Čitatelji/ke su nam prijavili da se prethodnih dana na aplikaciji Viber intenzivno dijeli lista 17 navodnih savjeta voditelja klinike za infektivne bolesti Sveučilišta Maryland:
Voditelj klinike za infektivne bolesti Sveučilišta Maryland,
SAD kaže:
1. Možda ćemo morati živjeti s C19 mjesecima ili godinama. Nemojte poricati ili paničariti. Ne čini svoj život bijedom. Naučimo živjeti s ovom stvarnošću.
2. Ne možete uništiti virus C19 koji je prodro kroz stanične stijenke pijenjem litara vruće vode - samo ćete češće odlaziti u kupaonicu.
3. Pranje ruku i održavanje fizičke udaljenosti vaša je najbolja metoda zaštite.
4. Ako kod kuće nemate pacijenta sa C19, nema potrebe za dezinfekcijom doma.
5. Torbe s namirnicama / plastične vrećice, benzinske crpke, kolica i bankomati ne uzrokuju infekciju. Operite ruke, živite svoj život kao i obično.
6. C19 nije infekcija hranom. Povezan je s zaraznim kapljicama poput gripe. Ne postoji dokazani rizik da se C19 prenosi naručivanjem hrane.
7. Osjećaj njuha možete izgubiti koristeći puno antialergija i virusnih infekcija. To su samo nespecifični simptomi C19.
8. Kad dođete kući, ne trebate se odmah presvući i istuširati! Čistoća je vrlina, ali ne i paranoja!
9. Virus C19 ne leti zrakom. Ovo je infekcija respiratorne kapi koja zahtijeva bliski kontakt.
10. Zrak je čist, možete hodati do parkova i javnih mjesta (samo držite fizičku udaljenost radi zaštite)
11. Samo koristite obični sapun protiv C19, nema potrebe za antibakterijskim sapunom. To su virusi, a ne bakterije.
12. Ne morate se brinuti oko narudžbi hrane. Ali možete zagrijati sve u mikrovalnoj, ako želite.
13. Mogućnost donošenja C19 kući u cipelama je poput udara groma dva puta dnevno. 20 godina sam radio protiv virusa - infekcije kapljicama se ne šire tako!
14. Ne možete se zaštititi od virusa konzumiranjem octa, soka od šećerne trske i đumbira! To je samo za imunitet, a ne lijek.
15. Dugo nošenje maske ometa vaše disanje i razinu kisika. Nosite ga samo na prepunim mjestima.
16. Nošenje rukavica također je loša ideja; virus se može nakupiti u rukavicama i lako se prenosi ako dodirnete lice. Bolje je samo redovito prati ruke.
17. Imunološki sustav postaje vrlo slab jer uvijek živi u sterilnom okruženju. Čak i ako uzimamo dodatke / lijekove za jačanje imuniteta, redovito ostavljajte kuću u parku / plaži ili bilo gdje drugdje.
Imunitet se povećava IZLOŽENJEM PATOGENIMA, a ne sjedenjem kod kuće i konzumiranjem pržene / začinjene / slatke hrane i gaziranih pića.
Orginalni članak
https://theazb.com/we-will-live-with-covid19-for-months-lets-not-deny-it-or-panic-dr-faheem-younus/
Vrlo dobar članak ..... svi ga moraju pročitati.
Osim na Viberu, navodni savjeti se dijele i na Facebooku. Lista je objavljena kao status na profilu Kenan Salihović 8.11.2020, uz isti link na “originalni članak”.
Istu objavu imali su i privatni Facebook profili Ljubica Panović Skopac (9.11.) i Marija Novak (10.11), dok se nešto kasnije pojavila i na stranici Udruga hrvatskih pacijenata.
U listi “savjeta” nije eksplicitno navedeno ime “voditelja klinike za infektivne bolesti Sveučilišta Maryland”. Ipak, u članku na linku koji se nalazi u poruci se navodi da je riječ o Dr. Faheemu Younusu, jednom od članova uprave Chesapeake Health klinike Univerziteta u Marylandu.
Koji je izvor “liste savjeta”?
Identična verzija ovih “savjeta” na engleskom jeziku širila se internetom od maja 2020. godine. Jedan primjer ove liste koja je slana u vidu poruke na WhatsAppu može se vidjeti na ovom linku.
Lista savjeta na engleskom, kao i njezina prevedena verzija koja se u regiji širi Viberom, završavala se linkom na članak koji je napisan na engleskom jeziku. Riječ je o članku portala The Azb, koji je objavljen 14.5.2020. godine i u kom nisu spomenuti svi “savjeti” iz Viber poruke.
Tako se, recimo, u članku ne navodi savjet pod brojem 15 iz Viber poruke, u kojem se kaže da “dugo nošenje maske ometa disanje i razinu kisika”, te da masku treba nositi “samo na prepunim mjestima.” Isto vrijedi i za savjet o “imunološkom sustavu” zbog života u “sterilnom okruženju”, koji se u Viber poruci nalazi pod brojem 17.
Bez linka na navedeni članak, ali sa jasnom tvrdnjom da je riječ o savjetima Dr. Younusa, lista je se dijelila i na Twitteru, gdje je 20.5.2020. godine bila objavljena na profilu Ronnie H. Rusli. MS. PhD.
O istoj lažnoj listi savjeta, koje su korisnici/e društvenih mreža pak u julu pripisivali Dr. Bonnie Henry, pisao je portal Richmond News. U članku od 15.7.2020. navedeno je da je ova lista nastala parafraziranjem tweetova koje je Dr. Younus objavljivao tokom maja 2020. godine
Lažna lista Covid-19 “mudrosti” pripisanih Dr. Bonnie Henry kruži internetom
(...)
Korijeni ove liste su zapravo mnogobrojni tweetovi doktora Younusa koje je dijelio do maja na svom ličnom Twitter feed-u. Parafrazirana lista se pojavila i naširoko proširila zahvaljujući člnaku na stranici TheAZB.com
U martu 2020. godine, Dr. Younus je na svom Twitter profilu objavljivao svojevrsna raskrinkavanja mitova o Covidu-19, čime je privukao i medijsku pažnju. O njegovim tweetovima je pisao portal Bored Panda, u članku objavljenom 18.3.2020. godine, a Younus je govorio i za YouTube kanal Yahoo Finance, u videu objavljenom 25.3.2020.
Doktor Younus se na svom Twitter profilu oglasio 6.6.2020. povodom lista savjeta koja mu je pripisivana. U prilogu tweeta objavio je i screenshot nekih od savjeta koji se se našli u poruci koja je dijeljena i kod nas:
VAŽNO:
Ovo nisu moje riječi. U ovom viralnom postu na FB/WhatsAppu koji je neko napravio od mojih tweetova bez odobrenja postoje slovne i materijalne greške.
Ja dijelim Covid informacije samo na Twitteru. Samo čitajte [tweetove] ovdje na mom profilu ako želite tačne informacije.
Dijelite dalje. Hvala
Jesu li “savjeti” tačni?
Među savjetima koji su pripisani doktoru Younusu mogu se naći tvrdnje koje nisu nimalo sporne - poput, recimo, napomene da se ”konzumiranjem octa, soka od šećerne trske i đumbira” ne može zaštititi od virusa. Neki od njih su, međutim, problematični i zbog svog sadržaja, a ne samo zbog činjenice da su pogrešno predstavljeni kao savjeti ljekara.
Takvi su, na primjer, navodi o tome da nošenje maske “ometa razinu kisika”.
U više analiza smo pisali da nošenje obične hirurške ili platnene maske ne utiče na smanjenje kisika u tijelu, iako može izazvati nelagodu. Mjerenja zasićenosti krvi kisikom pulsnim oksiometrom pokazuju da se razina kisika u krvi ne smanjuje čak ni pri nošenju više maski istovremeno. Više o tome možete čitati na linkovima ispod.
Maske za lice nisu opasne i ne izazivaju hipoksiju i hiperkapniju
Novi trend na društvenim mrežama - dezinformacije o zaštitnim maskama
Da ponovimo: Medicinske maske vas ne mogu “otrovati ugljen dioksidom”
U uslovima pogoršane epidemiološke situacije i rasta broja zaraženih od virusa Sars-CoV-2, potrebno je poštovati odluke nadležnih organa i pridržavati se mjera koje isti propisuju. U Bosni i Hercegovini to trenutno podrazumijeva nošenje maski i na otvorenom, bez obzira na broj ljudi u okruženju (link, link).
Ni sam doktor Younus nije nikada savjetovao da se maske nose “samo na prepunim mjestima”. Naprotiv, na svom je profilu napisao da se povratak na “normalu” može postići brzo, to jest da može početi već sutra ako postoje kvalitetne mjere i ljudi ih se pridržavaju:
Kada će se život vratiti u normalnu? Može to početi već sutra! Pod uslovom da svi nose maske na javnim mjestima i izbjegavaju gužve, te ako se odluke o mjerama donose od strane eksperata.
Dalje, “savjet” o imunološkom sistemu iz Viber poruke na našem jeziku je netačan prijevod “savjeta” iz engleske verzije poruke. U poruci na našem jeziku se kaže da “imunološki sustav živi u sterilnom okruženju”. U engleskoj verziji se tvrdi da imunološki sistem slabi zbog provođenja vremena u sterilnom okruženju, odnosno u izolaciji.
Immunity is greatly weakened by always staying in a sterile environment. Even if you eat immunity-boosting foods, please go out of your house regularly to any park/beach.
Immunity is increased by EXPOSURE TO PATHOGENS, not by sitting at home and consuming fried/spicy/sugary food and aerated drinks.
Imunitet značajno slabi stalnim boravkom u sterilnom okruženju. Čak iako jedete hranu koja pojačava imunitet, redovno izlazite vani, do bilo kojeg parka/plaže. Imunitet se povećava IZLAGANJEM PATOGENIMA, a ne sjedenjem kući i jedenjem pržene/začinjene/slatke hrane i gaziranih pića.
O ovakvim tvrdnjama je pisao MITMedical, internet portal Instituta za Tehnologiju iz Massachusettsa, u blogu koji se nalazi na ovom linku. Tu je navedeno da postoje dokazi da izlaganje patogenima u djetinjstvu može spriječiti razvoj određenih autoimunih bolesti i alergija, no navodi se da nije isti slučaj i sa odraslim osobama.
S obzirom da je tijelo odraslog čovjeka već bilo izloženo velikom broju bakterija i virusa koje je imunološki sistem “zapamtio” i za koje može početi proizvoditi antitijela kao odbranu u slučaju infekcije, imunološki sistem neće oslabiti uslijed izolacije zbog izbjegavanja zaraze.
S druge strane, naglašeno je da izlaganje patogenima uzrokuje imunološki odgovor, ali ne doprinosi jačanju imunološkog sistema. Također, manje izlaganje patogenima ne utiče na slabljenje imunološkog odgovora:
Dolazak u kontakt sa mikrobima potiče imunološku reakciju, ali to ne čini ništa da ojača vaš imunološki sistem. I ovo trenutno vrijeme kontakta sa manje mikroba ne čini ništa da smanji imunološku reakciju koju ćete moći proizvesti, ako zatreba, u budućnosti.
Tvrdnja da je “voditelj klinike za infektivne bolesti Sveučilišta Maryland” autor liste “savjeta” koji se kod nas dijele putem Vibera nije tačna. Dr. Faheem Younus, kojem se posredno pripisuju “savjeti”, je tu tvrdnju opovrgnuo na Twitteru. Činjenica je da je Dr. Younus zaista davao savjete i raskrinkavao dezinformacije vezane za Covid-19 na Twitteru, no to je zloupotrijebljeno da se “legitimišu” ovi lažni savjeti. Sukladno tome, ovu tvrdnju ocjenjujemo kao lažnu vijest i manipulisanje činjenicama.
Ocjenu lažna vijest dajemo i tvrdnji da “dugo nošenje maske ometa razinu kisika”, s obzirom da nošenje maske ne utiče na pad zasićenosti krvi kisikom.
Tvrdnjama o imunitetu dajemo ocjenu dezinformacija, budući da rano izlaganje mikrobima može pomoći u sprječavanju razvoja određenih bolesti, ali se ta analogija ne može primijeniti u slučaju odraslih osoba i u kontekstu Covid-19 pandemije.
(Raskrinkavanje.ba)