U srijedu, 6. januara 2021, sada već bivši predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump održao je skup u glavnom gradu te države pod nazivom “Save America March” gdje je ponovio netačne tvrdnje da su predsjednički izbori, koje je u novembru prošle godine dobio Joe Biden, “pokradeni”. Trump je skup sazvao na isti dan kada su u američkom Kongresu trebali i zvanično biti potvrđeni izborni rezultati, čemu se usprotivila grupa republikanskih senatora/ki, tražeći njihovu “reviziju”.
U takvoj atmosferi, Donald Trump je svojim pristalicama poručio da “ne smiju dopustiti da im preotmu državu na osnovu nezakonitih izbora”, te ih pozvao da krenu ka zgradi Kongresa. Kada su govori završeni, okupljena gomila se zaista i uputila ka Capitol Hillu, gdje su se u narednih nekoliko sati odigrali događaji koji su već svima poznati. Nasilnim upadom u Kongres, Trumpovi sljedbenici prekinuli su zajedničku sjednicu oba doma Kongresa i privremeno zaustavili priznavanje izbornih rezultata, što je bio presedan u istoriji ove države.
Na portalu Logično 11.1.2021. je objavljen članak o nasilnom upadu u američki Kongres 6. januara, a u kojem, između ostalog, stoji i sljedeće:
Slijedeće u što nas mediji žele uvjeriti je da se radi o naoružanim nasilnicima koji su probili barikade i izazvali smrt čak petero ljudi. Međutim ne spominju da je Antifa ubacila svoje ljude koji su bili u prvim redovima i stvarali nasilje. Prepoznali su ih naknadno na snimkama, a čak je i izvor iz Washingtonske policije to potvrdio za New York Post. (https://nypost.com/2021/01/07/known-antifa-members-posed-as-pro-trump-to-infiltrate-capitol-riot-sources)
Također, mediji ne spominju pojavu videa koji prikazuju policiju kako miče barikade, otvara vrata zgrade, i propušta prosvjednike unutra. Možete ih pogledati ovdje https://tribun.hr/zasto-je-policija-otvorila-vrata-i-pustila-prosvjednike-u-kongres-video
Brojne tvrdnje da su pripadnici Antife “ubačeni” među napadače na Kapitol počele su se širiti u vrijeme dok je ovaj napad još trajao. Ipak, te su tvrdnje višestruko odbačene iz različitih izvora, o čemu je Raskrinkavanje već pisalo u analizi koju možete pročitati ovdje.
Navode da su među izgrednicima u neredima u Americi otkriveni članovi Antife opovrgnuo je i američki FBI, saopštivši da “ne postoje dokazi da je Antifa umiješana u haos u Kapitolu”.
Što se tiče tvrdnje o “pojavi videa koji prikazuje policiju kako miče barikade”, ona je vezana uz viralni snimak koji je u danima nakon napada na Kapitol pregledan milionima puta. Ipak, iz ovog snimka, koji traje tek 14 sekundi, nije moguće utvrditi ko je odgurnuo ogradu koja je u tom momentu dijelila policiju od okupljene mase.
O spornom snimku pisala je i platforma za provjeru činjenica Snopes, u čijoj analizi se navodi sljedeće:
Na osnovu naše “kadar po kadar” analize nije moguće utvrditi da li su policija ili ekstremisti pomjerili barikade. Snimatelj zumira dešavanja i održava vertikalno pozicioniranje - standardni format za TikTok - i ne pokazuje ko je tačno "otvorio" kapije na federalnoj teritoriji.
Snopes je tvrdnju da je policija pomjerila barikade ocijenio kao nedokazivu. U članku portala Logično se, uz ovu tvrdnju, navodi i ona da je policija “otvorila vrata zgrade”. Ipak, do danas se u javnosti nije pojavila nijedna informacija kojom bi se potvrdila tačnost ove tvrdnje.
U nastavku članka se iznose i različite tvrdnje o osobama koje su umrle tokom napada na Kapitol:
Što se tiče umrlih ljudi, mediji također spretno izbjegavaju činjenicu da je samo jedna osoba umrla nasilnom smrću. Žena, bjelkinja od 35 godina, koju je sa udaljenosti od samo par metara upucao u glavu i vrat crni policajac. Ovdje boju kože spominjemo samo iz jednog razloga: zamislite što bi se desilo da je bijeli policajac upucao crnkinju u glavu i tako je ubio? Aktivisti BLM-a bi vjerojatno spalili pola grada, mediji bi u tome davali podršku, a policija bi po običaju klečala ispred njih. Što se tiče ostalih umrlih, radilo se o medicinskim slučajevima, 2 infarkta i policajcu koji je kolabirao ali tek nakon što se vratio u policijsku stanicu. Naravno, mediji su rekli da je „policajac ubijen“ ili da je „stradao u sukobima“.
Tvrdnja da “mediji spretno izbjegavaju činjenice da je samo jedna osoba umrla nasilnom smrću” nije tačna. Naime, CNN je već 7.1.2021. izvijestio da je jedna žena umrla u pucnjavi, a da su drugi preminuli od drugih uzroka:
Žena, koja još nije identificirana, umrla je nakon što je upucana u grudi na teritoriji Kapitola, potvrdila je vašingtonska policija za CNN. Više informacija o pucnjavi nije bilo odmah dostupno i glasnogovornik policije je rekao da će se više detalja znati kasnije. Šef vašingtonske policije Robert Contee je rekao da su tokom pobune tri druge osobe umrle od hitnih medicinskih stanja. “Smatra se da su jedna odrasla žena i dva odrasla muškarca pretrpjeli zasebna hitna medicinska stanja koji su rezultirali njihovom smrću.”
Što se tiče policajca Briana D. Sicknicka, on je zaista preminuo od posljedica povreda koje je zadobio u okršaju s izgrednicima, o čemu je 8.1.2021. pisao i New York Times.
Dalje, u članku portala Logično se navodi:
I na kraju, žele nas uvjeriti kako ih je sam Predsjednik Trump nagovarao na nasilje, što također nije točno. Mainstream mediji stalno iznose te optužbe, ali ipak, jeste li vidjeli neki video ili tweet u kojem Trump govori takvo nešto? A odmah nakon ovih događaja obratio se i rekao im: „Volim vas, ali idite doma.“
Činjenica je da je Trump dugo prije 6. januara u medijima ponavljao različite netačne tvrdnje o pokradenim izborima, te pozivao pristalice na protest u Washingtonu 6. januara. Cijela je priča dosegla vrhunac u zapaljivom govoru koji je održao netom prije nasilnog upada njegovih pristalica u zgradu Kongresa.
Svi mi ovdje danas ne želimo vidjeti da su nam pobjedu na izborima ukrali ohrabreni radikalno-lijevi demokrati, što i čine. I ukrali lažni mediji. To je ono što su učinili i što čine. Nikada nećemo odustati, nikada nećemo priznati. To se neće desiti. Ne odustajete kada je u pitanju krađa.(...)
Republikanci se neprestano bore poput boksera vezanih ruku na leđima. Baš poput boksera. A želimo biti tako dobri. Želimo pokazati poštovanje svima, uključujući i loše ljude. I morat ćemo se boriti puno žešće. (...)
Sada je na Kongresu da se suoči s ovim silnim napadom na našu demokratiju. I nakon ovoga, mi ćemo krenuti dole (prema Kongresu, op.a.) i ja ću biti tamo uz vas, idemo dole, idemo dole. Svako koga želite, ali mislim upravo sad, hodat ćemo do Kapitola i bodriti svoje hrabre senatore, kongresmene i kongresmenke, a vjerojatno nećemo toliko navijati za neke od njih.
Jer našu zemlju nikada nećete vratiti sa slabošću. Morate pokazati snagu i morate biti jaki. Došli smo zahtijevati da Kongres učini pravu stvar i da broji samo one birače koji su zakonski planirani…(...)
Republikanci moraju biti oštriji. Nećete imati Republikansku stranku ako ne postanete oštriji. (...) jer Ustav kaže da morate zaštititi našu zemlju i morate zaštititi naš Ustav, a ne možete glasati na osnovu prevare. A prevara sve razbija, zar ne? Kad nekoga uhvatite u prevari, smijete ići po mnogo drugačijim pravilima.
Transkript cijelog govora Donalda Trumpa dostupan je ovdje.
Iako u svojim javnim obraćanjima Trump nije direktno pozivao na nasilje, odnosno napad na Kongres, njegova zapaljiva retorika je i ranije, a i u toku ovog govora, bez sumnje doprinijela događajima koji su uslijedili. Činjenica da je Trump izgrednicima rekao da ih “voli i da idu kući” nakon nasilnih događaja, ne umanjuje ono što je govorio prije nereda u Kongresu.
“Cenzura” na društvenim mrežama
Pored pomenutih tvrdnji koje se odnose na napad na Kapitol 6. januara, u članku portala Logično se iznose i tvrdnje koje se odnose na navodne cenzure na društvenim mrežama:
(...) sada su stvorili privolu javnosti, i imaju odriješene ruke da brišu i cenzuriraju svakoga ko se i usudi spomenuti ime Trump. (...) Čak i cijele aplikacije se brišu, Parler, koji je odbio izbrisati Trumpa, koordinirano i ekspresno je jučer pobrisan sa Appleove platforme i Googleovog Androida, time efektivno sa svih mobitela.
Tvrdnja da je platforma Parler “odbila izbrisati Trumpa” još jedna je u nizu netačnih tvrdnji iznesenih u ovom članku. Naime, iako mnoge od njegovih pristalica jesu koristile Parler, Donald Trump uopšte nije bio korisnik ove platforme. O tome je 11. januara pisao i BBC:
Parler je uzvratio udarac nakon što je Amazon povukao podršku za njihovu takozvanu društvenu mrežu "slobodnog govora". Parler tuži tehnološkog giganta, optužujući ga za kršenje zakona o povjerenju uklanjanjem istog.
Parler se oslanjao na usluge tehnološkog giganta Amazon Web Services (AWS) kako bi bio alternativa Twitteru. Platforma je bila popularna među pristalicama Donalda Trumpa, iako predsjednik nije njen korisnik. Amazon je poduzeo akciju nakon što je pronašao desetine objava na servisu, za koje su kazali da potiču nasilje.
Što se tiče tvrdnji da su Apple i Google uklonili Parler aplikaciju iz svojih web radnji, one jesu tačne. Ipak, kako se navodi u članku magazina The Verge od 11.1.2021, u ovom se slučaju ne radi o tako velikom presedanu kako je to predstavljeno.
PLATFORME SU UVIJEK ZADRŽAVALE PRAVO NA UKLANJANJE GOVORA KOJI PREDSTAVLJA NEPOSREDNI RIZIK OD NASILJA
Postoje stvarni razlozi za zabrinutost zbog moći govornih platformi poput Facebooka, a posebno dobavljača infrastrukture poput Amazona. Ali nije istina da su prošlosedmične akcije bile bez presedana i nema smisla okarakterizirati ih kao nekakvu staljinističku čistku. Umjesto toga, one su jednostavno očajnički odgovor na očajnu situaciju - najbolja opcija u suočavanju sa široko rasprostranjenim neuspjesima američke vlade. Ova vrsta masovne deplatformizacije je krajnje utočište. Ali nakon jedne od najnasilnijih i najalarmantnijih sedmica u novijoj historiji, ona je opravdana.
Dalje, u članku portala Logično stoji:
Još nešto što mediji ne spominju, samo 1 dan prije ovog događaja u Washingtonu, 5. januara, održali su se „runoff izbori“ za Senat u Georgiji. Facebook je četiri dana prije izbora blokirao agenciju za marketing koja je oglašavala za oba republikanska kandidata (https://www.msn.com/en-us/news/politics/facebook-suspends-republican-ad-campaign-days-before-georgia-election/ar-BB1cq6vP)
Facebook ih je odblokirao tek nakon izbora i onda rekao da se radilo o „tehničkoj pogrešci“. Zbilja? Pobijedila su oba demokratska kandidata sa izuzetno tijesnim postocima (50.4 prema 49.6 i 50.8 prema 49.2) iako su republikanci vodili. Rezultat je da je Demokratska stranka sada preuzela kontrolu i nad Senatom. Mislite da ovo nije utjecalo na bijes ljudi idućeg dana?
U članku objavljenom 2. januara na MSN-u, čiji link je naveden u tekstu portala Logično, zapravo se navodi da je Facebook ukinuo zabranu političkog oglašavanja za američku saveznu državu Georgiju 16. decembra, uslijed zabrane političkog oglašavanja u SAD-u nakon zatvaranja birališta 3. novembra.
U tom članku se, na osnovu Twitter objave Nacionalnog republikanskog senatorskog odbora, navodi i da se Georgia Battleground Fund, zajednički odbor za prikupljanje sredstava za ovo tijelo, nekoliko dana pred ponovljene izbore u Georgiji nije mogao oglašavati na Facebooku :
Facebook je privremeno onemogućio pokušaj oglašavanja republikanaca u ponovljenim izborima za Senat u Georgiji nekoliko dana prije izbora.
Nacionalni republikanski senatorski odbor na Twitteru je objavio "neprihvatljiva" ograničenja, napisavši: "Facebook je isključio nalog za oglase za Georgia Battleground Fund, zajednički odbor za prikupljanje sredstava za NRSC, @ Perduesenate i @kloeffler. To je neprihvatljivo u samo četiri dana do izbora".
NRSC je objavio screenshot stranice s ograničenjima, u kojoj se tvrdi da je grupa prekršila zabranu Facebooka za "oglašavanjem proizvoda, usluga, shema ili ponuda korištenjem obmanjujućih ili zavaravajućih praksi, uključujući one namijenjene zavaravanju ili prevari ljudi zbog novca ili osobnih podataka".
Facebook je ukinuo zabranu političkog oglašavanja za Georgiju 16. decembra, nakon što je zabranio političke oglase nakon zatvaranja birališta 3. novembra.
U izjavi za Daily Caller, iz Facebooka je rečeno da je "automatska greška onemogućila ovaj oglasni račun", a nalog je vraćen. U vrijeme objave, iz Facebooka nije odgovoreno na zahtjev Washington Examinera za komentarom.
Kako je članak na MSN-u u kojem se navodi da je Facebook ukinuo zabranu oglašavanja ovoj agenciji objavljen 2. januara, a onaj na portalu Daily Caller koji je izvor iste informacije objavljen dan ranije, odnosno 1. januara, evidentno je da Facebook ovu agenciju nije “odblokirao tek nakon” ponovljenih izbora u Georgiji i “onda rekao da se radilo o “tehničkoj pogrešci“, kako se navodi u članku portala Logično.
Naime, ponovljeni izbori u Georgiji su se održali 5. januara, a Facebook je u izjavi od 1. januara naveo kako je povukao pomenutu zabranu. Na osnovu ovih činjenica zaključujemo dan nije tačno da je zabrana povučena tek nakon izbora, nego nekoliko dana prije izbora.
U članku portala Logično dalje stoji:
I ovdje se ne radi samo o društvenim mrežama. Svi već znaju do koje mjere Google „filtrira“ svoje rezultate pretrage, ali čini se da ni to nije dovoljno. Mozilla, vlasnik browsera Firefox, objavila nekidan kako smatra da ovo nije dovoljno i da je potrebno još više cenzure. Na drugim mjestima već se otvoreno spominje mogućnost da internetski browseri više neće moći uopće otvarati neke web stranice. https://blog.mozilla.org/blog/2021/01/08/we-need-more-than-deplatforming/
Iako u ovom saopštenju na stranici Mozzilla jeste navedeno da je potrebno više od deplatformizacije (obustave širenja spornih sadržaja na društvenim mrežama, op.a.), nije tačno da se u njemu poziva na “još više cenzure”. Upravo obratno - u tekstu se ističe potreba za većom transparentnošću na platformama društvenih mreža:
Donald Trump zasigurno nije prvi političar koji je zloupotrijebio arhitekturu interneta na ovaj način, a neće biti ni posljednji. Trebamo rješenja koja ne počinju onda kad se nezapamćena šteta već dogodila. Mijenjanje ove opasne dinamike zahtijeva mnogo više od privremenog ušutkivanja ili trajnog uklanjanja loših aktera sa platformi društvenih mreža.
Dodatne precizne i specifične akcije moraju biti poduzete:
Otkriti ko plaća oglase, koliko plaćaju i ko je njima targetiran.
Posvetiti se značajnoj transparentnosti algoritama platformi tako da znamo kako, kome i koji se sadržaj “pojačava”, te povezane uticaje.
Automatski uključiti alate za pojačavanje istinitih glasova nad dezinformacijama.
Surađivati sa nezavisnim istraživačima kako bi posredovali dubinskim studijama uticaja platformi na ljude i naše društvo i onoga što možemo učiniti da poboljšamo stvari.
Kompilacija zavjera o “ultra-bogatašima”
U zaključku članka na portalu Logično nalaze se dva odlomka koja predstavljaju svojevrsnu kolekciju teorija zavjere prema kojoj “dvadesetak najbogatijih ljudi na svijetu” navodno kontrolira sve - od društvenih mreža i medija do farmaceutske industrije i Svjetske zdravstvene organizacije.
Dvadesetak najbogatijih ljudi na svijetu kontrolira Big Tech kompanije, društvene mreže i medije, a samim time kontroliraju percepciju stvarnosti velike većine ljudi. Nadalje, oni kontroliraju farmaceutsku industriju i Svjetsku Zdravstvenu Organizaciju, ali da bi nad nama mogli izvršiti svoje prljave planove (medicinske i ostale), smetaju im demokratske vlade i izabrani predstavnici naroda, bar oni koje nisu mogli potkupiti. Jer netko poput Trumpa je sigurno nepotkupljiv, čisto zbog količine novca koju ima.
Međutim, ovim događajima banda tih ultra-bogataša je sad pokazala da je jača i od bilo koje Vlade, pa tako i Američke. Izbornom prevarom doveli su svog čovjeka na vlast, a istovremeno si osigurali alibi za ušutkavanje svih glasova koji im se suprotstavljaju. I vjerojatno je samo pitanje vremena kada će preći na slijedeći korak, i aktivirati famozne FEMA logore za uklanjanje nepoželjnih. A jednom kad „pacificiraju“ SAD, a Europu unište i osiromaše lockdownima, tko će ostati da im se suprotstavi?
O različitim dezinformacijama i teorijama zavjere, prema kojima svijetom navodno upravlja odabrana grupa bogatih i uticajnih ljudi, te na različite načine “kontroliše” svjetska dešavanja, uključujući i pandemiju Covid-19, Raskrinkavanje je pisalo već niz puta (1, 2, 3, 4, 5, 6).
Interesantno je i da, uz brojne neosnovane optužbe i zavjere upućene na račun neimenovane grupe “ultra-bogataša jačih od bilo koje vlade”, autor članka na portalu Logično iste parametre ne koristi kada govori o sad već bivšem predsjedniku SAD-a Donaldu Trumpu. Prema ovom iskrivljenom tumačenju, drugi bogataši su “banda” dok je Trump “čisto zbog količine novca koju posjeduje” - nepotkupljiv.
Što se tiče različitih tvrdnji o izbornim prevarama na američkim izborima na kojima je pobijedio aktuelni predsjednik SAD-a Joe Biden, one su višestruko opovrgnute.
Najviše zvanično federalno tijelo SAD-a za cyber sigurnost i državne izbore, Election Infrastructure Government Coordinating Council, 12. novembra je objavilo službeno saopštenje u kojem demantuje lažne navode o izbornim prevarama:
“Izbori 3. novembra bili su najsigurniji u američkoj istoriji. Trenutno, širom zemlje, izborni zvaničnici pregledaju i dvostruko provjeravaju čitav izborni proces prije finaliziranja rezultata.
Kada države imaju izbore s približno istim rezultatima (odnosno, kad kandidati imaju približno isti broj glasova, op.a.), mnoge će ponovo prebrojavati glasačke listiće. Sve države s približno istim rezultatima u predsjedničkoj trci 2020. godine imaju papirne evidencije svakog glasanja, što omogućava mogućnost povratka i prebrojavanja svakog glasačkog listića ako je potrebno. Ovo je dodatna pogodnost za sigurnost i postojanost. Ovaj postupak omogućava identifikaciju i ispravljanje svih propusta i grešaka.
Nema dokaza da je bilo koji sistem glasanja izbrisao ili izgubio glasove, promijenio glasove ili da je na bilo koji način bio ugrožen. (...) Iako znamo da postoji mnogo neutemeljenih tvrdnji i prilika za pogrešne informacije o procesu naših izbora, možemo vas uvjeriti da imamo najveće povjerenje u sigurnost i integritet naših izbora, a trebali biste imati i vi. Kada imate pitanja, obratite se izbornim službenicima kao glasovima povjerenja u nadgledanje izbora".
Brojne optužbe o izbornim prevarama, koje su u javnost plasirali Donald Trump te njegove pristalice, u decembru 2020. godine je demantovao i William Barr, državni tužilac SAD-a u Trumpovoj administraciji, izjavivši da američko Ministarstvo pravosuđa nije otkrilo nikakve dokaze o izbornim prevarama, koji bi mogli promijeniti ishod izbora u 2020. godini.
Ocijenivši ih redom netačnima, o Trumpovim optužbama o navodnom namještanju izbora, u decembru je pisao i AP News.
Najopširnija provjera različitih tvrdnji o američkim izborima 2020. i samom izbornom procesu u ovoj zemlji može se pronaći na platformi za provjeru činjenica PolitiFact, koja je u okviru svoje rubrike o izborima u SAD-u analizirala na stotine ovakvih tvrdnji. Prema nalazima iz istraživanja ove platforme, preko 600 tvrdnji o izborima nije bilo utemeljeno na činjenicama.
U posljednjim rečenicama članka na portalu Logično iznesena je i tvrdnja kako je “samo pitanje vremena” kad će navodna grupa bogataša “aktivirati famozne FEMA logore za uklanjanje nepoželjnih”.
Narativ o navodnim “FEMA kampovima” počiva na teorijama zavjere da Američka savezna agencija za upravljanje u vanrednim situacijama (FEMA) ima plan da američke građane zatvori u koncentracijske logore, a često se veže i za nevjerovatne teorije o istrebljenju ljudi u sklopu jedne od najraširenijih teorija zavjere u svijetu - one o “Novom svjetskom poretku”.
Korijeni ove zavjere pojašnjeni su u opširnom članku kojeg je u julu 2020. godine objavio magazin Medium:
Bauk FEMA kampova već je desetljećima glavni oslonac krajnje desničarskih teorija zavjere, a poprimio je važnost za vrijeme Obamine administracije i preovladava i danas, odnedavno i u vezi s izbijanjem Covid-19. (...) Kao i svaka pristojna teorija zavjere, i priča o kampu FEMA vuče korijene iz zrna istine. Uslijed raznih nereda i pobuna 1960-ih, američka vlada počela je planirati razne nepredviđene operacije koje bi uključivale i upotrebu tajnog prikupljanja obavještajnih podataka o američkim građanima i upotrebu ratnog stanja za stavljanje u torove i kontrolisanje civilnog stanovništva. (...) Operacija Garden Plot , razvijena 1968. godine, bila je usredotočena na pripremu za „iznenadne i neočekivane građanske nemire ili druge hitne slučajeve koji ugrožavaju život ili saveznu imovinu“. (...)
Vlada je utvrdila da bi strukturalna, socijalna i ekonomska nejednakost u Americi prirodno dovela do osjećaja nepravde među obespravljenim zajednicama i da bi taj legitimni osjećaj nepravde zauzvrat mogao dovesti do građanskih nemira, uključujući proteste protiv ove nepravde. Umjesto da se bavi korijenima ove nepravde, Garden Plot je pružio načine za obuzdavanje i kontrolu protesta, nereda i drugih prirodnih iskazivanja nejednakosti.
Drugim riječima, korijeni mita o FEMA kampovima su istiniti, ali ukorijenjeni u vladinom potiskivanju ljevice. To nije ono što biste pomislili gledajući današnje videozapise zavjere koji zamišljaju golemu intrigu uticaja u zavjeri protiv konzervativaca. Dugu istoriju vlade, usmjerenu protiv građanskih prava, antiratnih i drugih ljevičarskih grupa, prisvojile su desničarske, posebno one s bijelim supremacističkim nastrojenjima, koje su sebe učinile herojima ove priče o otporu vladi.
Iz ovog se pojašnjenja može zaključiti da je priča o zloglasnim FEMA kampovima, koju i danas šire teoretičari zavjera, zaista potekla iz kontraverznog plana operacije Garden Plot. Ipak, ta je priča, u stvari, potekla iz konzervativnih politika, te nije povezana s današnjim teorijama u kojima je okarakterisana kao zavjera protiv tih istih politika.
Netačnu tvrdnju koja se od ranije širila javnim prostorom, a prema kojoj su u zgradu Kongresa među izgrednike “ubačeni” pripadnici Antife, ocijenili smo kao prenošenje lažne vijesti i teoriju zavjere.
S obzirom na to da mediji jesu izvještavali o uzrocima smrti preminulih tokom i nakon napada na Kongres, tvrdnju da mediji nisu izvještavali o istom ocjenjujemo kao lažnu vijest.
Tvrdnje prema kojima Donald Trump nije pozivao na nasilje u Kongresu, dok je u isto vrijeme izgrednicima poručivao da ih voli i da idu kući, ne oslikavaju stvarno stanje i okolnosti napada na Kongres, shodno čemu su ocijenjeni kao pristrasno izvještavanje.
Tvrdnje prema kojima je Donald Trump obrisan sa platforme Parler, čiji korisnik nije ni bio, dobijaju ocjene lažna vijest i teorija zavjere.
Ocjenu dezinformacija dobija tvrdnja da je Mozzila pozvala na veću cenzuru, a ne na, zapravo, veću transparentnost platformi društvenih mreža. Istu ocjenu dobija i tvrdnja prema kojoj je Facebook “odblokirao” agenciju za političko oglašavanje republikanaca u Georgiji “tek nakon izbora”, budući da je ova zabrana ukinuta nekoliko dana prije održavanja ponovljenih izbora u ovoj američkoj saveznoj državi.
Tvrdnje o izbornim prevarama na američkim izborima 2020. godine višestruko su opovrgnute iz različitih izvora, uključujući i najviše zvanično federalno tijelo SAD-a za cyber sigurnost i državne izbore, Election Infrastructure Government Coordinating Council, te višestruko citirano saopštenje državnog tužioca Williama Barra, u kojem se kaže da američko Ministarstvo pravosuđa nije otkrilo nikakve dokaze o izbornim prevarama, koji bi mogli promijeniti ishod izbora u 2020. godini. Shodno tome, tvrdnje o izbornim prevarama u Americi dobijaju ocjene lažna vijest i teorija zavjere.
Činjenično neutemeljena tvrdnja, prema kojoj će navodna grupa bogataša “aktivirati famozne FEMA logore za uklanjanje nepoželjnih”, dobija ocjene lažna vijest i teorija zavjere.
(Raskrinkavanje.ba)