravaju godinama”, odnosno da “ovo nije slučajnost”, nego test sistema, također navodeći da je riječ o planiranom događaju:
Ovo je konačni dokaz onoga na što desnica i suverenisti upozoravaju godinama: Elita nas želi ugurati u sustav bez gotovine (cashless society) i uvesti digitalni novac središnjih banaka (CBDC).
(...)
Ovo nije slučajnost, ovo je test sustava! Paragvaj je poslužio kao globalni poligon da se vidi kako narod reagira kada mu se jednim klikom na prekidač oduzme ekonomska sloboda.
Foto: Screenshot/Facebook
U ovim se objavama kolaps banke povezuje s teorijom zavjere o planiranom ukidanju gotovine i uspostavljanju digitalnog sistema putem kojeg bi vlasti mogle kontrolisati pristup novcu građana:
Kada sav vaš novac postane samo broj na ekranu, vi više niste slobodni ljudi – vi ste taoci! Ako niste poslušni, ako mislite drukčije od režima, ugasit će vam pristup računu u sekundi, baš kao što su to učinili u Paragvaju.
Objava je imala više od 1.600 interakcija. Slične objave pronašli smo na još nekoliko Facebook profila (1, 2, 3, 4).
Propast Ueno banke
Prema izvještaju Guardiana od 7. novembra 2026. godine, propast digitalne banke Ueno u Paragvaju povezana je s ozbiljnim nepravilnostima u njenom finansijskom poslovanju. Agencija za kreditni rejting FIX SCR, čiji je izvještaj objavljen na stranici Centralne banke Paragvaja, navela je da je regulatorna istraga otkrila neprijavljene kredite odobravane kompanijama povezanim s istom poslovnom grupacijom.
Finansijsku stabilnost banke dodatno je opteretilo brzo širenje poslovanja. Ueno je počela poslovati kao banka krajem 2023. godine, a već je 2024. preuzela tradicionalnu Visión Banco, koja je imala mrežu fizičkih poslovnica. Prema analizi El Paísa, bivši paragvajski ministar finansija Manuel Ferreira ocijenio je da banka nije raspolagala dovoljnim sredstvima za takvo preuzimanje.
U banci je bilo deponovano i više od 800 miliona dolara javnih sredstava, uključujući sredstva penzionih fondova. Nakon što je utvrđeno da je pokazatelj solventnosti banke pao ispod polovine zakonski propisanog minimuma, Centralna banka Paragvaja je 2. novembra 2026. godine pokrenula postupak rješavanja problema banke. Odlukom Centralne banke računi su blokirani, a sredstva privremeno zamrznuta. Međutim, to ne znači da su svi klijenti trajno ostali bez novca. Prema podacima Centralne banke Paragvaja, Fond za garantovanje depozita osigurava sredstva do 228,3 miliona paragvajskih gvaranija, odnosno približno 38.600 američkih dolara, po deponentu i banci.
Isplata osiguranih depozita počela je 5. novembra, a prema podacima koje je 10. novembra prenijela agencija EFE, do 9. novembra sredstva je dobilo 93,1% klijenata obuhvaćenih sistemom garantovanja depozita. Isplatama je obuhvaćeno 1.738.804 računa, u ukupnoj vrijednosti od približno 340 miliona dolara. Povrat preostalih sredstava još traje, dok ishod za depozite iznad garantovanog iznosa nije poznat. To što su klijentima isplaćena određena sredstva ne znači nužno da su namirena sva njihova potraživanja.
Propast Uena izazvala je i ozbiljnu političku krizu zbog povezanosti banke s političkim vrhom u Paragvaju i velikih iznosa javnog novca koji su joj bili povjereni. Predsjednik Santiago Peña, nekadašnji dioničar kompanije povezane s bankom, podnio je ostavku 5. novembra, a dan kasnije smijenjen je u parlamentarnom postupku opoziva. Naslijedio ga je dotadašnji potpredsjednik Pedro Alliana. Ostavku je podnio i guverner Centralne banke Carlos Carvallo, nekadašnji direktor Uena, dok su protiv bivših bankarskih i državnih zvaničnika pokrenute istrage zbog sumnji na finansijske nepravilnosti i zloupotrebu položaja.
Ipak, nema dokaza da je propast banke bila isplanirana kako bi se testirale reakcije građana na ograničavanje pristupa njihovom novcu, kako se tvrdi na društvenim mrežama. Ostavke, smjena predsjednika, istrage i masovni protesti svjedoče o razmjerama finansijske i političke krize, ali ne potvrđuju tvrdnje o navodnom planu za oduzimanje finansijske slobode građanima.
Teorije zavjere o digitalnim valutama
Uvođenje digitalnih valuta već je duže vrijeme predmet teorija zavjere u kojima se digitalizacija novca predstavlja kao sredstvo kontrole i ograničavanja sloboda građana. Raskrinkavanje je u ranijim analizama pisalo o tvrdnjama da će uvođenje digitalnog eura dovesti do ukidanja gotovine, ograničavanja štednje i kontrole načina na koji građani troše novac. Međutim, prema planovima Evropske centralne banke, digitalni euro bio bi dopuna gotovini, a ne njena zamjena, dok njegovo programiranje radi ograničavanja potrošnje nije predviđeno.
U slučaju banke Ueno važno je razlikovati digitalnu banku od digitalne valute. Digitalna banka pruža bankarske usluge prvenstveno putem interneta i mobilnih aplikacija, dok se tradicionalne banke u većoj mjeri oslanjaju na fizičke poslovnice. Takav način poslovanja ne znači da digitalna banka koristi posebnu digitalnu valutu.
Digitalne valute centralnih banaka (CBDC) predstavljaju digitalni oblik novca koji izdaje centralna banka. Paragvaj nije uveo takvu valutu, a Ueno je poslovala kao komercijalna banka, koristeći postojeću nacionalnu valutu, kao i tradicionalne banke.
Finansijske nepravilnosti, neodgovorno kreditiranje i loše upravljanje rizicima mogu dovesti do propasti bilo koje banke, bez obzira na način pružanja njenih usluga. Primjer je američka Silicon Valley Bank, koja je propala 2023. godine zbog problema s upravljanjem finansijskim rizicima i masovnog povlačenja depozita.
Prema tome, činjenica da je Ueno bila digitalna banka ne znači da je njena propast posljedica digitalizacije bankarstva. Slučaj također ne predstavlja dokaz tvrdnji da se digitalne valute uvode radi kontrole građana i ograničavanja njihove finansijske slobode.
Tvrdnju da je polovina stanovništva Paragvaja propašću Ueno banke ostala bez novca planirano te da je riječ o testu reakcije na oduzimanje ekonomskih sloboda uvođenjem digitalnih valuta ocjenjujemo kao manipulisanje činjenicama i teoriju zavjere.
(Raskrinkavanje.ba)