Foto: Ilustracija, user20966292 / Freepik
Na Telegramu je 2. augusta 2024. godine podijeljena objava o eteru kao hemijskom elementu koji je navodno uklonjen iz periodnog sistema. Razlog za ovo navodno sakrivanje, tvrdi se u objavi, jeste potencijal etera da omogući besplatnu, eteričnu energiju.
Morate se zapitati zašto su ovaj element maknuli iz naših obrazovnih sustava i učinili da zvuči kao bajka. Odgovor je zato što ne mogu naplatiti Æther jer je besplatan i može ga se lako iskoristiti iz atmosfere.
Htjeli su energiju koja je opasna, ograničena i koja se lako kvari. I evo nas danas.
U jednom smo trenutku imali uređaje za skupljanje atmosferskog etera na vrhu zgrada i drugih struktura koji su stvarali besplatnu eteričnu energiju.
U sličnoj objavi podijeljenoj istog dana na Facebooku navodi se da je službeno prihvaćeni periodni sistem elemenata namjerni falsifikat iz kojeg je uklonjen eter kao “najvažnije otkriće” Dimitrija Ivanoviča Mendeljejeva (naučnika koji je otkrio periodni zakon). Navodno falsifikovanje Mendeljejevog rada nakon njegove smrti pripisano je globalnoj akademskoj zajednici.
Službeno prihvaćena tablica kemijskih elemenata D. I. Mendeljejeva predstavlja namjernu falsifikaciju koja izostavlja, moguće, najvažnije otkriće ovog velikog ruskog znanstvenika.
(...)
(N)akon Mendeljejeve smrti, njegova ključna "nulta grupa" premještena je u osmu grupu, a element lakši od vodika, poznat kao Newtonium (eter), potpuno je uklonjen iz tablice.
Nakon prilično čudne i iznenadne smrti D. I. Mendeljejeva (27.01.1907.), njegovo glavno otkriće - "Periodični zakon" - namjerno je falsificirano od strane svjetske akademske zajednice.
(...)
Uistinu, Mendeljejev, Tesla i drugi znanstvenici početkom 20. stoljeća obnovili su (teorijski i praktično) neke tehnologije koje su se koristile u prošlosti. Ova istraživanja su postala zabranjena jer su otvorila mogućnost slobodne energije, što je moglo potkopati temelje novog načina porobljavanja ljudi putem ovisnosti o energetskim izvorima.
Međusobno prikrivanje "međunarodne znanstvene zajednice" služilo je kao jamstvo da nijedna zemlja niti znanstvenik ne mogu istraživati ovu temu niti je javno spominjati.
Tvrdnje o “zabranjenom znanju” o eteru kao izvoru energije objavljene su 23. maja 2024. godine u članku na portalu Atma, ali navodi o “falsifikovanju” Mendeljejevog periodnog sistema elemenata na internetu dijelili su se i ranije. Tako je u tekstu objavljenom 28. juna 2014. godine na portalu Bebamur detaljno opisano Mendeljejevo rezonovanje etera, kao i razlozi za navodno falsifikovanje njegovog rada nakon smrti.
Ono što se sada predstavlja u školama i univerzitetima, pod nazivom "Periodni sistem elemenata D.I.Mendeljejeva "- je potpuni falcifikat.
(...)
Pošto, je nova paradigma relativizma zahtijevala odbacivanja ideje zemljinog etra; zbog toga je ovaj zahtjev bio postavljen u rang dogme, a rad Mendeljejeva falcifikovan.
(...)
Dakle, zemljin etar je supstanca svakog hemijskog elementa i znači - svake materije, postoji apsolutna prava materija kao kosmički element koji generiše suštinu.
Osim spomenutih portala, o falsifikovanju periodnog sistema izostavljanjem etera kao jednog od elementa pisali su portali Dokumentarac, Sott, stranica Hrastović Inženjering, ali i desetine profila na Facebooku.
Eter i vjerovanja vezana za njega
U analizi tvrdnji o izumima besplatne energije koju je objavio portal Faktograf kao definicija etera navedeno je objašnjenje sa stranice Enciklopedija (.hr) koje kaže da je eter “hipotetična tvar elastičnih svojstava bez mjerljive mase za koju se pretpostavljalo da ispunjava svemirski prostor i s pomoću koje se u valnoj teoriji objašnjavalo širenje svjetlosti i drugih elektromagnetskih valova jer se smatralo da se valovi ne mogu širiti kroz vakuum”.
Prema pisanju stranice ThoughtCo, specijalizovane za objavu edukatorskog sadržaja, navedena pretpostavka o eteru zapravo je tek nešto modernija pretpostavka iz 18. i 19. stoljeća. Naime, od antičkih se vremena smatralo da je eter peti element života (pored vode, zraka, zemlje i vatre). Vjerovalo se da je eter materijal koji ispunjava svemir izvan zemaljske sfere, navodi ThoughtCo.
Vjerovanje u eter kao element dijelili su srednjovjekovni alhemičari, Grci, budisti, hindusi, Japanci i sljedbenici tibetanskog Bona. Stari Babilonci vjerovali su da je peti element nebo. Peti element u kineskom Wu-Xingu bio je metal, a ne eter.
Savremena nauka ne priznaje klasične elemente života (zemlju, vatru, vodu, zrak i eter) kao materijalnu osnovu fizičkog svijeta. Otkrićem atoma i subatomskih (elementarnih) čestica, uspostavljene su savremene spoznaje o građevnim blokovima tvari.
Primjenom savremene nauke i eksperimenta već krajem 19. stoljeća dokazano je da druga pretpostavka o eteru, kao mediju u svemiru koji omogućava širenje talasa i svjetlosti, nije tačna. Fizičar Albert Abraham Michelson, u saradnji s hemičarom Edvardom Williamsom Morleyjem, 1887. godine izveo je Michelson-Morleyev eksperiment koji je dao negativan rezultat o postojanju etera.
Kako je eksperiment dokazao da eter ne postoji
Na stranici ThoughtCo ukratko je opisan tok eksperimenta kojim je dokazano da eter ne postoji. Cilj eksperimenta bio je odrediti relativno kretanje materije kroz eterski vjetar. Vjerovalo se da je svjetlosti potreban medij kako bi se kretala, slično kao što zvučni talasi trebaju medij (npr. vodu ili zrak). Budući da je bilo poznato da svjetlost može putovati u vakuumu, vjerovalo se da vakuum mora biti ispunjen supstancom nazvanom eter.
Da se Zemlja okreće oko Sunca kroz eter, postojalo bi relativno kretanje između Zemlje i etera (eterski vjetar). Dakle, brzina svjetlosti bila bi pod utjecajem toga da li se svjetlost kreće u smjeru Zemljine orbite ili okomito na nju. Negativni rezultati objavljeni su iste godine. Ovaj eksperiment omogućio je prihvatanje specijalne teorije relativnosti, koja se ne oslanja na eter za širenje elektromagnetnog zračenja.
Prema tome, vjerovanje da je eter jedan od elemenata života i materija koja ispunjava svemir postojalo je kroz veliki dio zapisane historije, međutim, tek je krajem 19. stoljeća, primjenom naučnog eksperimenta, utvrđeno da takav element ne postoji.
Mendeljejev i primjena periodičnog zakona
Dmitrij Ivanovič Mendeljejev (1834–1907) bio je ruski hemičar, najpoznatiji po otkriću periodične klasifikacije elemenata. Kako se navodi na stranici Enciklopedija (.hr), njegov najveći doprinos nauci vezan je za periodni sistem elemenata. U drugoj polovini 19. stoljeća “tada poznate elemente poredao je po rastućim relativnim atomskim masama i u tablici im dao mjesta koja im prirodno pripadaju na temelju periodičnosti njihovih svojstava”.
U finalnoj verziji periodnog sistema elemenata iz 1871. godine ostavio je prazna mjesta za do tada nepoznate elemente, predvidjevši tako svojstva za tri poslije otkrivena elementa – skandij, galij i germanij. Njegova tablica periodnog sistema elemenata postala je tako osnovom za razumijevanje temeljnih zakonitosti hemije, građe elemenata, spojeva i njihovih reakcija.
Pored uspješnog “predviđanja” elemenata koji do tada nisu bili otkriveni, kao jedne od osnovnih vrijednosti Mendeljejevog razumijevanja zakona periodičnosti, on je u kasnijim verzijama svoje tablice ostavio mjesta za elemente koji na kraju nikada nisu otkriveni, uključujući newtonium (eter) i coronium.
Kako je pisao OUPblog, koji djeluje u okviru Oxford University Pressa, poznato je da je Mendeljejev predvidio postojanje velikog broja elemenata, zapravo više od deset. Međutim, pored tačnih pretpostavki za neke elemente, Mendeljejeva predviđanja o postojanju newtoniuma (etera) pokazala su se kao pogrešna.
Otkrića [ovih elemenata] ponekad su bila rezultat sretnih pogodaka (kao što su poznati slučajevi galija, germanija i skandija), a ponekad su bila pogrešna. Historiografija je ljubazno prešla preko ovih grešaka, zaboravljajući na dugi niz imaginarnih elemenata koje je Mendeljejev sugerisao, među kojima su bila dva s atomskim težinama manjim od one vodika: newtonium (atomska težina = 0,17) i coronium (atomska težina = 0,4). Također je sugerisao postojanje šest novih elemenata između vodika i litija, čije postojanje nije moguće.
Iako Mendeljejev jeste pretpostavio da newtonium (eter) postoji (1904. objavio je i knjigu “Pokušaj hemijskog razumijevanja etera”), navodi da je to njegovo “najvažnije otkriće” nemaju utemeljenja u historijskim činjenicama. Naime, kako se može zaključiti iz njegove biografije objavljene u enciklopediji Britannica, Mendeljejevo hipotetisanje o postojanju etera služilo je odbrani njegove teorije o individualnosti elemenata (to jest da atomi elemenata nisu djeljivi na subatomske čestice).
Otkrićem elektrona i radioaktivnosti 1890-ih godina Mendeljejev je uočio prijetnju svojoj teoriji o individualnosti elemenata. U djelu “Pokušaj hemijskog shvatanja svjetskog etera” (1902) objasnio je ove pojave kao kretanje etera oko teških atoma i pokušao je klasifikovati eter kao hemijski element iznad grupe inertnih (plemenitih) gasova. Ova hrabra (i na kraju diskreditovana) hipoteza bila je dio Mendeljejevog projekta proširenja Njutnove mehanike na hemiju u pokušaju ujedinjenja prirodnih nauka.
Otkriće protona (subatomska čestica pozitivnog naboja koja se nalazi u jezgri atoma) dovelo je do stvaranja moderne tablice periodnog sistema kakvu poznajemo danas, u kojoj elementi nisu poredani u periode i grupe po relativnoj atomskoj masi kako je to uradio Mendeljejev, nego po atomskom broju (broju protona u atomu). To ne znači da je falsifikovan njegov rad, kako se tvrdi u analiziranim objavama, nego je unaprijeđeno razumijevanje materije i ažurirano je postojeće znanje, što je sasvim normalan proces u nauci.
Osim toga, navodi o falsifikovanju Mendeljejevog periodnog sistema elemenata nakon njegove smrti nemaju utemeljenja s obzirom na to da ni predviđeni element newtonium (eter) nikada nije otkriven. Štaviše, njegovo postojanje opovrgnuto je u eksperimentu provedenom još za Mendeljejevog života. Mendeljejevo hipotetisanje o eteru kao dodatnom elementu čini se da je bilo motivisano njegovim nastojanjima da obrani svoju teoriju o individualnosti elemenata, koja je opovrgnuta otkrićem subatomskih čestica.
Teorija zavjere o “zabranjenoj besplatnoj energiji”
Tvrdnje da je Mendeljejev rad falsifikovan nakon njegove smrti, kao i da globalna naučna zajednica zataškava “otkriće” etera, objašnjavaju se tvrdnjom da je eter izvor besplatne, eterične energije koja je dostupna svima. Ovakve tvrdnje odgovaraju narativu teorije zavjere o “zabranjenoj besplatnoj energiji”, koja, prema enciklopediji na stranici Chemeurope.com, predstavlja “teoriju zavjere koja tvrdi da napredna tehnologija koja bi nam omogućila bolje zadovoljavanje naših energetskih potreba danas postoji, ali je grupe s posebnim interesima potiskuju budući da njima trenutna situacija ide u prilog”.
Elementi ove teorije zavjere prisutni su u našim primjerima, s obzirom na to da se tvrdi da bi eterična energija, kao besplatni izvor energije, mogla biti dostupna ljudima da nije međunarodne naučne zajednice, jedne od interesnih grupa, koja takvo znanje krije. Ova teorija zavjere podrazumijeva i tvrdnje o uređajima koji za svoj rad ne troše nikakvu energiju (perpetuum mobile uređaji) koji navodno postoje, ali ih kriju vlade i druge organizacije kojima je u interesu da se za njih ne zna.
U pojedinim objavama podijeljene su i crno-bijele fotografije zgrada na kojima su zaokruženi šiljasti vrhovi zgrada i šiljasti detalji na fasadama, koji navodno predstavljaju “sakupljače eterične energije”. Neke od fotografija pokazuju gradsku vijećnicu u Milwaukeeju, usidravanje američkog zračnog broda, Hortikulturnu zgradu s Panameričke izložbe i razglednicu Rio de Janeira. Na internetu nema relevantnih podataka o postojanju “skupljača eterične energije” na zgradama iz prošlosti niti je dokumentovano da takva naprava postoji i da funkcioniše.
S tvrdnjama o postojanju takvih naprava i zavjereničkim zapletima u vezi s njima susretali smo se u ranijem radu. U analizi koju možete pročitati na ovom linku bavili smo se tvrdnjama o ubistvu muškarca koji je “izumio automobil na vodeni pogon”, dok smo u ovom tekstu analizirali tvrdnje da je povlačenje aviona Concorde nastupilo zbog toga što je postalo “očito da motori tog aviona rade na zrak”.
Postojanje etera je opovrgnuto, pa je nelogično da nešto što ne postoji može biti izvor bilo kakve energije koja bi trebalo da proizvodi neki rad. Tvrdnje o zavjerama protiv čovječanstva u režiji “naučne zajednice”, kao ogromne i raznolike grupe naučnika i naučnica sa svih kontinenata, prosto nemaju smisla zbog obima koordinacije koji bi poduhvat poput “skrivanja istine o eteru” iziskivao. Ipak, narativi usmjereni protiv naučnika/ca i “naučne zajednice” čest su motiv u teorijama zavjere koje tvrdnjama prkose otkrićima do kojih se došlo primjenom metoda savremene nauke.
Prema tome, najraniju objavu navoda da je Mendeljejev periodni sistem elemenata falisfikovan tako što je iz njega izbačen eter (newtonium) ocjenjujemo kao lažnu vijest. Kasnije objave ove tvrdnje ocjenjujemo kao prenošenje lažnih vijesti. Iste ocjene dobijaju i tvrdnje da eter kao element postoji.
Navode da je iz Mendeljejevog periodnog sistema elemenata uklonjen eter jer je izvor “besplatne” energije ocjenjujemo kao teoriju zavjere.
(Raskrinkavanje.ba)