Foto: Envato
Na portalu Logično je 2. marta 2026. godine objavljen tekst s naslovom u kojem se tvrdi da je alergija na meso “manipulacija lobija koji vas želi uništiti”.
Volim meso, a alergija na njega je još jedna manipulacija lobija koji vas žele uništiti
Iako se na početku teksta deklarativno prihvata činjenica da alergija na mesto postoji, kroz tekst se pokušava ukazati na sve “nelogičnosti” ove alergije da bi ona uopšte bila stvarna. U tekstu se povećana pažnja naučne zajednice za ovaj poremećaj nastoji predstaviti kao paravan za razne interese, a ne kao opravdana zdravstvena zabrinutost. Sumnja u valjanost definicije ove alergije izražava se njenim manifestovanjem, koje je atipično u poređenju s drugim alergijama na hranu.
Alfa-gal sindrom, otkriven 2008. godine, povezan s ugrizom krpelja, navodno uzrokuje odgođenu reakciju na crveno meso. Ali ključni detalj koji promiče ispod radara jest da osobe s dijagnozom mogu jesti meso bez problema, pa onda jednom doživjeti reakciju, pa opet jesti. Znanstveno objašnjenje nudi se kroz “varijabilnu razinu antitijela”, “količinu masnoće”, “alkohol”, “fizičku aktivnost”. To nisu objašnjenja – to su pokušaji da se logički zatvori krug koji se ne može zatvoriti.
U tekstu se postavlja niz retoričkih pitanja čiji je zadatak navesti čitatelje/ke na zaključak da je primjerom ove alergije meso praktički na udaru interesnih grupa kojima je u cilju da se meso u ishrani zamijeni proteinima iz insekata.
Nije li zgodno da se baš sada, u trenutku kada globalističke elite i nadnacionalne korporacije guraju proteine iz insekata kao “rješenje za budućnost”, pojavljuje alergija koja bi ljude trebala odvratiti od mesa?
(...)
I ne djeluje li slučajno kao dio šire strategije da se meso, ta kvalitetna i prirodna namirnica, stigmatizira do te mjere da ljudi počnu sumnjati u ono što su jeli cijeli život?
(...)
A alternativno objašnjenje ovdje je krajnje jednostavno: radi se o stvaranju nove medicinske kategorije koja omogućuje nova tržišta i istovremeno priprema teren za prehrambenu tranziciju.
Meso je u tekstu predstavljeno kao temelj ljudske ishrane, nutritivno najbogatija namirnica te izvor nutrijenata kakav ne postoji ni u jednoj alternativi.
“I upravo zato je već dugo na udaru”, navodi se.
Prvo su nas plašili kolesterolom, pa zasićenim mastima, pa crvenim mesom kao kancerogenom, pa utjecajem na klimu. Svaka dekada donosi novi narativ. A sada stižemo do točke u kojoj se samo meso počinje patologizirati – proglašavati uzročnikom bolesti, čak i kada znanost pokazuje da se radi o statistički zanemarivoj pojavi koja se ponaša po pravilima koja nitko ne razumije.
Autor teksta tvrdi da od dijagnoze alfa-gal sindroma korist imaju farmaceutska industrija, istraživački centri, regulatorne institucije i industrija alternativnih proteina, jer nova bolest stvara tržište za testove, lijekove i istraživačke grantove te istovremeno narušava reputaciju mesa. Navodi se da se vrši priprema terena da meso ostane hrana samo za elitu, dok će se većina ljudi hraniti alternativnim izvorima proteina.
A u pozadini svega, one pripremaju teren za prehrambenu budućnost u kojoj će meso biti luksuz za odabrane, dok će se većina hraniti onime što im serviraju oni koji su ovu priču i smislili.
Šta su činjenice?
Alergija na crveno meso, ili alfa-gal sindrom, opisana je na stranici Cleveland klinike:
Alfa-gal sindrom (AGS) je alergijska reakcija na crveno meso, određene mesne proizvode i ponekad mliječne proizvode, koja se može razviti nakon ugriza krpelja. Simptomi uključuju proljev, povraćanje, bol u stomaku, osip, svrbež, oticanje, bol u zglobovima i kašalj, a mogu se pojaviti odmah ili nekoliko sati nakon konzumiranja hrane koja sadrži alfa-gal.
Alfa-gal sindrom može izazvati i ozbiljne alergijske reakcije, uključujući i anafilaksiju. Riječ je o potencijalno životno ugrožavajućem stanju koje može otežati disanje i dovesti do naglog pada krvnog pritiska, navodi Cleveland klinika.
Na stranici ove klinike objašnjeno je da se alfa-gal molekule ugljikohidrata (šećera) nalaze u tkivima većine sisara, osim kod ljudi, kao i u pljuvački krpelja. Reakciju mogu izazvati proizvodi poput mesa sisara (govedina, svinjetina, janjetina), hrana napravljena od životinjskih masti, pojedini lijekovi te kravlje mlijeko i proizvodi od mlijeka.
Alergija na meso je atipična alergija na hranu, prvenstveno jer je alergen ugljikohidrat (šećer), a ne protein, kao kod većine takvih alergija. Još jedna neuobičajena karakteristika ovog sindroma jeste odgođena pojava simptoma: alergijska reakcija često se javlja dva do šest sati nakon konzumiranja crvenog mesa ili drugih proizvoda porijeklom od sisara. Istovremeno, nije poznato zašto samo dio ljudi razvije ovu alergiju nakon ugriza krpelja. Osim toga, kod svih oboljelih reakcija se ne javlja svaki put nakon konzumiranja hrane koja sadrži alfa-gal.
Istraživanja pokazuju da reakcije kod osoba s alfa-gal sindromom mogu znatno varirati kako kod iste osobe, tako i između različitih ljudi. Neki oboljeli ponekad mogu jesti crveno meso bez većih tegoba, dok u drugim situacijama razviju ozbiljne simptome. Na jačinu reakcije mogu uticati faktori poput količine i vrste alfa-gala u mesu, većeg udjela masnoće ili konzumiranja iznutrica, nedavnog ugriza krpelja te prisustva takozvanih kofaktora.
Razlike postoje i među pacijentima/cama: dok su neki/e bez simptoma ili mogu tolerisati mliječne proizvode i želatin, drugi/e reaguju i na vrlo male količine alfa-gala u hrani, lijekovima ili drugim proizvodima, pri čemu nivo specifičnih IgE antitijela ne mora nužno biti povezan s jačinom simptoma.
Ove karakteristike alfa-gal sindroma dobro su dokumentovane istraživanjima. Razlog za povećan interes za istraživanje ovog sindroma leži upravo u njegovoj atipičnosti. Prema navodima u časopisu Nature, “ovo stanje ima značajne implikacije za kliničku dijagnozu i liječenje alergijskih poremećaja, što je podstaklo globalne istraživačke napore usmjerene na razumijevanje njegovih imunoloških mehanizama i epidemiološkog dosega”.
U Sjedinjenim Američkim Državama, najznačajniji prenosnik alfa-gal molekule jeste američki krpelj s bijelom tačkom (eng. lone star tick). Rasprostranjen je u jugoistočnim dijelovima zemlje. Postoje istraživanja koja ukazuju na ozbiljno povećanje broja dijagnostikovanja slučajeva alergije u regijama koje su pod velikim rizikom.
Dakle, alergija na meso je stvarna medicinska kategorija, koja zbog svojih atipičnih manifestacija opravdava povećan interes naučne zajednice, naročito uzimajući u obzir rasprostranjenost njenog vektora (krpelja), njegovih mogućih migracija usljed klimatskih promjena i potencijalnih komplikacija alergije koje mogu biti prijetnja po život.
Teorija zavjere o eliti, mesu i insektima
U tekstu portala Logično preispituje se da li je alergija na meso uopšte stvarna alergija, njena ozbiljnost i posvećeni interes za razumijevanjem tog poremećaja, a ističu se njene netipične manifestacije u odnosu na druge alergije na hranu. Suptilno je, međutim, izgrađen narativ koji nastoji osporiti motive za pažnju posvećenu ovom poremećaju.
Ta neka druga motivacija, prema portalu Logično, odražava interese globalističkih elita i nadnacionalnih korporacija, kojima odgovara demonizacija mesa i životinjskih proteina kako bi nametnuli svoju agendu promjene prehrambenih navika i uvođenje proteina iz insekata. Ovo je također predstavljeno kao pogubno za čovječanstvo. Ovaj se narativ uklapa u teorije zavjere o “nametanju” insekata kao zamjene za meso, koje već godinama kruže javnim prostorom.
No da bi ova navodna zavjera imala smisla, bila bi potrebna nevjerovatna koordinacija ogromnog broja aktera – “globalističkih elita”, multinacionalnih korporacija, farmaceutske industrije i istraživačkih centara – i svi bi oni morali dijeliti isti jezik i isti cilj u promovisanju alfa-gal sindroma kako bi ljude odvratili od mesa. Takva ideja je apsurdna.
Kako je Raskrinkavanje ranije pisalo, iako ideje o uključivanju insekata u ljudsku prehranu zaista postoje, one se uglavnom temelje na praktičnim razlozima vezanim za buduće potrebe za hranom. Naime, procjenjuje se da će svjetska populacija do 2050. godine porasti na oko devet milijardi ljudi, što će povećati pritisak na resurse poput obradivog zemljišta, vode i energije.
Prema navodima UN-ove Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO), jestivi insekti sadrže visokokvalitetne proteine, vitamine i aminokiseline, a njihov uzgoj zahtijeva manje hrane i proizvodi manje emisija stakleničkih gasova u odnosu na konvencionalno stočarstvo. Zbog toga se insekti razmatraju kao jedan od mogućih izvora proteina u budućnosti, bilo za direktnu ljudsku ishranu, bilo kao sastojak stočne hrane, a ne kao zamjena za prehranu s mesom.
Pažnja koja se posvećuje alergiji na meso nije tek paravan za “demonizaciju” mesa i nametanje insekata u ishrani; u članku portala Logično, u kojem se provlači takva ideja, zanemarena je činjenica da je alfa-gal sindrom uzrokovan samo crvenim mesom sisara, ali ne i mesom peradi i ribe.
Shodno navedenom, tvrdnje o alergiji na meso kao “još jednoj manipulaciji lobija” koji radi na nametanju insekata u ishrani, kao i tvrdnje da je pažnja posvećena ovom stanju umjetno napuhana kako bi se “demonizovalo” meso u ishrani, ocjenjujemo kao teoriju zavjere.
(Raskrinkavanje.ba)