“Tri pitanja” Lidije Gajski - prvi dio

Portal Logično je 28. marta objavio autorski tekst Lidije Gajski, specijalistice interne medicine iz Hrvatske, u kojem ona nastoji otvoriti “debatu” o opravdanosti mjera koje su uvedene u Hrvatskoj nakon što je pandemija COVID-19 stigla i do te zemlje. Članak je prenijelo nekoliko portala, uključujući Max portal, Teleskop i HR svijet.

U članku, koji je portal Logično objavio pod naslovom “Tri pitanja za one koji upravljaju korona krizom u Hrvatskoj”, doktorica Gajski tvrdi:

Nadležni autoriteti uvjeravaju nas da su mjere koje po restriktivnosti nadmašuju i one kakve smo imali za vrijeme rata, donesene s namjerom da se zaštiti zdravlje pučanstva. No to obrazlažu tek s nekoliko šturih informacija o prirodi bolesti (koja je realno blaga), bez jasnih podataka, objašnjenja i argumentacije koji bi potkrijepili i obrazložili uvođenje tako velikih ograničenja i drastičnih promjena ponašanja i života.

Tvrdnja da je Vlada Hrvatske uvela drakonske mjere da zaštiti stanovništvo od COVID-19 pandemije bez podastiranja valjanih argumenata se može provjeriti na zvaničnoj stranici Vlade, gdje je dat pregled razvoja situacije sa pandemijom bolesti COVID-19 u svijetu do 11. marta. Na istoj stranici je sažet niz mjera koje je Vlada poduzela vezano za pandemiju do 15. marta, hronološkim redom. 

Svjetska zdravstvena organizacija je proglasila globalnu pandemiju COVID-19 11. marta. Dva dana poslije, Vlada Hrvatske je proglasila epidemiju u čitavoj zemlji i najavila obustavu nastave u školama i na fakultetima. 

Stepen pripravnosti u toj zemlji podignut je, pak, već 1. februara - dva dana nakon što je Svjetska zdravstvena organizacija proglasila COVID-19 zdravstvenom prijetnjom od međunarodnog značaja. Na zvaničnoj stranici Vlade Hrvatske, na strani “Situacija u vezi s epidemijom novog koronavirusa COVID-19 (SARS—CoV-2)”, se navodi:

22. veljače 2020. U Italiji je zabilježen prvi smrtni slučaj zbog zaraze od koronavirusa COVID-19. 23. veljače 2020. U Vladi je predsjednik Vlade Andrej Plenković održao sastanak s ekspertnom skupinom Kriznog stožera Ministarstva zdravstva o mjerama koje se poduzimaju i planiraju za prevenciju širenja koronavirusa radi zaštite sigurnosti i zdravlja hrvatskih građana.

U nastavku članka, doktorica Gajski iznosi “argumente” protiv “velikih ograničenja” u Hrvatskoj tokom pandemije COVID-19:

Dosadašnja saznanja o novom virusu COVID-19 pokazuju da je riječ o bolesti koja nije pretjerano zarazna (za razliku od ospica, primjerice) i većinom je blagog tijeka – više od 80 % zaraženih preboli je kao prehladu ili uopće ne razvije simptome. Komplikacije, najčešće plućne, javljaju se gotovo isključivo u starijih i teže kronično bolesnih ljudi, a umre, prema najnovijoj studiji koja se odnosi na kineski grad Wuhan, 1,4 % onih koji su razvili simptome. Podaci (do sredine ožujka) iz provincije Hubei koja je bila pogođena zarazom pokazuju da je vjerojatnost smrti od ove bolesti u općoj populaciji iznimno niska – 0,000054 ili 5-6 ljudi na 100 000 stanovnika. Riječ je o smrtnosti koja je mala i među starijima i bolesnima, a pogotovo u zdravih ljudi mlađe i srednje dobi gdje je zanemariva; drugim riječima, jednaka je ili nebitno veća od smrtnosti od bilo koje druge prehlade. Naime, u svakoj sezoni akutnih respiratornih bolesti bilježe se povećane stope smrtnosti jer se bilo koja virusna prehlada u imunološki oštećenih ljudi nerijetko komplicira i dovodi do smrti. Ono što je ovdje bitno zapaziti jest eventualni porast (višak) pobola i smrtnosti koji odudara od uobičajenih sezonskih statistika. Do sada ni za jednu zemlju nema takvih pokazatelja. I stručnjaci se slažu da se ovog proljeća u tom smislu ne događa ništa neobično.

Doktorica Gajski je, između ostalog, ustvrdila kako je riječ o “ne pretjerano zaraznoj” i “blagoj” bolesti. Za usporedbu je uzela ospice - izrazito zaraznu bolest. 

Prema opštem konsenzusu, prosječna osoba sa ospicama će zaraziti između 12 i 18 drugih osoba, navodi se u studiji objavljenoj u novembru 2018. godine na stranici američke agencije za zaštitu zdravlja Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC). U epidemiologiji, broj osoba koje može zaraziti jedna inficirana osoba se zove R0, ili osnovni broj reprodukcije. 

Procjene ovog broja za infekciju virusom SARS-CoV-2 još uvijek variraju, budući da se radi o novoj bolesti. Prema procjenama Svjetske zdravstve organizacije iz marta 2020. godine, taj broj iznosi između 2 i 2,5. Ipak, u istraživanju grupe autora “Visoka zaraznost i brzo širenje teškog akutnog respiratornog sindroma koronavirus 2” se tvrdi da R0 za SARS-CoV-2 ima središnju vrijednost 5,7. Preliminarna verzija istraživanja, koja još nije verifikovana, je objavljena 7. aprila na stranici američkih Centara za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), a zvanična verzija će biti objavljena u julu. 

Dakle, konkretnog broja još nema, ali poređenja radi, procjena R0  svinjske gripe iz 2009. godine kreće se između 1,4 i 1,5. Dakle, čak i rane procjene ukazuju na to da je novi virus zarazniji od gripe (iako je on nesumnjivo manje zarazan od ospica, čiji je R0 12-18).

O tvrdnjama da je COVID-19 “blaga” bolest, bezopasnija od obične gripe, pisali smo u ranijim analizama, koje možete pročitati ovdje i ovdje. Njemački doktor Wolfgang Wodarg je 10. marta ustvrdio u televizijskoj emisiji da SARS-CoV-2 nije ništa opasniji od drugih koronavirusa, te da su mjere izolacije i društvenog distanciranja suvišne, što su prenijeli neki portali u regiji. Facebook status hrvatskog imunologa Srećka Sladoljeva od 25. februara, u kojem tvrdi da COVID-19 nije opasniji od obične gripe, također je dijeljen na društvenim mrežama i nekim portalima. 

Naknadni razvoj epidemiološke situacije pokazao je koliko su ove rane izjave o “uobičajeno neopasnoj” zarazi bile netačne i potencijalno opasne po javno zdravlje. Proglašena je pandemija, mnoge zemlje su uvele vanredno stanje - uključujući Hrvatsku i BiH - a stručnjaci i vlasti apeluju na građane/ke da održavaju društvenu distancu i pridržavaju se pravila samoizolacije ukoliko su boravili u pogođenim područjima, kako bi se usporilo širenje bolesti i izbjegao kolaps sistema javnog zdravstva.

Tvrdnju o smrtnosti od COVID-19 koja je procijenjena na 1,4% je, nažalost, također opovrgnuo naknadni razvoj situacije. 

Svjetska zdravstvena organizacija je u martu procijenila da je gruba stopa smrtnosti od nove bolesti (broj prijavljenih smrti podijeljen sa brojem prijavljenih slučajeva) između 3% i 4%. 

Kada se princip računanja grube stope smrtnosti primijeni na podatke dostupne na stranici Worldometers, dobijaju se sljedeći rezultati: 

U Kini je do 23. aprila gruba stopa smrtnosti bila skoro 5,9%, a na svijetu malo iznad 7%. U istom periodu, u Hrvatskoj je taj postotak je iznosio 2,5%, a u BiH, naprimjer, skoro 3,8%. U Italiji, jednoj od najteže pogođenih zemalja, do ovog datuma je 13,4% prijavljenih slučajeva infekcije virusom SARS-CoV-2 imalo smrtni ishod. 

No, čak i da je tvrdnja dr. Gajski o stopi od 1,4% tačna, to je još uvijek višestruko više od stope smrtnosti koju uzrokuje sezonska gripa, a koja iznosi do 0,1%, navodi se u članku magazina Health od 26. marta 2020. godine, u kojem se citiraju podaci CDC-a. Isti podatak navodi i Svjetska zdravstvena organizacija. 

Dakle, smrtnost od COVID-19 generalno nije niska, a na osnovu dosadašnjih iskustava, populacija starijih ljudi i osoba koje pate od zdravstvenih problema je izložena većem riziku od razvijanja ozbiljnih simptoma. Američki Centri za kontrolu i prevenciju bolesti kažu:

COVID-19 je novo oboljenje i malo je informacija koje se tiču faktora rizika od ozbiljne kliničke slike. Na osnovu trenutno dostupnih informacija i kliničke ekspertize, starije odrasle osobe i ljudi bilo koje dobi koji imaju druge ozbiljne tegobe mogu biti izloženi većem riziku od ozbiljne kliničke slike uzrokovane COVID 19 bolešću.

Tvrdnja da nije došlo do značajnog skoka smrtnosti u periodu pandemije u poređenju sa godišnjim prosjekom, odnosno da se statistički ne vidi skok u broju umrlih, je popularna među poricateljima opasnosti od COVID-19 i o tome smo također pisali. Kao “dokazi” da pandemija nije stvarna često se nude tvrdnje da zvanični podaci o smrtnosti od COVID-19, oboljenja izazvanog ovim virusom, ukazuju na to da nema povećanog mortaliteta - ili da se “falsifikuju” kako bi se stvorio utisak da pandemija postoji. 

U ranim danima pandemije, pristup tačnim i pravovremenim statističkim podacima o smrtnosti je bio ograničen, no kako je vrijeme odmicalo, pouzdaniji podaci su postali dostupni, dajući jasniju sliku o uticaju pandemije na stopu smrtnosti u pogođenim državama. 

U istraživanju stope mortaliteta u 11 država, koje je proveo The New York Times i koje je objavljeno 22. aprila, kaže se da je u zadnjih mjesec dana zabilježen značajan skok u broju smrtnih slučajeva, u poređenju sa godišnjim prosjekom u tim državama. Tako je, recimo, stopa smrtnosti u Španiji u periodu od 9. marta do 5. aprila bila 66% viša, to jest - zabilježeno je 19.700 više smrtnih slučajeva od prosjeka. Od toga je 12.401 smrtnih ishoda koji su zvanično zavedeni kao smrti uzrokovane bolešću COVID-19.

U članku The New York Timesa se kaže:

Naravno, podaci o smrtnosti u jeku pandemije nisu savršeni. Disparitet između zvaničnog broja umrlih [od COVID-19] i ukupnog rasta u broju smrtnih slučajeva prije odražava ograničeno testiranje na virus nego namjerno umanjivanje broja. Zvanično, oko 165.000 ljudi širom svijeta je umrlo od koronavirusa do utorka [21. april].
Ali, eksperti kažu da ukupni broj smrti daje kompletniju sliku pandemije, pogotovo jer većina zemalja prijavljuje samo smrtne slučajeve uzrokovane bolešću COVID-19 koji se dese u bolnicama.
“Bez obzira koliko se smrtnih slučajeva prijavi bilo kojeg dana, znatno ih je manje” [od stvarnog broja], rekao je Tim Riffe, demograf na Max Planck institutu za demografsko istraživanje Njemačkoj. “U mnogim mjestima, pandemija traje dovoljno dugo da je bilo dovoljno vremena da pristignu zakašnjele prijave smrtnih slučajeva, što nam daje tačniju sliku o stvarnoj stopi smrtnosti.”

U nastavku članka na portalu Logično, doktorica Gajski kaže:

Italija, točnije njezina pokrajina Lombardija, bilježi veći broj oboljelih i umrlih nego drugdje. Spominju se specifične stope smrtnosti i preko 7%, no one su nerealne jer su testirani većinom teži bolesnici, i još važnije, tamošnji nadležni naglašavaju da uključuju sve umrle u kojih je dokazan COVID-19, što ne znači da su svi od njega i umrli. Naime, većina njih nije umrla od virusa, nego s njim; uzročnost je dokazana u svega 12 % umrlih. Pri tom se gotovo isključivo radilo o starim i kronično bolesnim ljudima – prema talijanskom Nacionalnom institutu za zdravlje prosječna starost umrlih bila je 79,5 godina, a 99,2 % imalo je barem jednu popratnu kroničnu bolest, od čega skoro polovina tri ili više bolesti. Od 355 umrlih svega tri bolesnika nisu imala pratećih bolesti.

Kako smo ranije pisali o istoj tvrdnji u slučaju Italije, u najvećem broju smrtnih slučajeva povezanih sa COVID-19, fatalne komplikacije su bile otkazivanje respiratornih organa, otkazivanje bubrega, akutni problemi sa srcem i superinfekcija. Čak i ako se uzme u obzir konzervativno mišljenje da je u slučajevima zatajenja srca to bio uzrok smrti, i daje ostaje činjenica da je velika većina slučajeva imala fatalan ishod zbog neke komplikacije uzrokovane bolešću COVID-19. 

Ne odustajući od primjera Italije kako bi dokazala neutemeljenost mjera uvedenih u Hrvatskoj, doktorica Gajski kaže: 

Dakle, slika stvorena o bolesti u Italiji preuveličana je, što ne znači da bolest u susjednoj zemlji nije bila ozbiljnija nego drugdje. I to vjerojatno radi lokalnih specifičnosti; Italija godinama ima izrazitiji višak smrti od gripe u odnosu na druge europske države. Nude se sljedeća objašnjenja – visoka dob stanovništva, veći broj pušača, najveća otpornost na antibiotike u Europi, specifičnosti zdravstvenog sustava te velika zagađenost zraka i gusta 5G mreža u Lombardiji (slično kao u Wuhanu).

I ovu tvrdnju je pobilo vrijeme i razvoj događaja. 

U vrijeme kad je izašao članak doktorice Gajski, situacija s pandemijom bila je najozbiljnija u Italiji. No, u međuvemenu su Italiju “pretekle” druge zemlje. SAD su 23. aprila imale najviše oboljelih u svijetu - 750.284 aktivnih slučajeva, skoro sedam puta više od Italije, dok je Španija  bila na drugom mjestu po ukupnom broju slučajeva. 

“Objašnjenja” koja Gajski nudi za ozbiljnost pandemije u Italiji se ne poklapaju sasvim sa situacijama u SAD i Španiji. Recimo, prema podacima američke Centralne obavještajne službe iz aprila ove godine, srednja dob populacije u SAD i Španiji (38,5 i 43,9 godina) je manja nego u Italiji (46,5 godina), no u obje države je epidemiološka situacija sada ozbiljnija nego u Italiji. 

Isto važi i za zagađenost zraka. Prema podacima stranice IQAir za 2019. godinu, od ove tri zemlje, SAD imaju najmanju zagađenost zraka sitnim česticama (PM 2.5). Zrak u Španiji je također manje zagađen nego u Italiji. 

Doktorica Gajski nije propustila priliku da “provuče” sad već više puta oborenu tezu da 5G mreža ima nekakve veze sa pandemijom COVID-19. 

O potencijalno štetnom uticaju 5G tehnologije na ljudsko zdravlje izjasnila se Svjetska zdravstvena organizacija na svojoj zvaničnoj stranici 27. februara 2020. godine, o čemu smo pisali u jednoj od ranijih analiza:

Ni nakon mnogih istraživanja, izloženost bežičnim tehnologijama do sada nije povezana s bilo kakvim štetnim djelovanjem na zdravlje. Zaključci vezani za zdravlje izvode se na osnovu studija koje su rađene na čitavom radio spektru, ali dosad je samo nekoliko studija izvedeno na frekvencijama koje će koristiti 5G.
Zagrijavanje tkiva je glavni mehanizam interakcije između polja radio-frekvencije i ljudskog tijela. Izlaganje radio-frekvencijama sadašnjih tehnologija rezultira u zanemarivom podizanju temperature ljudskog tijela. 
Kako se frekvencija povećava, prodiranje u tjelesna tkiva se smanjuje i upijanje energije se više zadržava na površini tijela (koža i oko). Sve dok je izloženost niža od razina uspostavljenih međunarodnim standardima, ne očekuju se nikakve posljedice po javno zdravlje.

Također, za potrebe ranije analize, Raskrinkavanje je kontaktiralo Aleksandra Mastilovića, stručnog savjetnika Generalnog direktora RAK BiH, koji je rekao:

Svaki bežični signal, koji koristimo u komunikacijama od WiFi kod kuće do Bluetooth, pa do mobilnih mreža svake od generacija, bez razlike i 5G, u svojoj prirodi je elektromagnetni talasi. U elektromagnetne talase spada i svjetlost koja nas zrači 300.000-700.000 GHz zavisno od nijanse boje, i znači život, a ne opasnost. 
Tek iznad 700.000 GHz počinju UV zračenja, koja spadaju u jonizujuća i mogu razbiti DNK živog tkiva, pa zbog toga se trebamo više plašiti nezaštićenog boravka sat vremena na ljetnom suncu nego svih nejonizujućih zračenja do danas. Uvijek se može napraviti opasan elektromagnetni talas laserskog usmjernog tipa u jednu tačku, ali to nije slučaj u telekomunikacijama, i sve navedene tvrdnje u proširenim teorijama zavjere nemaju vjerodostojne potvrde u vodećim naučnim bazama.

Tvrdnja da su vlasti u Hrvatskoj uvele mjere protiv pandemije COVID-19 bez obrazloženja ili argumentacije dobija ocjenu lažna vijest, budući da je tamošnja Vlada mjere uvodila u skladu sa razvojem situacije, te prateći trendove. Istu ocjenu dobijaju i tvrdnje da je COVID-19 “blaga” bolest, te da je stopa smrtnosti od te zaraze 1.4%. Tvrdnje da nije bilo skoka u stopi smrtnosti usljed pandemije COVID-19, kao i da je 5G tehnologija uticala na smrtnost također ocjenjujemo kao lažnu vijest. Ovim tvrdnjama na drugim portalima dajemo ocjenu prenošenje lažne vijesti.

Ocjenu manipulisanje činjenicama dajemo tvrdnjama da COVID-19 nije pretjerano zarazna bolest, da je ozbiljnost situacije u Italiji bila uslovljena “specifičnostima” te zemlje, i da su smrti od drugih uzroka pripisane COVID-19 u toj zemlji. Prenošenjima ovih tvrdnji na drugim portalima dajemo istu ocjenu.

Ostalim tvrdnjama iz članka “Tri pitanja za one koji upravljaju korona krizom u Hrvatskoj” doktorice Gajski bavimo se u drugom dijelu analize, koji možete pročitati na linku ispod.

(Raskrinkavanje.ba)