Foto: Freepik
Na Facebook stranici Certificirani Naturopat i Holisticki Iscjeljitelj Bosko Dotlic 3. jula 2025. objavljena je slika s navodnim citatom izvjesnog dr. Mercola.
Uzemljite se. “Kada hodate bosi, slobodni elektroni prelaze sa zemlje na vaše tijelo. Ovaj efekat uzemljenja je jedan od najmoćnijih antioxidansa koje znamo.”
Foto: Screenshot/Facebook
Objava o navodnim iscjeliteljskim efektima bosonogog hodanja do datuma pisanja ove analize podijeljena je više od 750 puta. Tvrdnje da hodanje bez obuće ima neki antioksidativni učinak objavljivale su se i na drugim Facebook i Instagram profilima i stranicama. Slika je izvorno objavljena na Facebook stranici Bonaturo zdravlje u martu 2021. godine.
U junu i julu 2025. godine dijelile su se i druge tvrdnje o navodnim zdravstvenim koristima “uzemljenja”, odnosno bosonogog hodanja. Na Facebooku je viralan video u kojem muškarac demonstrira navodne blagodati “uzemljenja” kroz oticanje vena na stopalima nakon bosonogog stajanja na travi. Portal Ordinacija je 15. jula 2025. objavio članak u kojem se navodi da “uzemljenje” ima snažno protuupalno djelovanje zbog slobodnih elektrona koji se na taj način navodno “upijaju iz zemlje”.
Temeljna ideja uzemljenja leži u jednostavnoj fizici. Naše tijelo je bioelektrično biće; živčani sustav, rad srca i aktivnost neurotransmitera ovise o suptilnim električnim signalima. Kroz svakodnevni život, izloženost elektromagnetskim poljima i drugim stresorima, u našem tijelu se nakuplja višak pozitivnog naboja, što dovodi do stanja poznatog kao oksidativni stres i pojave slobodnih radikala. S druge strane, površina Zemlje posjeduje gotovo neiscrpnu zalihu slobodnih elektrona, noseći stalan negativan naboj. Kako navodi Journal of Environmental and Public Health, kada naša koža, koja je prirodni vodič, dođe u izravan kontakt s tlom, ti negativno nabijeni elektroni ulaze u naše tijelo. Oni djeluju kao moćni antioksidansi, neutralizirajući slobodne radikale i pomažući stabilizirati naš unutarnji bioelektrični okoliš.
Protuupalno djelovanje
Jedna od najznačajnijih i najbolje dokumentiranih dobrobiti uzemljenja jest njegovo snažno protuupalno djelovanje. Kronična upala danas se smatra temeljnim uzrokom velikog broja bolesti, od kardiovaskularnih problema i artritisa do autoimunih poremećaja
Tvrdnje o zdravstvenim efektima “uzemljenja”, odnosno bosonogog hodanja, dijelile su se i prethodnih godina. Tvrdilo se da ova tehnika prevenira i liječi bolesti.
Šta su činjenice?
“Uzemljenje” (eng. grounding ili earthing) je pseudonaučna praksa koju je osmislio Clint Ober, dugogodišnji radnik u kablovskoj industriji bez ikakve medicinske ekspertize. Riječ o praksi koja stiče popularnost već godinama. Raskrinkavanje se tvrdnjama o “uzemljenju” već bavilo u analizi objavljenoj 16. februara 2024. godine.
Clint Ober je 2010. godine, u saradnji s piscem Matinom Zuckerom i ljekarom Stephanom Sinatrom, objavio knjigu “Uzemljenje: Najvažnije zdravstveno otkriće ikad”, koja je izvor tvrdnji o koristima “uzemljenja”. Ober i drugi pobornici “uzemljenja” vjeruju da je zemlja puna negativno nabijenih “slobodnih elektrona” i da ćelije ljudi koji izgube vezu s ovim “rezervoarom” ne mogu izbalansirati štetne pozitivne naboje, što dovodi do zdravstvenih problema. Prema ovom vjerovanju, bosonogo hodanje “puni” tijelo elektronima, omogućava održavanje tog balansa i donosi zdravstvene koristi (link).
Ovako objašnjeno “uzemljenje” ne zahtijeva novac; dovoljno je samo skinuti obuću. Ali Ober već godinama vodi kompaniju koja na svojoj web stranici prodaje razne proizvode za “uspješnije uzemljenje” – od posebnih čarapa i cipela do dušeka i jastučnica.
“Uzemljenje” je u potpunosti pseudonaučan koncept. Kako je objašnjeno u članku doktorice Harriet Hall, objavljenom 2016. godine Skepticu, web stranici koja se bavi promocijom nauke i istražuje nevjerovatne tvrdnje s interneta, čitav koncept “uzemljenja” je besmislen. Ćelijama u ljudskom tijelu nije potrebna “infuzija elektrona”, a argumenti koji se koriste za promociju “uzemljenja” su ili dokazivo netačni ili toliko šturi da postaju besmisleni.
Tvrdnjama o “uzemljenju” bavio se i fact-check portal Africa Check u analizi iz 2023. godine. U ovoj su se analizi osvrnuli na nekoliko objavljenih studija koje su navodno dokazale koristi “uzemljenja”. Neke studije pokazale su da je ova praksa mogla pozitivno utjecati na cirkadijalne ritmove ili na razrjeđivanje krvi, što bi moglo dovesti do smanjena rizika od kardiovaskularnih bolesti (1, 2). Riječ je, pak, o malim studijama koje nisu bile placebo kontrolisane, što znači da bi placebo efekat, ili drugi faktori, mogao utjecati na njihove rezultate. U analizi Africa Checka također se navodi sljedeće:
Druga istraživanja bila su rigoroznija. Neke studije s placebo uslovima sugerišu da bi "uzemljenje" moglo imati pozitivne efekte, uključujući opuštanje tijela, poboljšano raspoloženje ili smanjeno oštećenje mišića.
Ali, prije nego što odbacite obuću i kupite skupe prostirke za uzemljenje i druge proizvode, važno je napomenuti da ova istraživanja možda i nisu toliko neupitna.
Ove studije također su provedene na vrlo malim uzorcima ljudi, a uglavnom su ih finansirale i provodile kompanije za uzemljenje i ljudi koji su s njima povezani.
Naprimjer, Gaeten Chevalier, direktor Instituta za uzemljenje, autor je mnogih dostupnih studija. Postoji potreba za nezavisnim studijama, kako bi se smanjile šanse da bilo šta utječe na rezultate.
Bilo je i mješovitih rezultata kada se studije ponavljaju. Replikacija je važan dio naučnog istraživanja – studija koja daje iste rezultate kada se ponavlja mnogo je vjerodostojnija od jednokratnog istraživanja.
Profesor neurologije na Univerzitetu Yale, doktor Steven Novella komentarisao je studije koje navodno potvrđuju blagodati “uzemljenja” još 2012. godine na web stranici Neurologica:
Ove su studije tipične za vrstu bezvrijednih studija osmišljenih da generišu lažne pozitivne rezultate – vrstu “internih” studija koje kompanije ponekad koriste kako bi mogle tvrditi da su njihovi proizvodi “klinički dokazani”. Čitajući pojedinačne studije (sumirane ovdje), možete vidjeti da su sve male pilot ili preliminarne studije s groznom metodologijom. One su nešto više od dokumentovanja placebo efekata, subjektivnih nalaza i traženja anomalija.
Dakle, ne postoje nikakvi dokazi da bi “uzemljenje” moglo spriječiti ili izliječiti bilo koju bolest. Bosonogo hodanje, pak, može imati pozitivne učinke na raspoloženje i emotivno stanje.
Tvrdnja da tijelo “upija antioksidanse”, odnosno “slobodne elektrone” iz zemlje preko bosih stopala – iz koje je izvedena tvrdnja da “uzemljenje” ima antiupalno djelovanje – također je besmislena. Citat o ovome, koji je pripisan dr. Mercoli, vjerovatno se odnosi na Josepha Mercolu, američkog praktikanta “alternativne medicine” koji je poznat po netačnim i apsurdnim tvrdnjama o zdravlju, kao i učestvovanju u bizarnim aktivnostima, poput razgovora s medijumima i “punjenja” tijela ugljendioksidom kroz anus.
Antioksidansi su obrambeni mehanizam tijela protiv slobodnih radikala, nestabilnih atoma ili molekula koji u ljusci imaju jedan ili više neuparenih elektrona, zbog čega daju ili oduzimaju elektrone drugim atomima. Naše tijelo proizvodi slobodne radikale u određenim važnim procesima, ali oni se nalaze i u okolišu, odnosno u zagađenom zraku, alkoholu, duhanu, procesuiranom mesu i pesticidima. Slobodni radikali “kače se” na zdrave ćelije s ciljem da “ukradu” elektrone od stabilnog atoma, što može dovesti do kreiranja novih slobodnih radikala i oštećenja ćelije, i posljedično do bolesti (link).
Antioksidansi su stabilna jedinjenja koja su u mogućnosti da “poklone” svoje elektrone i na taj način stabilizuju slobodne radikale. Tijelo ih prirodno proizvodi, a mogu se naći i u određenoj hrani, primarno voću i povrću (link).
Tvrdnjom da bosonogo hodanje “puni” tijelo elektronima iz tla, i da ti elektroni djeluju kao antioksidansi u borbi protiv slobodnih radikala, Raskrinkavanje se već bavilo u analizi objavljenoj 22. oktobra 2024. godine. Kako je objašnjeno u članku s web stranice Sceptic, tijelu su potrebne molekule antioksidansa kako bi se borilo protiv slobodnih radikala, a ne “slobodni elektroni”.
Raskrinkavanje je za potrebe pisanja analize iz oktobra 2024. godine kontaktiralo fizičara s Instituta “Ruđer Bošković”, dr. sc. Milivoja Uroića. On je objasnio sljedeće:
Slobodni radikali su vrsta (nestabilne) kemijske veze. U njoj, doduše, sudjeluju elektroni, ali glavnu ulogu imaju atomi kemijskih elemenata. Ideja da takvo kemijsko stanje “popravljaju” slobodni elektroni nerealna je i nudi krivu supstancu, recimo, kao da automobil pokušate popraviti tako da ga zalijevate vodom (na biljkama ponekad uspijeva, pa zašto ne bi i na autu!)...
Uroić je tom prilikom opovrgnuo i tezu da se tijelo “puni elektronima” iz zemlje i da to ima neke zdravstvene koristi:
Primanje i davanje elektrona nije izmišljeni proces, ali je održavanje zdravlja “punjenjem” elektrona potpuno izmišljen koncept, konstruiran tako da iskoristi složenost medicinskih pojava i, nažalost, potrebu ozbiljno bolesnih ljudi da se “hvataju za slamku spasa” i povjeruju u bilo šta što im obećava pomoć.
Fizičar bi “punjenje elektronima” razumljivije nazvao statičkim nabojem. On se isprazni čim se naše tijelo uzemlji, što često doživimo kao trenutnu iskru, npr., kad dotaknemo auto ili lift. Nije moguće da dovedeni naboj mijenja biokemijska svojstva (dakle, i zdravlje) osobe, a kad bi doveli dovoljno naboja da se to ipak dogodi, prije bi izazvalo smrt nego izlječenje. Biološki sustavi “ne vole” kada ih se nasilno mijenja i najčešće ne reagiraju dobro na takvu (neselektivnu) promjenu.
Kada je riječ o oticanju vena nakon stajanja na travi, koje je prikazano u viralnom videu iz juna kao “dokaz” o koristima “uzemljenja”, ono se može objasniti činjenicom da vene u stopalima otiču nakon dužeg stajanja na bilo kojoj površini. To se dešava zbog pritiska gravitacije na donje ekstremitete.
Shodno činjenicama, tvrdnju da bosonogo hodanje ima antioksidativno i protuupalno djelovanje ili da može spriječiti i liječiti bolesti ocjenjujemo kao pseudonauku. Istu ocjenu dajemo i “dokazu” da je “uzemljenje” stvarno jer rezultira oticanjem vena na stopalima.
(Raskrinkavanje.ba)