Novi trend na društvenim mrežama - dezinformacije o zaštitnim maskama

Nakon video-kompilacije koja nas je ubjeđivala da nošenje maske može spriječiti dotok kisika, provjeravamo istinitost tvrdnji doktora Rashida Buttara koji ponavlja već opovrgnute i uvodi nove netačne tvrdnje o štetnosti nošenja maske.

Ocijenjeni članci
Facebook profili i stranice Lažna vijest; Pseudonauka; Youtube: Marija S Lažna vijest; Pseudonauka;

Početkom mjeseca, pisali smo o netačnim tvrdnjama da nošenje zaštitnih maski za lice izaziva hipoksiju i hiperkapniju. Tada smo se bavili tvrdnjama, iznesenim u videu objavljenom na Facebook profilu i YouTube kanalu Marije Stojaković, da nošenje maske sprječava protok kisika i izaziva zadržavanja ugljen-dioksida, što navodno dovodi do stanja hipoksije i hiperkapnije. 

U ovoj analizi se bavimo tvrdnjama iz još jednog videa o navodnoj štetnosti maski za lice, kompiliranog od strane iste autorke, čiji se profili već neko vrijeme pojavljuju kao izvor dezinformacija u kontekstu COVID-19 pandemije. Video je objavljen na profilima Marije Stojaković je 6.7.2020. godine objavljena druga kompilacija videa o navodnim negativnim posljedicama koje izaziva nošenje maski. Video na YouTube-u je uklonjen zbog kršenja pravila ove platforme. Oba videa bila su naslovljena ovako: 

ZAŠTO NOSITI MASKU AKO SE STRUKA OKO TOGA RASPRAVLJA

 

To što je YouTube uklonio video nije spriječilo Mariju Stojaković da isti prebaci na drugu platformu. Identičan video uz identičan naslov  je 7.7.2020. objavljen i na platformi lbry.tv. Informacija o novoj lokaciji izbrisanog videa ostavljena je u opisu drugog YouTube videa sa kanala Marija S koji je objavljen još i ranije (5.7.2020.).

Prema podacima alata CrowdTangle, do objave ove analize, Facebook i YouTube video Marije Stojaković je zabilježio preko 7.500 interakcija. Samo video na Facebooku je pogledan više od 239.000 puta.  

Novi “video uradak” kojim se bavimo u ovoj analizi, čini kompilacija 4 snimka. Prvi isječak u kompilaciji je iz videa Dr Rashid A Buttar WHAT FACE MASKS ACTUALLY DO TO YOUR HEALTH, koji je objavljen na YouTube kanalu Dr Rashid A Buttar 5.6.2020. godine. Jednako kao i kompilacija Marije Stojaković, i ovaj video je uklonjen sa YouTube-a zbog kršenja pravila zajednice. 


U drugom videu iz kompilacije se prikazuje proizvodnja zaštitnih maski za lice, bez konkretnog pojašnjenja zašto je ovaj snimak uvršten u kompilaciju koja se navodno bavi “neslaganjem struke” oko nošenja maski. Radi se o videu koji se društvenim mrežama širio još u martu 2020. godine (primjer 30.3.2020.).

U ostala dva isječka iz kompilacije, zaista se pojavljuju doktori (ili “struka”, kako je opisano u nazivu videa). Treći video po redu predstavlja isječak iz emisije “Samo istina” sjevernomakedonskog Kanala 5 (“Само Вистина“) u kojoj je gostovao infektolog Velo Markovski (originalni video objavljen 14.4.2020. I dostupan je ovde). Posljednji video u ovoj kompilaciji je isječak iz emisije Jutarnji program Happy televizije (originalni video objavljen 30.4.2020.  i  dostupan je ovde) u kojoj su gostovali doktori Vladimir Nestorović i Srđa Janković. 

Oba navedena doktora, Vladimir Nestorović i Velo Markovski, koji u ovim nastupima spekulišu o tome da maske “ne štite” od zaraze virusnim infekcijama, i ranije su iznosili netačne ili neprovjerene tvrdnje u vezi sa pandemijom COVID-19, te su više puta bili predmetom analiza raznih fact-checking portala u regiji, uključujući i Raskrinkavanje. 

Lažna vijest
Nije tačno da je paracetamol na listi kancerogenih lijekova

Paracetamol nije dodat listi kancerogenih lijekova u Kaliforniji, niti je k...

Lažna vijest Prenošenje lažnih vijesti Pseudonauka Demantirano 05.03.2020

Dezinformacija
Diskutabilne tvrdnje sjevernomakedonskog stručnjaka

Doktor Vele Markovski je iznio tvrdnje od kojih neke daju pogrešnu sliku o...

Dezinformacija Manipulisanje činjenicama 05.05.2020

Zablude o neefikasnosti maski potiču od ne gledanja šire slike

Prije nego što se vratimo na tvrdnje doktora Buttara, koje čine okosnicu video-kompilacije Marije Stojaković, osvrnuti ćemo se na tvrdnje o (ne)efikasnosti maski u zaštiti od infekcije.

Prva komponenta tog objašnjenja je kontekst preporuka o nošenju maski. Ono što se često izostavlja u većini diskusija o koristi nošenja maske za lice je preporuka SZO da se maske koriste kao jedna - a ne jedina - komponenta u opsežnoj strategiji mjera zaštite od infekcije virusom. Osnovu zaštite od infekcije, prema ažuriranim savjetima SZO, čini održavanje fizičke distance i higijena ruku. 

Bez obzira da li se koriste maske ili ne, pridržavanje pravila o higijeni ruku, fizičke distance i drugih mjera za sprečavanje i kontrolu infekcije, su kritične za sprečavanje prenošenja COVID-19 s čovjeka na čovjeka.

Međutim, u situacijama gdje je držanje fizičke distance praktički nemoguće (javni prevoz, prodavnice), SZO preporučuje upotrebu platnenih i medicinskih maski.

Drugo, pogrešno se interpretira i svrha nošenja maske. Osnovna svrha preporuka za nošenje maski za opštu populaciju, jeste zaštita drugih od infekcije - ne nužno sprječavanje “udisanja” virusa. Naime, nošenjem maske se sprječava raspršivanje respiratornih kapljica osobe koja nosi masku, a koja ne mora biti svjesna da je zaražena virusom SARS-CoV-2. Na taj način se sprječava da zdrava osoba dođe u kontakt sa iskašljanim kapljicama zaražene osobe u kojima se nalazi virus. 

Ovo se navodi u studiji “Vizualizacija efikasnosti maski za lice u sprječavanju respiratornih mlazeva”(Visualizing the effectiveness of face masks in obstructing respiratory jets) koja i plastično prikazuje u kojoj mjeri nošenje različitih vrsta maski sprječava raspršivanje respiratornih kapljica putem kašlja. Demonstracija testa se može pogledati u ovom videu

Obrazloženje preporuke za upotrebu maski ili drugih pokrivala za lice je smanjenje rizika od unakrsne infekcije prenošenjem respiratornih kapljica sa zaraženih na zdrave osobe.

U tabeli ispod prikazani su rezultati efikasnosti različitih vrsta maski u sprječavanju rasprišivanja respiratornih kapljica usljed kašlja, koji je simuliran u ovoj studiji. Efikasnost je izmjerena najvećom udaljenošću koju su dosegle kapljice kašlja, nakon što su “prošle” kroz različitie vrste maski. Najboljim su se pokazale prijanjajuće višeslojne maske te konusne komercijalne maske.

Tabela 1. iz pomenute studije - kratak pregled rezultata testova različitih tipova maski korištenim u eksperimentu

U opsežnoj komparativnoj studiji o učinkovitosti “Fizičkog distanciranja, maski za lice i zaštite za oči u sprječavanju transmisije virusa SARS-CoV-2 sa osobe na osobu” (Physical distancing, face masks, and eye protection to prevent person-to-person transmission of SARS-CoV-2 and COVID-19: a systematic review and meta-analysis) koju je objavio The Lancet, naučnici/ce su uporedili 39 studija o efikasnosti maski iz cijelog svijeta. Rezultati su pokazali da je bez maske očekivana vjerovatnoća virusne zaraze 17,4%. Ukoliko se maska nosi, vjerovatnoća zaraze pada skoro 6 puta - na 3,1%. 

Međutim, rezultati ove i drugih studija trebaju biti uzeti s određenom dozom rezerve. Razlog za to je što, konkrentno u analizi iz The Lancet-a, određene varijable za svih 39 studija nisu bile usklađene. Usto, rezultati studija o efikasnosti maski u sprječavanju infekcije novim koronavirusom su uglavnom bazirane na simulacijama ili testovima na životinjama (recimo, test na miševima), budući da bi takvo testiranje na ljudskim subjektima bilo etički nedopustivo. Stoga, ni rezultati takvih simulacija ne predstavljaju potpunu informaciju o učinkovitosti maski, ali su ipak daju određen uvid u stanje stvari. 

Ukratko, maska sama po sebi ne pruža dovoljnu zaštitu od infekcije ukoliko se ne kombinira sa ostalim mjerama poput pranja ruku i održavanja fizičke distance. Sa druge strane, svrha nošenja obične platnene ili hirurške maske nije toliko da sebe zaštitimo od infekcije, koliko da ne inficiramo druge oko sebe. Ukoliko se u razmatranje uzmu ove činjenice zajedno sa rezultatima gore prikazanih studija, jasno je da maske mogu pružiti zaštitu od infekcije novim koronavirusom. 

Rashid Buttar i dezinformacije o maskama

Video isječak koji zauzima najviše vremena u montaži Marije Stojaković, je onaj sa doktorom Rashidom Buttarom. Prevod njegovog izlaganja, između ostalih, sadrži netačne tvrdnje kojima smo se bavili u prethodnim analizama:

Ako nosite masku, vi ograničavate unos kiseonika, povećavate unos ugljen-dioksida koji ste upravo izbacili. Što se tiče maski, urađene su studije koje pokazuju da udišete i izdišete iste stvari i da se zbog toga ono što udišete akumulira više bakterija.
(...) 
Ne morate da budete doktor, svako može da stavi masku na lice i proverite sa oksimetrom kako će nivo kiseonika da padne. Posebno ako već imate neki problem sa protokom kroz disajne organe. Vidićete pad u roku od minut ili dva. 

Podsjećanja radi, slične tvrdnje su se pojavile i u “infografici” koja se širila Facebook-om, a ista je imala pojavu i u “thumbnail-u” videa Marije Stojaković kojim smo se bavili u prethodnoj analizi o maskama. Buttar je, pak, iznio i nekoliko novih tvrdnji:

Vi već postajete hipoksični zbog nemogućnosti da udahnete svež kiseonik ali takođe povećavate nivo kortizola što dovodi do “bori se ili beži” odgovora što je simpatikomimetičko opterećenje i to potiskuje vaš imuni sistem i ovo su uobičajene stvari koje su lako dokazive i objavljene.
(...) 
Sve ovo o čemu govorim, kao što su polipropilen komponente maske i ostalo što govorim da bi imali više znanja o ovome što se dešava to je sve vezano za priče da imamo koristi od nošenja maski. Ali nemamo jer su pore na maskama veće od stvari od kojih želimo da se zaštitimo. To je kao kada napravite žičanu ogradu da vas štiti od prašine. To ne radi! To ne radi! Jednostavno ne radi. 
(...)
Dakle… Vi sami povećavate svoju preosetljivost kada nosite masku na sve moguće patogene, viruse, bakterije, gljivice, parazite, šta god, nošenje maske povećava vašu osjetljivost. Vi tako stresirate telo i oslabljujete ga, možete da imate hipoksiju, osetljivi ste i ranjiviji na bilo koji patogen.

Šta su činjenice?

U našoj nedavno objavljenoj analizi smo se također bili bavili tvrdnjom da “maske ograničavaju unos kiseonika”,  te da povećavaju unos ugljen-dioksida. Iako Buttar ne precizira o kojim maskama priča, u toj analizi smo zaključili da hirurške ili platnene maske za lice, koje se preporučuju opštoj populaciji,  ne izazivaju intoksikaciju ugljen-dioksidom niti ograničavaju protok kisika, uz uslov da se nose pravilno. Više o tome možete pročitati na linku ispod

Lažna vijest
Maske za lice nisu opasne i ne izazivaju hipoksiju i hiperkapniju

Povećanje boja zaraženih od virusa SARS-CoV-2 u pojedinim zemljama regiona...

Lažna vijest Prenošenje lažnih vijesti Pseudonauka 04.07.2020

Tvrdnja da nošenje maski, usljed disanja, “akumulira više bakterija” ima smisla samo ukoliko pretpostavljamo da se jedna te ista maska koristi duže vrijeme i/ili više puta bez pranja ili zamjene drugom. Međutim, stvarna preporuka struke je da se maske trebaju prati u veš mašini nakon svake upotrebe. Tako je Colin Furness, epidemiolog i docent na Univerzitetu u Torontu, za kanadski CBC je rekao da “preporučuje da se maske otkuhaju svako malo, kako bi se ubile bakterije”.

U savjetima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) vezano za nošenje maski u kontekstu  COVID-19, navodi se sljedeće:

Sve maske treba promijeniti ako su vlažne ili vidno zaprljane; vlažnu masku ne treba nositi duže vrijeme. […] Ili odbacite masku ili je stavite u patent vrećicu u kojoj se ćete je čuvati dok je ne budete mogli oprati i očistiti.

Dalje, osnovna teza u tvrdnji o tome da nošenje maske rezultira u narušavanju imunog sistema je da zbog toga što maska navodno ograničava udisanje kisika, razvija se stanje hipoksije koje se opisuje kroz manjak kisika u ćelijama organizma. Ovo stanje dalje služi kao okidač za povećanje nivoa kortizola u organizmu. Međutim, provjerom takvih tvrdnji smo ustanovili da ispravno postavljena maska ne izaziva hipoksiju. 

Što se tiče tvrdnje da nošenje maske povećava kortizol “što dovodi do ‘bori se ili beži’ odgovora što je simpatikomimetičko opterećenje” i da “to potiskuje vaš imuni sistem”, njome se bavio Agence France Presse (AFP) u analizi objavljenoj 12.5.2020. godine. AFP navodi da ne postoji direktna veza između nošenja maski i pogoršanja imunološkog sistema. 

Naime, istina je da kortizol, kao hormon kojeg tijelo proizvodi kao odgovor na stres, može naštetiti imunološkom sistemu. Imunologinja i profesorica na Čile Univerzitetu (University of Chile) María Rosa Bono je za AFP objasnila uticaj povećanog nivoa kortizola:

Povećanje kortizola, “koji se zove još i hormon stresa”, može proizvesti manjkav odgovor imunog sistema. “Ovo znači da imuni sistem neće raditi ono što mu je funkcija - da nas brani od onoga što predstavlja opasnost i ostane tolerantan prema onome što ne predstavlja opasnost”.

Psihijatar i docent na Katoličkom Univerzitetu u Čileu, Pablo Toro, govoreći za AFP je odbacio direktnu poveznicu između nošenja maski i slabljenja imunološkog sistema usljed hroničnog stresa. 

Postoje ljudi koje ne vole maske, koji osjećaju nelagodu, ali da se osjećaju stresirano ili klaustrofobično - ne. Sigurno možemo zaključiti da klaustrofobične i anksiozne osobe mogu biti pod stresom, ali u tom slučaju nije problem u maski, već u prethodnom stanju (condition).

AFP naglašava da su i Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) i američki Centri za kontrolu i preveciju bolesti (CDC - Centers for Disease Control and Prevention) adresirali mogućnost pojave stresa usljed pandemije bolesti COVID-19, međutim niti jedna od ove dvije institucije nije naglasila da su maske  generator tog stresa. 

Izjava Buttara o “porama na maskama” je, pak, u suprotnosti sa njegovom sopstvenom tvrdnjom o štetnosti maski. Buttar, naime, istovremeno tvrdi da maske onemogućavaju protok kisika, ali i da zbog veličine pora na maskama iste ne pružaju zaštitu, budući da propuštaju ostale patogene poput virusa, gljivica, parazita, itd. koji su značajno veći od molekula kisika. Poređenja radi, veličina molekule kisika je 299 pikometara (pm); veličina virusa SARS-CoV-2 varira u rasponu od 60.000 - 140.000 pm, a veličina bakterija varira u rasponu od 200.000 - 2.000.000 pm. 

Na kraju, za razliku od mjerenja količine kisika potpuno neadekvatnim uređajem koje je bilo prikazano u videu Marije Stojaković kojim smo se bavili u prethodnoj analizi, Buttar u ovom pak navodi uređaj “oksiometar” - koji zaista jeste adekvatan medicinski uređaj za mjerenje zasićenosti krvi kisikom. Međutim, konstatacija da možemo vidjeti “pad [količine kisika] u roku od minut ili dva” nakon stavljanja maske, ne stoji.

Brojni/e medicinski radnici/e su, nakon širenja dezinformacija o štetnosti nošenja maski, sami napravili demonstracije u kojima su sebi mjerili nivo zasićenosti krvi kisikom, kako bi javnosti objasnili da ne postoji rizik od “hipoksije” i da je nošenje maski važan dio sprječavanja širenja epidemije. Kako se vidi u nekim od tih demonstracija, nošenje jedne maske ne utiče na zasićenost krvi kisikom, a čak i nošenje više hirurških maski tek beznačajno smanjuje izmjereni nivo kisika. Primjeri demonstracija se nalaze ovde i ovde

U zaključku, tvrdnje da nošenje maski ograničava protok kisika i povećava zadržavanje ugljen-dioksida - izazivajući time hipoksiju, nisu utemeljene u činjenicama. Isto tako ne postoje dokazi o direktnoj povezanosti između maski i pada imunog sistema, koji bi nastao kao rezultat stresa zbog nošenja istih. Jednako je besmislena tvrdnja da maske dopuštaju protok raznih patogena, ali istovremeno sprječavaju protok puno manjih molekula kisika. 

Zbog svega navedenog, objave na profilima Marije Stojaković ocjenjujemo kao lažnu vijest i pseudonauku.

(Raskrinkavanje.ba)

Autor: Amar Karađuz Objavljeno: 25. 07. 2020 | Zadnji put osvježeno: prije 2 sedmicu

Posljednje objavljene analize

Lažna vijest
Ne, širom svijeta ne gore “serveri i bankarski sistemi” i baš zbog toga to “nećemo čuti u vijestima”

Nepovezani slučajevi razornih eksplozija i požara koji su početkom avgusta...

Lažna vijest Prenošenje lažnih vijesti Manipulisanje činjenicama Teorija zavjere
Lažna vijest
Nije tačno da je “U Donjem Vakufu na vrh munare postavljena 5G bazna jedinica”

Fotografiju sa Facebook stranice Građansko buđenje u čijem opisu se tvrdi d...

Lažna vijest Teorija zavjere
Lažna vijest
Montaža, a ne vijest: Snimci “projektila koji razara Bejrut” nisu autentični

Nekoliko dana nakon eksplozije u glavnom gradu Libana, Bejrutu, pojavili su...

Lažna vijest Prenošenje lažnih vijesti Klikbejt Demantirano
Raskrikavanje.rs Istinomjer.ba Analiziraj.ba NewsMavens.com Raskrinkavanje.me