Raskrinkavanje.ba

Vakcine za djecu ne uzrokuju alergiju na kikiriki, ekcem ili ADHD

Na Facebooku je viralna objava u kojoj se vakcinama za djecu netačno pripisuje niz negativnih zdravstvenih efekata. Između ostalog, tvrdi se da vakcine dovode do alergije na kikiriki, do ekcema, poremećaja pažnje i hiperaktivnosti.

Foto: freepik, yanadjana


Na Facebook stranici antivakcinacijskog udruženja Hrvatska udruga roditelja aktivista (HURA), 21. februara 2024. godine objavljen je status u kom se tvrdi da imunizacija djece dovodi do niza posljedica kojih roditelji nisu svjesni: alergije na kikiriki, astme, ekcema i ADHD-a (poremećaj pažnje i hiperaktivnost, eng. attention deficit hyperactivity disorder). Štetnost vakcina implicira se i navodima da one “sadrže neuro-imune toksine”. U opisu se tvrdnje pripisuju J. Colleen, koja je navodno majka djeteta koje “nije imalo sreću” da bude vakcinisano bez negativnih posljedica.

Fire Shot Capture 194   Kad Netko Kaže   Moja Su...   Hrvatska Udruga Roditelja Aktivista   F    Www.facebook.com
Ove je tvrdnje istog dana objavio i portal Crodex u članku u kom je “embedovana” pomenuta Facebook objava. Identične tvrdnje na Facebooku dijeljene su i u martu ove godine.

 

Da li se astma, alergije, ADHD i ekcem javljaju kao posljedice vakcinacije?

 

U viralnoj objavi tvrdi se da vakcinacija uzrokuje alergiju na kikiriki. Ova navodna uzročna veza “objašnjena” je prisustvom ulja kikirikija u vakcinama.

 Vaše dijete je "sasvim dobro", ali je alergično na kikiriki i mora nositi epi-pen? Istražite ulje kikirikija u cjepivima. To je izvor eksplozije alergija na kikiriki.

Na edukativnoj stranici o vakcinama vaxopedia, pedijatar Vincent Iannelli navodi da vakcine ne izazivaju alergiju na kikiriki i da ulje od kikirikija nije dio vakcina. Ovo se navodi i na stranici Children's Hospital of Philadelphia (Dječja bolnica u Philadelphiji). Platforma za provjeru činjenica Snopes u analizi u kojoj se detaljno bavila porijeklom tvrdnje navodi da se ona oslanja na pogrešno tumačenje novinskih članaka iz 1960-ih o kliničkim ispitivanjima adjuvansa na bazi ulja kikirikija.

 Ta su ispitivanja bila neuspješna. U vakcinama namijenjenim za ljude ne koriste se adjuvansi (ili sredstva za rast) na bazi ulja kikirikija i ne postoje zakonske rupe (barem u Sjedinjenim  Američkim Državama) koje bi omogućile farmaceutskim kompanijama da izbjegnu otkrivanje različitih spojeva koji se koriste u njihovoj proizvodnji.

analizi iz februara 2023. godine, pozivajući se na stručnjake, Lead Stories navodi da nije poznata uzročna veza između vakcina za djecu i alergija na orašaste plodove.

U viralnoj objavi se i astma pominje kao posljedica vakcinacije.

Vaše dijete je "sasvim dobro", ali ima astmu i inhalator kod kuće?  Astma je povezana s ozljedama od cjepiva.

Na stranici Instituta za sigurnost vakcina, koji funkcioniše pri Školi javnog zdravlja “Johns Hopkins Bloomberg” (Institute for vaccine safety), dat je pregled studija koje su se bavile rizikom razvoja astme kod djece nakon primanja različitih vakcina. Pored više studija koje nisu pokazale uzročnu vezu, postoje i studije koje su ukazale na moguću povezanost. Ipak, njihovi rezultati su ograničeni i nisu dovoljni za izvođenje zaključaka. Ovaj izvor na koncu zaključuje:

Vakcine protiv gripe ne uzrokuju astmu ili pogoršanje astme. MMR vakcina ne uzrokuje [astmu] i može zaštititi od astme. Nije se pokazalo ni da druge vakcine koje se trenutno rutinski preporučuju opštoj populaciji u SAD-u uzrokuju astmu ili pogoršanje astme. Nije dokazano da adjuvansi aluminijuma u vakcinama uzrokuju astmu kod djece.

I na stranici Immunize BC, koja sadrži informacije o vakcinama i koja je projekat nekoliko zdravstvenih institucija u Britanskoj Kolumbiji, navodi se da nije dokazano da vakcine uzrokuju astmu ili alergijske bolesti. Platforma AFP Provjera činjenica, koja se bavila ovom tvrdnjom, navodi da mnoge naučne studije nisu pronašle korelaciju između vakcinacije i astme te da su “neka istraživanja pronašla potencijalno slabu poveznicu između vakcina i astme”, ali njihovi rezultati nisu definitivni. Ova platforma navodi dvije takve studije (1, 2).

Pored alergije na kikiriki i astme, u objavi je kao posljedica vakcinacije naveden i ekcem.

Vaše dijete je "sasvim dobro", ali ima ekcem?  Jeste li znali da je ekcem povezan s ozljedama od cjepiva i da je to poznato od 1950-ih?  Da!  Zove se "Eczema Vaccinatum".  Prvi put je otkriven u vezi s cjepivom protiv velikih boginja.  

Pedijatar Iannelli na stranici vaxopedia navodi da vakcine ne uzrokuju ekcem te ističe da to potvrđuje nekoliko studija. S druge strane, navodi da vakcina protiv velikih boginja može pogoršati postojeći ekcem kod djeteta. 

 Ako se neko s ekcemom cijepi vakcinijom, vakcinom protiv velikih boginja, ili je nedavno bio izložen nekome ko je cijepljen, mogao bi razviti eczema vaccinatum. Nasreću, otkako su velike boginje iskorijenjene, vrlo malo ljudi prima vakcinu protiv velikih boginja.

Ovaj izvor navodi i da se ne smatra da druge vakcine mogu izazvati ili pogoršati ekcem.

Sistematski pregled i metaanaliza iz 2021. godine, koja je obuhvatila 44 naučne studije, nije pronašla povezanost između vakcina i vjerovatnoće ekcema ili atopijskog dermatitisa.

Viralnom objavom takođe se sugeriše da je ADHD posljedica vakcinacije. 

Vaše dijete je "sasvim dobro", ali uzima lijekove za ADHD i anksioznost?  Jeste li znali da cjepiva ometaju procese u tijelu koji su odgovorni za proizvodnju neurotransmitera, uključujući dopamin, serotonin i norepinefrin - koji su svi uključeni u to kako se dijete ponaša, spava i modulira svoje emocije?

Kako je objašnjeno na stranici američkih Centara za kontrolu i prevenciju bolesti, ADHD je jedan od najčešćih neurorazvojnih poremećaja dječije dobi, koji se kod djece manifestuje problemima s pažnjom i kontrolisanjem impulsivnog ponašanja te pretjeranom aktivnošću. Kako navodi ovaj izvor, uzroci i faktori rizika za ADHD nisu poznati, ali trenutna istraživanja pokazuju da genetika igra važnu ulogu. Navodi se i da naučnici proučavaju i druge moguće uzroke i faktore rizika. Na stranici Children's Hospital Philadelphia navodi se da su tvrdnje o povezanosti vakcina i ADHD-a često temeljene na zabrinutosti oko prisustva žive u vakcinama, ali i da su tri velike studije potvrdile da vakcine ne uzrokuju poremećaje pažnje. Ovo navode i drugi relevantni izvori.

 

Manipulacije o štetnosti sastojaka vakcina

 

Štetnost vakcina u viralnoj objavi implicira se i navodima da vakcine “sadrže neuro-imune toksine”. U tom kontekstu, pominju se aluminijum, formaldehid, živa i polisorbat 80.

Cjepiva sadrže neuro-imune toksine, kao što su aluminij, živa, formaldehid, polisorbat 80, Triton X-100, 2-fenoksietanol i još mnogo toga.  MSDS (Material Safety Data Sheets) za sastojke u cjepivima navodi da su kancerogeni (uzrokuju rak), mutageni (mijenjaju DNK, što uzrokuje rak) i smanjuju plodnost.  Ipak, ako pogledate upute proizvođača cjepiva za svako cjepivo koje se daje našim bebama i djeci, u odjeljku 13.1 stoji: "Ovo cjepivo nije proučavano na kancerogene ili mutagene učinke, ili na učinke na plodnost.  " 

Dakle.. dok je vaše dijete sada možda "sasvim dobro", no pitanje je što će biti ubuduće.

Ne možete ubrizgati neuroimune toksine u tijelo dojenčeta, a da ne dođe do nekog oblika oštećenja.  Razlika je u stupnju i vremenu: trenutno i akutno naspram odgođenog i kroničnog.

Riječ je, zapravo, o uobičajenoj manipulaciji sastavom vakcinama i nabrajanjem pojedinih sastojaka koji u većim količinama mogu biti štetni, ali bez informacije o stvarnim količinama prisutnim u vakcinama. Raskrinkavanje je o upotrebi aluminijuma, formaldehida, žive te polisorbata 80 pisalo u ranijim analizama (1, 2). 

Kako smo naveli u prethodnim analizama, aluminijum zaista jeste neurotoksin, međutim, količina koja se koristi u vakcinama nema takav efekat. Evropska agencija za lijekove i medicinska sredstva (EMA) za Faktograf je povodom tvrdnje o štetnosti aluminijuma u vakcinama rekla da “do danas nema znanstvenih dokaza da male količine aluminija korištene u trenutno odobrenim vakcinama u EU mogu uzrokovati neurotoksičnost nakon vakcinacije”. Biologinja i naučna novinarka Jelena Kalinić u članku iz 2018. navodi da “količina aluminijevih soli u vakcinama iznosi oko 2 mg, a samog aluminijuma oko 1 mg”, te da to nisu “ni približne potencijalno toksične količine”. 

Kako je objašnjeno na stranici Vakcine (.ba), formaldehid je jedinjenje koje se u vakcinama koristi kao sredstvo koje “toksin (otrov) tetanusa i difterije pretvara u anatoksin – protein koji više nije toksičan, odnosno opasan, ali potiče stvaranje obrambenih protutijela”. Formaldehid se nakon obrade uklanja iz vakcina, a preostale količine su veoma male.

Polisorbat 80 je sastojak nekih vakcina (poput bOPV, neke DTaP-IPV-HiB vakcine). Ovo se jedinjenje inače koristi u hrani (služi da ujednači smjese, odnosno stabilizira ih), a funkciju stabilizacije polisorbat ima i u vakcinama, navodi se na stranici Vakcine (.ba). Kako navodi ovaj izvor, polisorbat 80 ne izaziva neplodnost, ne slabi imunološki sistem niti je kancerogen. U istom članku navodi se da se u vakcinama pomoćni sastojci “nalaze u tako malim dozama da ne bi smjeli izazvati zabrinutost, a većina ih se nalazi i u drugim proizvodima”.

Kada je riječ o upotrebi žive u procesu pravljenja vakcina, u nekim se vakcinama kao konzervans koristi tiomersal – organsko jedinjenje koje sadrži živu i sprečava razvoj gljivica i bakterija u vakcinama. Kako smo objasnili u ranijoj analizi, u životnoj sredini postoje dvije vrste žive: metil živa se nagomilava u tijelu i što je više ima, sve je opasnija i toksičnija, dok se etil živa bezbjedno uklanja iz tijela. Neke vakcine sadrže etil živu, ali izuzetno male količine i u obliku tiomersala. Ipak, ovaj konzervans se više ne koristi u vakcinama za djecu. Na stranici američkih Centara za kontrolu i prevenciju bolesti navodi se da korištenje tiomersala u vakcinama ne nosi rizik po zdravlje. Na drugom mjestu CDC navodi da postoje neki neželjeni efekti tiomersala u vakcinama – manje reakcije poput crvenila i otoka na mjestu uboda.

Komentarišući navode iz analizirane viralne objave, iz Hrvatske agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) za AFP Provjeru činjenica rekli su sljedeće: 

 "Svi sastojci cjepiva su poznati i kontrolirani od strane proizvođača i nadležnih tijela te nije moguće odobriti cjepivo koje sadrži tvari koje bi u količinama u kojima se nalaze u cjepivu bile štetne za krajnjeg korisnika".

Ova se platforma u analizi osvrnula na navode da u uputama o lijeku stoji da vakcine nisu testirane na mutagenost, kancerogenost ili oštećenje plodnosti, objašnjavajući da ova tvrdnja potječe iz pogrešne interpretacije američkih saveznih propisa:

Kao što je objašnjeno u ovom članku (arhivirano ovdje), ta tvrdnja proizlazi iz pogrešne interpretacije američkih saveznih propisa, koji nalažu da upute proizvoda za sve medicinske proizvode moraju navesti jesu li provedene dugoročne studije na životinjama kako bi se procijenio kancerogeni potencijal. Cjepiva se tijekom razvoja podvrgavaju toksikološkim studijama koje testiraju sve tri i više potencijalnih šteta, ali nisu dugoročne studije na životinjama i stoga pravno ne mogu biti navedene u pakiranju kao takve.

Dakle, u objavama s Facebooka i u članku portal Crodex mnoge bolesti i stanja netačno su predstavljeni kao posljedice vakcinacije. Vakcine, kao i svi drugi lijekovi i medicinski preparati, mogu izazvati neželjene reakcije, koje su uglavnom blage (poput bola na mjestu ubrizgavanja vakcine, temperature i sl.). Ozbiljne neželjene reakcije veoma su rijetke (1, 2). Korist od vakcinisanja smatra se većom od rizika. Neke vakcine nisu preporučene ljudima koji imaju određene alergije ili neka zdravstvena stanja. Navodima iz objava da su roditelji djeteta koje je bilo dobro nakon vakcinacije “vrlo srećni” ustvari se sugeriše da su nuspojave vakcina mnogo češće i ozbiljnije nego što zapravo jesu.

Shodno navedenom, tvrdnje iz viralne objave antivakcinacijske grupe da vakcine uzrokuju bolesti i stanja koja se u njoj pominju ocjenjujemo kao lažnu vijest i pseudonauku. Implikaciju da su vakcine opasne jer mogu sadržavati aluminijum, formaldehid, živu i polisorbat 80 ocjenjujemo kao manipulisanje činjenicama.

 

(Raskrinkavanje.ba)

Pogledajte originalne članke