Foto: postmodernst, Freepik
Na portalu Radiotelevizije Republike Srpske 12. novembra 2025. godine objavljen je tekst o gostovanju profesora Srđana Perišića, bivšeg savjetnika Milorada Dodika, u jutarnjem programu te televizije. U tekstu su istaknute neke od njegovih izjava, primarno one koje se tiču imenovanja glavnog pregovarača u procesu pristupanja BiH Evropskoj uniji.
Perišić: Glavni pregovarač sa EU nije pregovarač, već izvršilac diktata Brisela prema BiH (VIDEO)
Perišić se osvrnuo na semantiku pojma “pregovarač s EU”, tvrdeći da proces pristupanja Evropskoj uniji nije pregovarački, već jednostran. Navodi da glavni pregovarač BiH zapravo služi kao “izvršilac diktata Brisela”, a ne kao predstavnik koji zastupa interese zemlje u čije ime pregovara. Po njegovom mišljenju, EU želi na toj funkciji osobu koja će biti produžena ruka i nametati gotova rješenja:
- EU želi osobu koja će biti produžena ruka Brisela u nametanju rješenja. To znači da svi zakoni koje BiH treba da primijeni u svom pravnom i političkom okviru dolaze kao gotova stvar. Dakle, nema nikakvog pravog pregovora, radi se o diktatu EU, i taj "pregovarač" mora da bude njihov čovjek - jasan je Perišić.
Navodi i da Republika Srpska nastoji da na poziciji glavnog pregovarača bude Srbin kako bi se spriječio prenos nadležnosti s entiteta na državni nivo. Perišić smatra da EU teži unitarnoj BiH, što vidi kao prijetnju ustavnom uređenju definisanom Dejtonskim sporazumom.
Osim iznošenja stava o tome koja institucija vlasti ima pravo da imenuje glavnog pregovarača s Evropskom unijom, Perišić je dodao i da EU ima problema sa svojim vrijednostima. Ustvrdio je da države koje postanu članice EU ubrzo zaborave na neutralnost i postanu članice NATO saveza. Rekao je i da je NATO “vojno krilo” EU, pa onda da je EU političko-ekonomsko krilo NATO-a i da EU učestvuje u ratu u Ukrajini.
- Prije 30 godina svi smo željeli da budemo dio Evrope, ali se za ovih 30 godina razotkrilo da je EU političko-ekonomsko krilo NATO-a. EU je proizvod globalizma i atlantizma, i vidjeli smo mnogo primjera. Države koje postanu članice EU ubrzo zaborave na neutralnost i postanu članice NATO-a. Danas je NATO vojno krilo EU, a EU je glavni akter u ratu u Ukrajini. Njihovi lideri otvoreno govore da "moraju da pobijede" u tom ratu. Donald Tusk je izjavio da, ukoliko ne pobijede, taj poraz će osjetiti cijeli svijet. Ali EU ne može da pobijedi - kaže Perišić.
Gostovanje Srđana Perišića objavljeno je na YouTube kanalu RTRS-a, a ključne tvrdnje prenijeli su portali Bijeljina danas i Semberija info.
Proces pregovora za ulazak u Evropsku uniju
Srđan Perišić je politolog i bivši savjetnik Milorada Dodika dok je bio član Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Tokom gostovanja na RTRS-u naveo je da se proces pristupanja neke zemlje kandidatkinje u EU predstavlja kao ravnopravan dijalog, kada u stvarnosti on “razotkriva” taj narativ, ustvrdivši da je taj proces jednostran i da ne postoje “pregovori”, nego diktat Brisela.
Proces pristupanja države kandidatkinje je asimetričan u smislu “pregovaračke pozicije”, s obzirom na to da je od potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju 2008. godine poznato i jasno da je obaveza Bosne i Hercegovine da svoje zakonodavstvo uskladi s pravnom stečevinom Evropske unije (acquis). Ovo je objašnjeno i na stranici Delegacije za evropske integracije BiH, u tekstu u kojem je objašnjen proces vođenja pregovora o pristupanju EU:
Preuzimanje i provođenje acquisa EU u cjelini je obaveza svake države kandidatkinje do ulaska u članstvo u EU. Tokom pregovora obje strane mogu, uz opravdane razloge, tražiti prijelazne periode, posebne aranžmane, zaštitne klauzule i sl., a koji su vremenski i sadržajno ograničeni.
Preuzimanje zakona EU i njihovo prenošenje u postojeće zakonodavstvo BiH nije predmet pregovora u procesu pristupanja, već obaveza definisana kao jedan od tri Kriterija iz Kopenhagena (tzv. pravni kriterij). Ono što može biti predmet pregovora jesu rokovi za preuzimanje obaveza, određeni posebni aranžmani, zaštitne klauzule i slično, ali i to uz vremenska i sadržajna ograničenja.
Ovakva zamjena teza prikazuje Evropsku uniju u negativnom svjetlu, kao nadmoćnijeg aktera koji u navodnom procesu “pregovaranja” nameće svoju volju Bosni i Hercegovini - koja se prikazuje kao neko ko nema pravo glasa.
Članstvo u NATO savez nakon članstva u EU?
Tvrdnja da države koje postanu članice EU odustaju od vojne neutralnosti i postaju članice NATO-a nije utemeljena u činjenicama. Tačno je da je većina zemalja članica Evropske unije istovremeno i u NATO savezu. Izuzetak su Austrija, Irska i Malta, koje zadržavaju vojnu neutralnost. Kipar, također vojno neutralna država, ima i nerazriješen problem podjele ostrva, koji je prepreka članstvu. Od ostalih članica, jedino Švedska i Finska nisu bile u NATO savezu u trenutku pristupanja u EU.
NATO prije EU
Šest zemalja su krajem 1950-ih godina osnovale zajednice koje su 1990-ih postale Evropska unija - zapadna Njemačka, Francuska, Italija, Belgija, Luksemburg i Nizozemska. Već su bile članice NATO saveza u vrijeme njihovog “pristupanja” Evropskoj uniji, odnosno sve su bile među osnivačicama NATO saveza 1949, izuzev tadašnje istočne Savezne Republike Njemačke.
Danska i Ujedinjeno Kraljevstvo također su osnivačice NATO saveza, a Evropskoj uniji pridružile su se 1973. Te je godine u EU pristupila i Irska, koja do danas nije postala članicom NATO saveza. Grčka je u EU ušla 1981. godine, a u NATO savezu je od 1952. Portugal je također bio u NATO savezu od 1949. Ova država je zajedno sa Španijom ušla u Evropsku uniju 1986, nakon što je 1982. Španija pristupila u NATO.
Austrija, Finska i Švedska su u momentu pristupanja EU 1995. godine bile vojno neutralne. Tokom najvećeg vala proširenja 2004, nove članice iz centralne i istočne Evrope su prije ulaska u EU već bile u NATO savezu - izuzev Malte i Kipra.
Samo mjesec prije velikog proširenja EU 1. maja 2004. godine dogodilo se i značajno proširenje NATO saveza, u kojem su članicama postale Slovačka, Slovenija, Estonija, Latvija i Litvanija. Istovremeno, Češka Republika, Mađarska i Poljska, koje su također pristupile EU u tom krugu proširenja, bile su članice NATO saveza još od 1999. godine.
Bugarska i Rumunija, koje su 2004. godine postale NATO članicama, primljene su u EU 2007. godine. Prije nego što je 2013. godine postala EU članicom, Hrvatska je u NATO primljena 2009. godine.
Ruska invazija na Ukrajinu 2022. godine promijenila je stav o neutralnosti Finske i Švedske, te su ove dvije zemlje podnijele aplikaciju za članstvo u NATO savezu u maju te godine. Finska je primljena 2023, a Švedska godinu kasnije.
EU i rat u Ukrajini
Uz opasku da je NATO postao vojno krilo EU, Perišić je ustvrdio i da je EU “glavni akter” u ratu u Ukrajini. Ipak, sukobljene strane u invaziji koja je započela 2022. godine su Ukrajina i Ruska Federacija, a ne Evropska unija ili NATO - kao njeno navodno vojno krilo. Međutim, Evropska unija programima finansijske i vojne pomoći pomaže ukrajinsku odbranu.
Perišić je u kontekstu rata u Ukrajini kazao i da lideri EU otvoreno govore da “moraju da pobijede u tom ratu” i da je “Donald Tusk izjavio da, ukoliko ne pobijede, taj će poraz osjetiti cijeli svijet”.
Tusk jeste izjavio nešto slično u septembru ove godine na Sigurnosnom forumu u Varšavi.
“Moramo shvatiti da je ovo naš rat, jer je rat u Ukrajini samo dio ovog strašnog projekta koji se s vremena na vrijeme pojavljuje u svijetu”, kazao je.
Također je poručio: “Ako izgubimo ovaj rat, posljedice će osjetiti ne samo naša generacija nego i buduće generacije. U Poljskoj, širom Evrope, u Sjedinjenim Američkim Državama, svuda u svijetu.“
Međutim, Perišićeve tvrdnje o ulozi EU i NATO-a u ratu u Ukrajini - predstavljene kao da su potkrijepljene izjavama visokih zvaničnika zemalja članica - u stvarnosti se uklapaju u narativ prema kojem “Zapad snosi odgovornost” za rusku invaziju. Ovaj je narativ ranije prepoznat kao jedan od učestalih okvira kroz koji se pokušava opravdati agresija Rusije na Ukrajinu.
Shodno navedenom, navode da EU diktira zakone koje BiH treba donijeti, a da je uloga glavnog pregovarača samo “izvođenje radova”, ocjenjujemo kao manipulisanje činjenicama.
Usklađivanje s pravnom stečevinom EU obaveza je koju je BiH preuzela odlučivši se na put za ulazak u EU i ne može biti predmetom pregovora.
Tvrdnju da EU članice ulaze u NATO nakon što budu primljene u EU ocjenjujemo kao dezinformaciju.
Napomena
Sljedeći izvori su nakon objave analize ispravili ocijenjene tvrdnje i dobili ocjenu “Ispravljeno”: Bijeljina Danas (18.11.2025).
(Raskrinkavanje.ba)