Foto: Raskrinkavanje.ba
Širenje hantavirusa na kruzeru MV Hondius privuklo je pažnju medija i javnosti u svijetu, ali je dovelo i do talasa dezinformacija i teorija zavjere, uglavnom na društvenim mrežama. Kruzer je 1. aprila 2026. godine isplovio iz Argentine na putovanje preko Atlantskog okeana, a usidren je 10. maja u luci na Tenerifima. Troje putnika je umrlo, a infekcija je potvrđena kod još nekoliko putnika. Raskrinkavanje se ranije bavilo netačnim tvrdnjama na društvenim mrežama - koje su se dijelile nakon, u vrijeme i nakon ovih događaja - da je hantavirus naveden u dokumentu kompanije Pfizer kao nuspojava ili neželjeni efekat vakcinacije protiv Covid-19.
Na društvenim mrežama takođe se tvrdilo da Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) hantavirus navodi kao nuspojavu vakcina protiv Covid-19 baziranih na mRNA tehnologiji. Najranija objava ovih navoda koju smo pronašli podijeljena je na Facebooku 7. maja 2026. godine. Između ostalog, u ovoj se objavi navodi sljedeće:
Hantavirus kao nuspojava cjepiva protiv COVID-19
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) navodi takozvani "hantavirus" kao nuspojavu cjepiva protiv COVID-19 s mRNA.
WHO je ove informacije zakopao na svojoj web stranici VigiAccess.
Web stranica sadrži bazu podataka koja navodi sve poznate nuspojave svih lijekova i cjepiva odobrenih za javnu upotrebu.
Pod "moguće nuspojave" za cjepivo Pfizer BioNTech protiv COVID-19, WHO navodi "hantavirus" uz stotine drugih bolesti.
Navedeni su pod "Infekcije i zaraze" koje se javljaju kao "nuspojave" cjepiva protiv Pfizer mRNA.
U objavi su navedene upute kako da drugi korisnici “sami istraže” ove tvrdnje; podijeljen je link stranice VigiAccess i opisano nekoliko koraka koje treba proći kako bi se “potvrdile” tvrdnje iz objave.
Foto: Screenshot/Facebook
Gotovo identične objave pronašli smo na još nekoliko Facebook naloga (1, 2, 3) i na Telegramu. Ove tvrdnje dijeljene su i na drugim nalozima u sličnim objavama.
Pojedini korisnici Facebooka dijelili su objavu na španskom jeziku s pomenutim tvrdnjama. U ovim slučajevima, u statusu je ispisan prevod objave (1, 2, 3).
Šta su činjenice?
VigiAcces je web stranica koju je Svjetska zdravstvena organizacija napravila 2015. godine kako bi javnosti pružila pristup bazi podataka s prijavljenim potencijalnim nuspojavama lijekova i medicinskih preparata. Na stranici se nalazi napomena da sadrži informacije o potencijalnim nuspojavama, odnosno stanjima koja su prijavljena nakon uzimanja lijeka ili korištenja medicinskog preparata. Ova stanja mogu, ali i ne moraju biti povezana s tim proizvodom ili njime uzrokovana.
Informacije o potencijalnim nuspojavama u VigiAccess-u ne treba tumačiti kao da je lijek ili njegova aktivna supstanca izazvala uočeni efekat ili da nije bezbjedna za korištenje. Potvrđivanje uzročne veze je složen proces koji zahtijeva temeljnu naučnu procjenu i detaljnu evaluaciju svih dostupnih podataka. Stoga informacije na ovoj web stranici ne odražavaju nikakvu potvrđenu vezu između lijeka i nuspojave.
Ukoliko se prate koraci opisani u analiziranim objavama, pretraga na stranici VigiAccess pokazuje da su “hantavirusna infekcija” i “hantavirusna plućna infekcija” prijavljene ranije kao nuspojava nakon vakcinacije Pfizerovom vakcinom protiv Covid-19. Ipak, prije nego što krenu u pretragu, od korisnika/ca se traži da potvrde da su pročitali/e navedeno objašnjenje da nije riječ o potvrđenim nuspojavama.
Baza podataka kojoj se pristupa putem stranice VigiAccess i ranije je bila predmet dezinformacija. Nakon pojave slučajeva majmunskih boginja sredinom 2024. godine, takođe je na pogrešan način predstavljana kako bi se “dokazale” netačne tvrdnje da je Svjetska zdravstvena organizacija priznala kako su majmunske boginje nuspojava vakcinacije protiv Covid-19. O ovome smo pisali u analizi objavljenoj u oktobru 2024. godine.
Baza sadrži informacije Programa za međunarodni monitoring lijekova Svjetske zdravstvene organizacije od 1968. godine i ne postoje jasni univerzalni kriteriji oko toga šta se i na koji način unosi u bazu. Dok se iz nekih država unose samo događaji za koje se smatra da bi mogli imati smislenu povezanost s reakcijom na neki lijek, iz drugih se unosi svaki prijavljeni događaj nakon uzimanja nekog lijeka.
Hantavirusi su zoonotski virusi koji prirodno inficiraju glodare, a povremeno se prenose na ljude. Do prenosa na čovjeka dolazi kontaktom s kontaminiranim urinom, izmetom ili slinom zaraženih glodara te rjeđe putem ugriza glodara. Samo neki od identifikovanih vrsta hantavirusa uzrokuju bolest kod ljudi, a infekcija može rezultirati teškom bolešću, a često i smrću. Hantavirusi prisutni u Sjevernoj, Centralnoj i Južnoj Americi uzrokuju HCPS (hantavirusni kardiopulmonarni sindrom), a ovoj grupi pripada Andes soj virusa, kod koga je zabilježen ograničen prenos s čovjeka na čovjeka i koji se pojavio na kruzeru MV Hondius. U Evropi i Aziji, hantavirusi uzrokuju hemoragijsku groznicu s bubrežnim sindromom (HFRS).
Tvrdnjama da je hantavirus naveden kao nuspojava u bazi podataka na stranici VigiAccess već su se bavili crnogorsko Raskrinkavanje i AFP Provjera činjenica. Stefan Vieths, predsjednik Instituta “Paul Ehrlich”, agencije njemačkog Saveznog ministarstva zdravstva, rekao je za AFP Provjeru činjenica da je značenje unosa u bazi podataka Svjetske zdravstvene organizacije pogrešno shvaćeno te da infekcije hantavirusom nisu poznata nuspojava vakcinacije mRNA vakcinom Comirnaty proizvođača BioNTech/Pfizer.
Shodno navedenom, tvrdnju da je Svjetska zdravstvena organizacija navela hantavirus kao nuspojavu vakcina protiv Covid-19 ocjenjujemo kao manipulisanje činjenicama.
(Raskrinkavanje.ba)