Foto: Raskrinkavanje.ba
Na web stranici “Arna Šebalj” je 8. maja 2026. godine objavljen tekst u kome se implicira da je izbijanje i širenje zaraze andskim tipom hantavirusa na nizozemskom kruzeru u aprilu i maju 2026. godine bilo inscenirano, odnosno zamišljeno kao pokretač straha od ove bolesti koji bi opravdao razvoj vakcina protiv hantavirusa.
08.05.2026., mr.sc. Arna Šebalj: KAKO JE VIRUS DOSPIO IZ ARGENTINE NA BROD? „HANTA VIRUS“ MODERNA RAZVILA JOŠ 2024. na bazi mRNA!
Otkrivena prijevara s „Hanta virusom“! MODERNA je 2024. počela s razvojem cjepiva protiv Hanta virusa na bazi mRNA-e, a zanimljivo je tko je sve bio uključen u taj proces.
Dok masovni mediji bez daha izvještavaju o MV Hondius - ekspedicijskom brodu pod nizozemskom zastavom koji je sada u karanteni kod Zelenortskih Otoka s više potvrđenih slučajeva hantavirusa - malo tko je svjestan da trenutno postoji 13 dokumentiranih programa cjepiva protiv hantavirusa i genske terapije u aktivnom razvoju.
Dio teksta preuzet je od Roberta Malonea, američkog naučnika koji je tokom pandemije Covid-19 više puta iznio dezinformacije o bezbjednosti vakcina protiv ove bolesti (1, 2). Osnovna teza u tekstu, koji je najavljen kao pregled izvještavanja medija o izbijanju zaraze, jeste da je slučaj na nizozemskom kruzeru svjesno preuveličan kako bi se širio strah. U tom se kontekstu tvrdi da je prenos s čovjeka na čovjeka, koji se dešava rijetko, “krivo predstavljen” i da je insistirano na tome da ne postoje ni vakcina ni antivirusni lijek. O drugim mjerama prevencije, koje bi se eventualno mogle provesti, navodno se nije govorilo.
U tekstu je i spisak programa za razvoj vakcine protiv hantavirusa, a poseban akcenat stavljen je na saradnju Centra za inovacije vakcina Medicinskog fakulteta Univerziteta u Koreji i farmaceutske kompanije Moderna. Takođe je preneseno saopštenje od 5. septembra 2024. godine u kome se pominju konkretni detalji saradnje i obavještava kako je organizovan seminar da bi se razgovaralo o budućoj saradnji na razvoju vakcine protiv hantavirusa zasnovane na mRNA tehnologiji.
U tekstu se, između ostalih, pominje i program razvoja DNA vakcina protiv hantavirusa Američkog vojnog instituta za medicinska istraživanja zaraznih bolesti (USAMRIID). Za njih se navodi da su “genske terapije”, a ne vakcine.
Cjepiva protiv hantavirusne DNA američke vojske nisu cjepiva. To su doslovno genske terapije plazmidne DNA. Svako od njih sadrži laboratorijski izrađenu kružnu DNA (plazmide) koji nose gene M-segmenta hantavirusa koji kodiraju površinske glikoproteine virusa (Gn i Gc). Kada se ubrizgaju (često mlaznim injektorom bez igle ili uređajem za elektroporaciju), vaše vlastite stanice apsorbiraju DNA, čitaju je kao nacrt i počinju same proizvoditi patogene proteine hantavirusa.
Osim segmenata koji se direktno ili indirektno tiču hantavirusa, tekst sadrži i tematski nepovezanu cjelinu o “Izvršnoj uredbi 14263” američkog predsjednika Donalda Trumpa, kojom se navodno nalaže objavljivanje svih patenata pod nalogom tajnosti koji se “odnose na ljudsko zdravlje, bioelektričnu medicinu i terapijske uređaje temeljene na frekvencijama”.
IZVRŠNA UREDBA POTPISANA PRIJE 11 DANA od predsjednika Trumpa DEKLASIFICIRALA JE VIŠE OD 6.000 POTISNUTIH MEDICINSKIH PATENATA. NIJEDAN MAINSTREAM MEDIJ NIJE O TOME IZVIJESTIO.
Izvršna uredba 14263. Potpisana 2. svibnja 2026. Naslov: „Obnova medicinskih inovacija kroz transparentnost patenata“. Nije najavljena na konferenciji za medije. Nije bila u večernjim vijestima. Objavljena je u Saveznom registru u petak navečer u 23:47.
Uredba nalaže Američkom uredu za patente i žigove (USPTO) da objavi sve patente koji su trenutno pod nalogom tajnosti, a odnose se na ljudsko zdravlje, bioelektričnu medicinu i terapijske uređaje temeljene na frekvencijama. Takvih je 6.321.
Navodno riječ je o patentima za koje postoji naredba tajnosti na osnovu Zakona o tajnosti izuma (Invention Secrecy Act) iz 1951. godine. Navodi se da ovaj zakon “dopušta američkoj vladi klasificirati bilo koji patent koji se smatra prijetnjom nacionalnoj sigurnosti”. U tekstu se tvrdi da je 2025. “bilo 5.915 aktivnih naloga o tajnosti” te da “velik dio pripada području biomedicinskih uređaja i elektromagnetskih terapijskih uređaja”. Na drugom mjestu u članku navodi se da je izdavanje naredbe o tajnosti povezano s interesima farmaceutske industrije.
Farmaceutska industrija globalno zarađuje 1,48 bilijuna američkih dolara godišnje. Svaki od tih 6.321 patenata predstavlja tehnologiju koja bi mogla smanjiti ovisnost o farmaceutskim lijekovima. Svaki je klasificiran ne zato što je opasan - nego zato što je učinkovit.
Na Facebook stranici “Arna Šebalj Medijska Grupa” dio ovog teksta objavljen je kao status, a link koji vodi na tekst podijeljen je u komentaru objave. Ova je objava podijeljena 139 puta.
Šta su činjenice?
Arna Šebalj je ranije širila dezinformacije i teorije zavjere o raznim temama – od 5G tehnologije do mikročipova. Njenim tvrdnjama bavili smo se u analizi iz decembra 2023. godine, a o njima je u više navrata pisala i hrvatska platforma za provjeru činjenica Faktograf.
Analizirani tekst je ustvari kompilacija različitih objava i tekstova koji su se prethodno dijelili na engleskom i drugim jezicima (1, 2, 3, 4). Neki od njih su i “linkovani” u tekstu. Objavljen je 8. maja 2026. godine, kada je u fokusu medija bio slučaj nizozemskog kruzera na kome je došlo do širenja zaraze andskim tipom hantavirusa. Naime, nekoliko putnika kruzera “MV Hondius”, koji je 1. aprila 2026. godine isplovio iz Argentine na putovanje preko Atlantskog okeana, zarazilo se andskim tipom hantavirusa i preminulo od posljedica bolesti. Iz straha od širenja bolesti s broda, kruzeru sedmicama nije bilo dozvoljeno da se usidri ni u jednu luku. Na koncu, brod je usidren u Rotterdamu u Nizozemskoj, kako bi se dezinfikovao, a putnici/e su nešto ranije iskrcani/e na Kanarskim ostrvima i poslani/e u zemlje porijekla u privremeni karantin.
U članku na stranici “Arna Šebalj” implicira se da je ovaj slučaj prenapuhan u interesu farmaceutske industrije. Kao “dokaz” za ove insinuacije navedeni su programi razvoja vakcina protiv hantavirusa. Programi za razvoj vakcina protiv različitih tipova hantavirusa zaista postoje i većina njih je u ranim fazama.
Hantavirusi su zoonotski virusi, koji prirodno inficiraju glodare, a povremeno se prenose na ljude: kontaktom s kontaminiranim urinom, izmetom ili slinom zaraženih glodara te rjeđe putem ugriza glodara. Uglavnom se dijele na hantaviruse Starog svijeta, koji cirkulišu prvenstveno u Aziji i Evropi, i hantaviruse Novog svijeta, u Americi.
Hantavirusi prisutni u Sjevernoj, Centralnoj i Južnoj Americi uzrokuju HCPS (hantavirusni kardiopulmonarni sindrom). U Evropi i Aziji, hantavirusi uzrokuju hemoragijsku groznicu s bubrežnim sindromom (HFRS). Andes soj virusa iz Južne Amerike jedini je kod koga je zabilježen ograničen prenos s čovjeka na čovjeka.
Hantavirusi su otkriveni za vrijeme korejskog rata 1950-ih godina, kada se nekoliko hiljada vojnika zarazilo. Nazvani su po rijeci Hantaan u Južnoj Koreji. Hantavirus je prvi put izolovan 1976. u toj državi. Nekoliko epidemija ovog virusa zabilježeno je u različitim dijelovima svijeta od tada.
Postoje vakcine koje ciljaju neke od virusa Starog svijeta u Aziji, ali nijedna vakcina protiv hantavirusa nije odobrena u Americi ili Evropi. Inaktivirane vakcine protiv hantavirusa koriste se u Kini i Južnoj Koreji već decenijama. Korejsko Ministarstvo za sigurnost hrane i lijekova 1990. dalo je uslovno odobrenje vakcini Hantavax protiv virusa Hantaan. Ova vakcina ne pruža snažnu zaštitu od drugih evropskih i američkih sojeva. Pitanje njene efikasnosti ostaje otvoreno.
Američki vojni institut za medicinska istraživanja zaraznih bolesti (USAMRIID) radi na razvoju DNA vakcina protiv nekoliko sojeva ovog virusa (1, 2). Istraživači u USAMRIID-u rade i na razvoju proizvoda na bazi antitijela kao potencijalnih tretmana. Organizacija za vakcine i zarazne bolesti Univerziteta u Saskatchewanu radi na razvoju tri vakcine protiv hantavirusa. Centar za inovacije vakcina na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Koreji uspostavio je saradnju s kompanijom Moderna kako bi razvili vakcinu protiv hantavirusa zasnovanu na mRNA tehnologiji. Postoje i drugi programi za razvoj ovih vakcina. Neki od njih su novijeg datuma, a neki traju decenijama, poput USAMRIID-ovog.
Osim različitih tipova virusa, postoji još nekoliko problema zbog kojih razvoj ovih vakcina predstavlja izazov: finansijska isplativost i tržište, poteškoće u provođenju kliničkih ispitivanja u situaciji kada postoji samo ograničen broj slučajeva godišnje i nedostatak životinjskih modela za testiranje vakcina (1, 2, 3).
U analiziranom se tekstu poseban fokus stavlja na saradnju Centra za inovacije vakcina na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Koreji i kompanije Moderna. Ova je inicijativa van našeg govornog područja takođe korištena kao “dokaz” za tvrdnje da je slučaj na nizozemskom kruzeru bio prevara osmišljena za opravdavanje potrebe za vakcinom. O ovome je pisao AFP Fact check u analizi iz maja ove godine. U analizi se navodi da je virus odranije poznat te da su se epidemije dešavale i ranije. Kim Woo-joo iz Centra za inovacije vakcina rekao je za AFP Fact check da je cilj saradnje bio rješavanje problema "dugo zanemarenog patogena".
Raskrinkavanje se već bavilo sličnim tvrdnjama – da postoji “spremna” vakcina protiv hantavirusa, čime se implicira da postoje planovi za insceniranje izbijanja bolesti. Ove implikacije naslanjaju se na rašireni narativ o planiranoj ili izmišljenoj pandemiji Covid-19 (1, 2, 3).
Iz navedenog je jasno da implikacije iz analiziranog teksta nemaju utemeljenje u činjenicama. Vakcine protiv nekih tipova hantavirusa koriste se decenijama u Južnoj Koreji i Kini, širom svijeta postoji više programa razvoja vakcina, ali to nije dokaz o insceniranom izbijanju bolesti ili planovima o masovnoj imunizaciji.
Premda hantavirusi izazivaju opasnu bolest, stručnjaci iz oblasti epidemiologije naglasili su da ovi virusi nemaju potencijal da izazovu novu pandemiju. Iako su optuživali medije za širenje straha, paniku oko ove bolesti, paradoksalno, primarno šire teoretičari/ke zavjere i antivakcinacijski/e aktivisti/ce, koji/e predviđaju novu pandemiju i masovnu vakcinaciju.
DNA vakcine nisu “genske terapije”
U analiziranom tekstu se za DNA vakcine protiv hantavirusa, koje razvija USAMRIID, tvrdi da nisu vakcine, već “genske terapije”. To nije tačno.
Kako je objašnjeno na stranici WebMD, vakcine bazirane ne DNA tehnologiji rade tako što potiču ćelije da prevode gensku česticu iz virusa ili bakterije u protein, koji tijelo prepoznaje kao strani element. Imunološki sistem zatim stvara antitijela koja se bore protiv ovih proteina, sprečavaju njihovo vezivanje za ćelije i na kraju ih uništavaju. Kako navodi ovaj izvor, Indija je izdala hitnu dozvolu za prvu DNA vakcinu za ljudsku upotrebu u septembru 2021. godine. Naučnici s USAMRIID-a rade na razvoju DNA vakcina protiv nekoliko sojeva hantavirusa.
Na stranici History of vaccine se o ovim vakcinama navodi sljedeće:
Umjesto da ljudima daju oslabljeni ili ubijeni virus, ove vakcine daju male DNA petlje koje nose uputstva za stvaranje površinskih proteina hantavirusa koji se nazivaju Gn i Gc. Ljudske ćelije koriste ta uputstva za kratkotrajno stvaranje virusnih proteina, koji zatim treniraju imunološki sistem.
Budući da ove vakcine ne sadrže živi virus, ne zahtijevaju iste laboratorije visokog nivoa sigurnosti koje rade s cjelovitim živim hantavirusom. One se takođe fokusiraju na dio virusa (tzv. M gen), koji se može zamijeniti i ažurirati kako se pojavljuju novi sojevi.
Rana ispitivanja na ljudima (faza 1) pokazala su da su DNA vakcine protiv Hantaan i Puumala virusa sigurne i dobro se podnose. Nisu zabilježene ozbiljne nuspojave. Kada su istraživači koristili uređaj bez igle nazvan PharmaJet Stratis® sistem za isporuku vakcine, svi u Hantaan grupi i svi u Puumala grupi razvili su neutralizirajuća antitijela. Kasnije, nešto veće ispitivanje faze 2 testiralo je kombinovanu Hantaan/Puumala vakcinu. Drugo ispitivanje faze 1 testiralo je DNA vakcinu protiv virusa Andes na 48 volontera.
U tekstu se navodi da su ovo “snažni rani signali”, ali da su ove vakcine još uvijek u ranoj i srednjoj fazi testiranja.
Kako je objašnjeno u članku Glasa Amerike, čiji je autor biologinja i naučna novinarka Jelena Kalinić, “genska terapija je tehnika koja koristi gene za liječenje bolesti”. Ona, kako se navodi, “uklanja zamjenjuje, uklanja ili mijenja gen kako bi pomogla u borbi protiv bolesti”. Vanda Juranić Lisnić, virologinja iz Centra za proteomiku i Znanstvenog centra izvrsnosti za virusnu imunologiju i cjepiva Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, za Glas Amerike rekla je sljedeće:
„To je metoda liječenja u kojem se ciljano mijenja genetički materijal pacijenta – bilo u svim stanicama njegovog organizma ili u samo određenim, a ideja je da se zamijeni mutirani i nefunkcionalni gen funkcionalnim“.
Namjena vakcina i genskih terapija je različita. Cilj vakcina, uključujući i one koje koriste genetički materijal poput informacione RNA (mRNA) ili DNA, jeste spriječiti ili smanjiti težinu bolesti uzrokovane zaraznim agensom; cilj genske terapije jeste liječenje ili sprečavanje bolesti uzrokovane genima osobe.
U članku na stranci WebMD navodi se da “DNA vakcina ni na koji način ne mijenja postojeće gene.” Isto se navodi i na stranici Centra za edukaciju o vakcinama u Melbourneu, u kome je objašnjeno kako funkcionišu različite platforme za razvoj vakcina.
Genske vakcine sposobne su proizvoditi samo proteine i nisu u stanju modifikovati genetički materijal (DNA ili mRNA) domaćina (primaoca vakcine).
Šta je “Izvršna uredba 14263”?
U analiziranom tekstu navodi se da je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump 2. maja potpisao Uredbu 14263 pod nazivom “Obnova medicinskih inovacija kroz transparentnost patenata”. Ova je uredba navodno “deklasifikovala 6.000 potisnutih medicinskih patenata”. Neki od njih su navodno učinkovite tehnologije liječenja, koje farmaceutska industrija potiskuje kako bi zarađivala na svojim lijekovima.
Uredba 14263 postoji u američkom Federalnom registru. Ali ova uredba je iz aprila 2025. godine, zove se drugačije i nema nikakve veze s deklasifikovanjem medicinskih patenata. Izvršna uredba s ovim brojem objavljena je pod nazivom “Rješavanje rizika od Susman Godfreyja” i odnosi se na uvođenje niza mjera protiv advokatske firme “Susman Godfrey”. Kako navodi Reuters, ova firma zastupa Dominion Voting Systems (proizvođač elektronskih mašina za glasanje) u slučajevima klevete vezanim za američke izbore 2020. godine. Uredba je proglašena neustavnom.
U Federalnom registru su od početka godine objavljene 43 izvršne uredbe i nijedna se ne zove “Obnova medicinskih inovacija kroz transparentnost patenata”. Pretragom Registra nismo uspjeli pronaći uredbu s tim imenom.
Američki Zakon o tajnosti izuma (eng. Invention Secrecy Act) iz 1951. godine, koji se pominje u analiziranom tekstu, omogućava vladi da naloži tajnost za bilo koji patent ako smatra da bi njegovo objavljivanje ili izdavanje moglo naštetiti nacionalnoj sigurnosti. Na stranici advokatske firme “Sierra IP Law, PC - Patents, Trademarks & Copyrights”, koja je specijalizovana za pravo intelektualnog vlasništva, detaljno je objašnjeno šta sve ovaj zakon propisuje. Između ostalog, navodi se da “zakon ima za cilj zaštitu vojnih, obavještajnih, atomskih i drugih tehnologija, osjetljivih sa stanovišta odbrane, kada bi javno otkrivanje moglo stvoriti rizike za nacionalnu sigurnost”.
Zakon o tajnosti izuma nije osmišljen da zaštiti postojeće industrije od konkurencije niti da spriječi ulazak novih tehnologija na tržište samo zato što bi mogle poremetiti takve industrije. Njegova svrha jeste državna sigurnost, a ne ekonomski protekcionizam.
Predmet naredbe o tajnosti mogu biti i tehnologije dvojne namjene, što znači da bi to mogle biti npr. i tehnologije koje se tiču javnog zdravstva ukoliko mogu imati implikacije na odbranu. Ali tvrdnje da je ovaj zakon iskorišten za patentiranje medicinskih tehnologija koje bi “mogle smanjiti ovisnost o farmaceutskim lijekovima”, odnosno da su te tehnologije sakrivene od javnosti kako bi farmaceutska industrija zarađivala, nisu tačne i spadaju u domen teorije zavjere.
Obrambene agencije periodično poništavaju naredbe o tajnosti, čime omogućavaju javno izdavanje patenata koji su bili pod ovom naredbom. Portal Slate u članku iz 2018. godine navodi primjere patenata za koje je takva naredba poništena. Ovi se primjeri ne tiču lijekova i medicine, iako ilustruju da možda postoje problemi s primjenom ovog zakona.
Shodno navedenom, tvrdnju da je izbijanje zaraze hantavirusom na kruzeru u proljeće 2026. bilo inscenirano ili prenaglašeno kako bi se opravdali programi razvoja vakcine ocjenjujemo kao teoriju zavjere. Istu ocjenu dajemo tvrdnji da je predsjednik Trump izvršnom odredbom deklasifikovao patente medicinskih tehnologija koji su bili tajni zbog profita farmaceutskih kompanija.
Tvrdnju da su DNA vakcine protiv hantavirusa koje razvijaju naučnici USAMRIID-a genska terapija ocjenjujemo kao pseudonauku.
(Raskrinkavanje.ba)