Foto: Shutterstock
U jutarnjim satima 6.2.2023. godine jugoistok Turske i sjever Sirije pogodio je zemljotres jačine 7,8 na Richterovoj skali. Drugi zemljotres jačine 7,5 desio se samo nekoliko sati kasnije. Ovi razorni zemljotresi doveli su do urušavanja nekoliko hiljada stambenih objekata. Akcije spašavanje i dalje traju, a do sada je potvrđeno da je u ovim zemljotresima živote izgubilo više od 33.000 ljudi. Mnoge države, uključujući i one iz našeg regiona, poslale su pomoć i spasilačke ekipe u Tursku i Siriju.
Mediji iz cijelog svijeta već osam dana intenzivno izvještavaju o dešavanjima na terenu, a u toku su i mnogobrojne humanitarne akcije za pomoć pogođenim stanovnicima/ama. No, osim informacija s terena i apela za pomoć, na društvenim mrežama i u pojedinim medijima kruže i brojne dezinformacije o zemljotresima u Turskoj i Siriji, na šta su se osvrnuli i fektčekeri iz ovih zemalja.
"Širenjem netačnih tvrdnji o cunamijima, potencijalnim poplavama i novim zemljotresima dodatno se šire strah i panika u situaciji koja je već izuzetno teška", rekao je za Poynter Ahmad Primo, sirijski novinar i osnivač fact-checking organizacije Verify-Sy. Primo smatra da bi društvene mreže trebalo da razviju politike borbe protiv dezinformacija u situacijama prirodnih katastrofa, kao što su neke i učinile kada je bilo riječi o pandemiji Covid-19.
Ubrzo nakon zemljotresa i na našem govornom području pojavili su se različiti viralni sadržaji koji su netačno predstavljani kao prizori iz Turske ili Sirije. Tako se, recimo, dijelila fotografija iz 2018. godine na kojoj se vidi pas na ruševinama pored zatrpanog tijela, kao i fotografija drugog psa spasioca s mjesta nesreće iz 2014. godine. Rušenje zgrade na Floridi iz 2021. godine i zemljotres u Japanu iz 2011. godine također su prikazani kao snimci aktuelne katastrofe, a to je bio slučaj i sa snimcima cunamija u Indoneziji iz 2018. godine te cunamija koji se desio 2017. godine u Južnoj Africi.
Fotografija koja je na internetu dostupna već nekoliko godina podijeljena kao prizor iz Turske
Zašto ovakvi sadržaji postaju viralni?
Kada se dese velike tragedije, ljudi žele izraziti saosjećanje i solidarnost sa žrtvama te pomoći preživjelima. Prirodne katastrofe i nesreće koje odnose ljudske živote potresni su i intenzivni događaji koji uznemiruju ljude i izazivaju jake emotivne reakcije. Za mnoge ljude društvene mreže su prvo mjesto na koje će otići kako bi se informisali o takvim događajima, iskazali podršku ili pokušali da na druge načine pomognu u teškim situacijama.
No, upravo u tom online prostoru u takvim trenucima kruži velika količina manipulativnog sadržaja koji posebno apeluje na emocije. Kreatori takvog sadržaja računaju na to da će fotografije ili snimci koje objavljuju u momentima krize brzo doći do široke publike, "igrajući" upravo na jake emocije koje izazivaju ovakvi događaji. Njihovi motivi obično su značajno drugačiji od onih koje imaju sami/e korisnici/e kada dijele ili komentarišu takve sadržaje. Ovdje ćemo se osvrnuti na neke.
Viralni sadržaji, bili oni istiniti ili ne, način su da vlasnici/e stranica i profila na društvenim mrežama povećaju vidljivost svojih stranica i grupa. Često se s tim ciljem plasiraju objave koje vas pozivaju da stupite u interakciju sa stranicom (lajkate, komentarišete ili podijelite objavu). Kada se to desi, sadržaj koji ste komentarisali ili podijelili prikazat će se i na feedovima nekih vaših prijatelja, koji će možda i sami stupiti u interakciju s njim – odgovoriti na vaš komentar, lajkati ili podijeliti objavu i tako doprinijeti njenoj vidljivosti kod svojih drugih prijatelja. Na taj način sadržaj postaje viralan i dolazi do sve većeg broja ljudi.
Kako se profitira od vidljivosti?
Facebook stranice putem ovakvih interakcija podižu svoju vidljivost i za algoritam koji "odlučuje" o tome koje će sadržaje prikazivati korisnicima/ama. To znači da će se objave jedne stranice sve češće prikazivati kao sadržaj u feedu ili sugerisani sadržaj. Među njima će se, zatim, naći i one objave koje su stvarni cilj ovakvih "promocija" – podjele linkova na web stranice portala.
Uzmimo, recimo, primjer stranice Nostalgija koja je objavila fotografiju psa spasioca iz 2014. godine predstavivši je kao objavu člana spasilačkog tima iz Turske. Ova objava ostvarila je više od 5.000 interakcija, a podijelilo ju je preko 200 ljudi.
Objava na stranici Nostalgija koju je ocijenio fact-checking portal Faktograf (u međuvremenu obrisana)
Stranica Nostalgija potpuno je anonimna – u njenom opisu nema podataka o tome ko je vodi, da li je povezana s određenom web stranicom niti bilo kakvih drugih informacija o identitetu osoba ili organizacija koje upravljaju ovom Facebook stranicom. Nju prati više od 200 hiljada ljudi s ovog govornog područja, koji na ovoj stranici mogu vidjeti fotografije različitih "retro" proizvoda i druge sadržaje iz relativno bliske prošlosti.
No, ova stranica nije hobi nepoznatih entuzijasta koji su "zaljubljeni" u prošla vremena, već dio biznis modela koji koriste brojni portali kako bi svoje sadržaje plasirali publici na društvenim mrežama. Stranica Nostalgija, recimo, služi kao "oglasna ploča" za Kurirove portale Stil i Espreso, što se može vidjeti po linkovima koji se na njoj dijele.
Linkovi koji se dijele na stranici Nostalgija
Administratori/ke ovakvih stranica, dakle, imaju primarni zadatak da "namame" korisnike/ce da ih počnu pratiti na Facebooku kako bi u nekom trenutku počeli/e otvarati i linkove na članke koji se na njoj dijele. Na člancima se, zatim, učitavaju reklame svaki put kada ih neko otvori. To znači da je svakim vašim klikom vlasnik portala zaradio određenu sumu novca i tako "monetizovao" pažnju koju je njegova stranica uspjela privući na Facebooku.
Osim ove vrste privlačenja klikova, pojedini su mediji i direktno doprinijeli širenju ovakvih sadržaja, objavljujući ih na svojim stranicama, kao što smo vidjeli na primjeru širenja netačne tvrdnje o cunamiju koji je navodno pogodio Tursku nakon zemljotresa. To se nekada dešava i zbog nastojanja portala da objave "aktualne vijesti" te navike da u senzacionalističkom maniru prenose sadržaj s društvenih mreža, bez ikakve provjere tačnosti onoga što prenose.
Prirodne katastrofe ogromnih razmjera, poput zemljotresa u Turskoj i Siriji, dakle, privlače veliku pažnju ljudi koji, nekada i iz najbolje namjere, "upadnu u zamku" i nastave dijeliti ovakve sadržaje, osjećajući da tako pokazuju solidarnost ili podršku unesrećenima. No, time zapravo pomažu samo vlasnicima/ama raznih portala koji/e eksploatišu tragedije zarad sopstvene zarade ili naprosto "pucaju u prazno" dijeleći fotografije i snimke koje nemaju nikakve veze s tragičnim događajima.
Štaviše, budući da je naša pažnja na društvenim mrežama ograničena, dijeljenjem ovakvih dezinformacija često, zapravo, skrećemo pozornost s onih sadržaja koji bi zaista mogli donijeti neku korist preživjelima u ovakvim katastrofama.
Kako zaista pomoći ugroženima u Turskoj i Siriji?
Postoje konkretni načini na koje se ugroženima može pomoći. Brojne međunarodne i lokalne humanitarne i druge organizacije pokrenule su različite akcije pomoći stanovništvu Turske i Sirije. Neke od ovih organizacija prikupljaju novčane donacije, dok neke prikupljaju različite materijalne potrepštine za ugrožene. Pored ovakvih vidova pomoći postoje i oni nematerijalni – umjesto dijeljenja naizgled dirljivih sadržaja, možemo podijeliti apele za pomoć ovakvih organizacija i time značajno doprinijeti njihovoj vidljivosti i uspjehu ovakvih humanitarnih akcija.
Međunarodna humanitarna organizacija Save the Children (Spasi djecu) prikuplja novčane donacije za ugroženu djecu kojoj su u Turskoj i Siriji potrebni hrana, topla odjeća i sklonište. Timovi ove organizacije nalaze se na terenu i od prikupljenih sredstava obezbjeđuju neophodno ugroženoj djeci Sirije i Turske. Detalje o načinima uplate pomoći možete pronaći ovdje.
Agencija Ujedinjenih nacija posvećena reproduktivnom zdravlju i zdravlju majki i novorođenčadi, The United Nations Population Fund (Populacioni fond Ujedinjenih nacija), također prikuplja novčane donacije za ugrožene žene i novorođenčad u Turskoj i Siriji. Donaciju je moguće izvršiti ovdje.
Međunarodna organizacija World Food Program (Svjetski program hrane), koja također djeluje u okviru Ujedinjenih nacija, otvorila je mogućnost prikupljanja donacija na svojoj zvaničnoj stranici ovdje. Novac uplaćen ovoj organizaciji usmjeren je ka osiguravanju hitno potrebnih prehrambenih namirnica za ugrožene u Siriji i Turskoj.
Brojne organizacije u Bosni i Hercegovini pokrenule su akcije prikupljanja različite vrste pomoći ugroženima. Humanitarna organizacija Pomozi.ba otvorila je mogućnost uplaćivanja novca preko računa, kao i pozivom na broj 17006. Pored toga, ova organizacija prikupljala je i materijalnu pomoć u vidu hrane, odjeće, higijenskih proizvoda i drugih neophodnih namirnica. Detalje o tome kako možete donirati posredstvom ove organizacije možete pronaći ovdje.
Društvo Crvenog krsta/križa BiH, koje sarađuje direktno s Turskim crvenim polumjesecom, objavilo je apel za prikupljanje pomoći uz listu potreba koju je ova organizacija izrazila. Spisak potrebnih roba i način njihovog dostavljanja dostupan je ovdje. Dodatno, Crveni križ u Bosni i Hercegovini otvorio je i račun za prikupljanje novčane pomoći te pokrenuo i humanitarni broj 17023 čijim pozivom možete donirati 2 KM.
Humanitarna organizacija Merhamet i Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini pokrenule su zajedničku akciju prikupljanja pomoći ugroženima u Turskoj i Siriji. Širom BiH postavljeni su punktovi za prikupljanje različitih potrebnih roba, a spisak potrepština i adresa na kojima je moguće donirati možete pronaći na linku.
Međunarodna organizacija Islamic Relief također je pokrenula akciju prikupljanja pomoći. Na Facebook stranici Islamic Relief Bosna i Hercegovina moguće je pronaći sve detalje u vezi s načinom doniranja pomoći. Uplate novčanih donacija moguće je izvršiti putem žiroračuna, online, pozivom na broj 17052 i direktno u prostorijama ove organizacije.
Organizacija Caritas Bosne i Hercegovine također je otvorila račune za uplatu pomoći ugroženima u Turskoj i Siriji, a tačne podatke za uplatu možete pronaći ovdje. Dodatno, pozivom na broj 17764 možete donirati 2 KM.
Grad Sarajevo organizovao je prikupljanje pomoći za ugrožene u skladu s uputama Crvenog križa BiH. Detalje o ovoj akciji možete pronaći ovdje.
Kao što to često bude slučaj u situacijama velikih kriza, i ovoga puta pojavili/e su se pojedinci/ke koji/e pokušavaju zloupotrijebiti ovu tragediju. Organizacija Caritas objavila je tako da su se pojavili profili na društvenim mrežama koji imitiraju njen izgled i navodno prikupljaju pomoć za ugrožene.
Dakle, i u slučaju pomoći ugroženima, potrebno je temeljno provjeriti sve dostupne informacije prije uplate donacije. Ukoliko niste u mogućnosti da pomognete na neki od opisanih načina, dijeljenje provjerenih adresa za prikupljanje pomoći, poput navedenih, svakako je veoma značajno.
(Alena Beširević, Marija Ćosić i Nerma Šehović, Raskrinkavanje.ba)