Raskrinkavanje.ba

Slijetanje indijske letjelice na Mjesec nije inscenirano

Indija je u augustu postala četvrta zemlja koja je uspješno spustila svemirsku letjelicu na površinu Mjeseca. Teoretičari/ke zavjere neutemeljeno tvrde da je i ovo slijetanje na Mjesec lažirano.

Foto: Indian Space Research Organization, Wikimedia Commons 

Na Telegram kanalu iSTiNA 23. augusta 2023. godine objavljen je videosnimak o slijetanju indijske letjelice na površinu Mjeseca. U opisu snimka implicira se da do slijetanja nije došlo.

Ljudi su toliko glupi i naivni da će poverovati u sve što vide na televiziji. Očigledan primer toga je indijski svemirski program i sletanje indijske sonde na mesec. Ipak je Stenli Kjubrik bio bolji režiser od Indijskog Bolivuda, jer u ovo mogu da poveruju samo mentalno zaostali ljudi, a njih na žalost ima poprilično, u to smo se uverili prilikom Covid-19 "vakcinacije" da su ljudi ipak ovce!

Videosnimak prikazuje grupu ljudi koja na velikom ekranu “gleda” snimak koji podsjeća na crtani film o slijetanju na Mjesec. Okvir snimka sadrži napise o “vanrednim vijestima” te tekst ispisan na engleskom jeziku. Prevod teksta glasi: “Vijesti uživo o indijskom slijetanju na Mjesec: Chandrayaan-3 ispisuje historiju svemira”.

Na tonskom zapisu sa snimka mogu se čuti žena i muškarac koji na engleskom i hindu jeziku opisuju faze slijetanja indijske lunarne letjelice na Mjesec.

Ovaj videosnimak, praćen identičnim opisima, proširio se s Telegrama i na društvenu mrežu Facebook (1, 2, 3). 

 

Šta su činjenice?

Modul za slijetanje bez posade indijske svemirske letjelice Chandrayaan-3 je 23. augusta 2023. godine izvršio uspješno “meko” slijetanje na površinu Mjeseca, objavila je Indijska agencija za istraživanje svemira (Indian Space Research Organization - ISRO) na društvenoj mreži X, ranije poznatoj kao Twitter. Letjelica se “usidrila” u blizini Mjesečevog južnog pola, piše portal za vijesti o svemirskim istraživanjima Space, koji navodi i to da je Indija trenutno četvrta država na svijetu koja je izvela uspješno slijetanje na Mjesec - poslije Sjedinjenih Američkih Država, Sovjetskog Saveza i Kine. Indija je, pak, prva država koja je svoju letjelicu uspješno spustila na Mjesečev južni pol. 

Misija Chandrayaan-3 je, zapravo, drugi indijski pokušaj slijetanja na Mjesec nakon što se u septembru 2019. godine modul za slijetanje letjelice Chandrayaan-2 zabio u površinu Mjeseca, navodi Space

 

Fotografije i videosnimci kao dokazi slijetanja

Činjenica da je u ISRO-vom živom prenosu slijetanja modula letjelice korištena kompjuterski generisana animacija (1, 2) iskorištena je kao “dokaz” da do slijetanja uopšte nije došlo. Animacija iz prenosa uživo je simulacija koja je prikazivala šta se dešava s letjelicom u realnom vremenu na osnovu podataka dobivenih s Chandrayaan-3 modula. To su za AFP, koji se bavio analizom tvrdnji da je animacija dokaz da je slijetanje lažirano, potvrdili eksperti iz ISRO-a i Australijskog centra za istraživanja svemirskog inženjeringa (Australian Centre for Space Engineering Research - ACSER). 

Andrew Dempster, direktor ACSER-a, kazao je za AFP da ne postoji mogućnost da je snimak mogla napraviti prava kamera: 

To je očito simulacija koja pokazuje stanje svemirske letjelice

(...)

Nema šanse da postoji prava kamera koja bi napravila taj snimak.

Međutim, fotografije i videosnimci koji su zabilježeni iz različitih dijelova letjelice opovrgavaju insinuacije da je slijetanje lažirano. Prvo, letjelica Chandrayaan-3 se sastoji iz tri dijela, od kojih modul za slijetanje nazvan Vikram te rover naziva Pragyan prave kontakt s Mjesečevom površinom. Video s kamere prikačene na modul za slijetanje, snimljen neposredno pred dodirivanje Mjesečeve površine, objavljen je na X profilu ISRO-a 24. augusta. 

Videosnimak koji pokazuje spuštanje rampe modula za slijetanje objavljen je na X profilu ISRO-a dan kasnije, a tada je podijeljen i snimak silaska rovera Pragyan niz tu rampu na površinu Mjeseca. 

Slika: Modul za slijetanje na površini Mjeseca snimljen kamerom rovera Izvor: ISRO, X.

30. augusta su na istom profilu u dvije objave (1, 2) podijeljene fotografije modula za slijetanje Vikram, koje je snimila kamera na roveru Pragyan. Uz pregršt dokaza da se letjelica nalazi na Mjesecu, ISRO je 4. septembra izvijestio da je Pragyan izveo još jedno “meko” slijetanje na Mjesec u tzv. hop-eksperimentu. 

Navodi o lažnom slijetanju na Mjesec, čak i u ovom slučaju kada je u pitanju letjelica bez ljudske posade, mogu se dovesti u vezu s višestruko opovrgnutom teorijom zavjere o lažnom slijetanju ljudi na Zemljin prirodni satelit. 

O objavama na društvenim mrežama u kojima se iznose “dokazi” o tome da je hod čovjeka na Mjesecu 1969. godine prevara te da je redatelj Stanley Kubrick “priznao” da je snimao inscenirana slijetanja na Mjesec pisali smo u analizama ovdje i ovdje. Insinuacije da je Kubrick režirao američko slijetanje na Mjesec prisutne su i u analiziranim objavama.

Videosnimak iz objave je montaža

Videosnimak iz objave je montaža fotografije, videozapisa i tona. Fotografiju publike koja gleda u veliki ekran originalno je objavio Reuters. Snimljena je 23.8.2023, a prikazuje publiku koja gleda stream slijetanja u naučnom gradu Gujarat u Ahmedabadu, Indiji. 

Slika: Fotografija iskorištena u montiranom videosnimku. Izvor: Reuters 

Umjesto animacije slijetanja koju je uživo prenosio ISRO i na svom YouTube kanalu tog dana, montažom su ubačeni inserti iz dječjeg animiranog filma o slijetanju Niela Armstronga na Mjesec. 

Na kraju, tonski zapis korišten u montaži zapravo je uzet iz zvaničnog teleprenosa slijetanja modula Chandrayaan-3 i može se poslušati ovdje (arhivirano ovdje). 

Na osnovu svega navedenog, može se zaključiti da videosnimak “ismijava” korištenje animacije za prikazivanje slijetanja i time “dokazuje” tezu da je uspješno spuštanje letjelice na Mjesec još jedna izrežirana predstava. 

Shodno navedenom, najraniju objavu insinuacija o “režiranom” indijskom slijetanju na Mjesec ocjenjujemo kao lažnu vijest. Ostale objave dobijaju ocjenu prenošenje lažnih vijesti. Objave dobijaju i ocjenu teorija zavjere

 

(Raskrinkavanje.ba)

Pogledajte originalne članke