Foto: Shutterstock
Na Facebook stranici Actualitica.com - HR je 20. februara 2026. godine objavljen reel u kojem novinar Fatmir Alispahić govori o migracijama u Bosni i Hercegovini. Reel je isječak iz podcasta objavljenog na istoimenom YouTube kanalu u novembru 2025. godine. Alispahić u isječku tvrdi sljedeće:
Uvoz migranata, mnogi nisu razumjeli, preko Turske. I sada i čujete, recimo, iz Ukrajine, čujete gore iz Finske, iz Skandinavije, da Rusija uvodi rat preko migranata. Ja sam tada 2020. godine pokrenuo prvi portal na Balkanu, vjerovatno i šire, Antimigrant.ba, s ciljem borbe protiv ilegalnih imigracija i trgovine ljudima. I tada smo razobličili to. Šta su oni htjeli napraviti? Oni su htjeli u Bihaću da naprave najistureniji ruski bunker prema Evropi. I onda, a već su planirali agresiju na Ukrajinu, i onda u slučaju agresije na Ukrajinu on može… Pazite, predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar je govorila o 10.000 terorista. Zapravo se radilo o 10.000 uvezenih ilegalnih migranata koji su se kretali, bili organizirani kao vojna formacija. I o tome je i načelnik štaba Petog korpusa Selmanović govorio u Defteru Hefte, kaže, oni se kreću kao vojna formacija, oni imaju komandira u okviru tih formacija, kaže njima nek se spusti oružje helikopterima i tako dalje, kaže, oni će za čas okupirati ovaj dio.
Alispahić je rekao da je putem svog portala Antimigrant.ba razotkrivao navodne probleme povezane s migrantima, zbog čega je, kako kaže, završio pred Sudom BiH pod optužbom za raspirivanje nacionalne mržnje. Tvrdi da je optužnica bila montirana i povezana s Islamskom zajednicom u BiH, navodeći kao dokaz tekst objavljen u časopisu Preporod, koji je, prema njegovim riječima, kasnije preuzet u tužilački postupak. Također je iznio tvrdnje o ulozi Islamske zajednice u pomoći migrantima i kritikovao navodnu namjeru da se putem migracija promijeni demografska slika BiH, smatrajući da takve ideje ugrožavaju sekularni karakter društva.
Foto: Screenshot/Facebook
Reel je do datuma pisanja ove analize imao 76.000 pregleda. Dijelio se na Facebooku i mjesecima nakon što je objavljen u februaru.
Migrantska kriza, terorizam i Rusija
Tvrdnje o migrantima “uvezenim” s nekim malicioznim ciljem dio su već godinama prisutnog i odavno opovrgnutog narativa o osobama u pokretu koje borave u BiH i njihovoj vezi s terorizmom u BiH.
U jeku migrantske krize u Evropi, prouzrokovane ratnim sukobima i nestabilnošću u nekim dijelovima svijeta, početkom 2018. godine u Bosnu i Hercegovinu počele su pristizati veće grupe migranata i izbjeglica s Bliskog istoka i iz Afrike. BiH se tada suočila s nedovoljnim kapacitetima za smještanje tolikog broja ljudi, od kojih je većina vidjela BiH samo kao privremenu destinaciju na putu u države Zapadne Evrope (link). Prema podacima Ministarstva sigurnosti BiH, na vrhuncu ove krize 2018. godine, u BiH je pristiglo više od 20.000 migranata. Ovaj broj opao je nakon 2019. godine, s izuzetkom 2023, kada je zbog situacije na Bliskom istoku ovaj broj prešao preko 30.000. U 2026. godini, ta je brojka pala na svega nekoliko hiljada ljudi (link).
Broj migranata koji se zadržava u BiH predstavlja samo dio od broja koji uđe. Prema podacima za 2024. godinu, u BiH je te godine boravilo 2.038 migranata.
Nedugo nakon početka migrantske krize, počele su i dezinformacijske kampanje koje su targetirale ovu populaciju. U BiH je neke od njih vodio Fatmir Alispahić na svom portalu Antimigrant. Raskrinkavanje je o dezinformacijama na ovom portalu pisalo u više navrata.
Suprotno tvrdnjama iz analiziranog reela, ne postoje nikakvi dokazi o organizovanom “uvozu” migranata. Iako je bilo slučajeva trgovine ljudima, uglavnom je riječ je o ljudima iz različitih zemalja koji dolaze sami ili u manjim grupama različitim putevima i s različitim ciljevima (1, 2, 3, 4).
Jedan od glavnih argumenata za teoriju zavjere o planiranom “uvozu” migranata jeste činjenica da većinu u ovom dijelu svijeta čine muškarci. No, radi se o fenomenu čiji uzroci nisu namjera, nego posljedica. Naime, rute koje migranti s Bliskog istoka i iz Afrike koriste vrlo su zahtjevne i opasne. Često muškarci u porodici krenu sami i kada stignu na željenu destinaciju i dobiju azil ili radnu dozvolu, dovedu i porodicu putem spajanja porodica. U slučajevima kada čitava porodica krene na put prema Evropi, često se dešava da žene i djeca ne prežive teške rute ili da, zbog fizičke nemogućnosti da nastave, ostaju u prihvatnim centrima u tranzicijskim zemljama dok muškarci nastavljaju dalje u nadi da će stići do ciljne destinacije (1, 2).
Na Alispahićevom portalu Antimigrant godinama je građena teorija zavjere o organizovanom “uvozu” migranata s ciljem da budu iskorišteni za vojne ili terorističke napade. Akteri iza tog navodnog plana u više su se navrata mijenjali. U nekim verzijama priče, “uvoz” migranata bio je djelo masona, s ciljem uvođenja “Novog svjetskog poretka”; u drugima su to bili Srbi. U analiziranom reelu iz februara riječ je o Rusiji.
Rusija je svakako doprinijela migrantskoj krizi u Evropi, primarno učešćem u sirijskom ratu koji je rezultirao milionima izbjeglica iz te države. Osim toga, migranti su 2015. i 2016. godine prelazili iz Rusije u Finsku koristeću rupu u zakonu o prelasku granice biciklom. Bjelorusija, bliska ruska saveznica, olabavila je 2021. godine svoje zakone o prihvatanju migranata, što je rezultiralo time da značajan broj njih iz Bjelorusije želi preći u države Evropske unije. Ovi postupci doveli su do optužbi iz EU i NATO-a da Rusija namjerno zloupotrebljava migraciju kako bi ih oslabila, primarno u periodu velike migrantske krize 2015. i 2016. godine. Ipak, konkretni dokazi upućuju na to da je Rusija koristila migrante i migrantsku krizu kao sredstvo destabilizacije, ne kao organizovanu vojnu ili terorističku prijetnju (1, 2, 3).
Kada je riječ o ratu u Ukrajini, Rusija koristi borce s Bliskog istoka u svojim napadima, ali prema trenutno dostupnim podacima, riječ o je o migrantima koji od ranije žive u Rusiji ili koji se regrutuju direktno iz bliskoistočnih zemalja putem raznih prevarnih oglasa i šema. Ne postoje dokazi da je Rusija “uvozila” migrante u Evropu ili u Bosnu i Hercegovinu da bi ih kasnije koristila kao vojnike u ratu u Ukrajini (1, 2).
Kada je riječ o terorističkoj prijetnji u BiH ili BiH kao terorističkoj prijetnji drugim državama, ona je također preuveličana. Narativ o značajnoj prisutnosti terorizma u BiH širi se već godinama i Raskrinkavanje je o njemu pisalo u analizi iz novembra 2025. godine:
U izvještaju EUROPOL-a objavljenom 2023. godine navodi se da u zemljama Zapadnog Balkana (Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora, Albanija, Sjeverna Makedonija i Kosovo) “ne djeluju velike terorističke ili nasilne ekstremističke grupe”. Postoje, navodi se, pojedinci i male lokalne grupe koje nisu hijerarhijski organizovane i koje komuniciraju sa sličnim grupama u inostranstvu online. Potencijalnu buduću prijetnju EUROPOL vidi u povratnicima sa sirijskog i iračkog ratišta.
Bosna i Hercegovina se ne nalazi na listama država s najviše terorističkih aktivnosti ili država u kojima učestalo djeluju terorističke organizacije.
(...)
S izuzetkom napada na policajce u Bosanskoj Krupi, koji je u oktobru 2024. godine počinio 14-godišnjak pod jasnim utjecajem radikalne online džihadističke propagande, u Bosni i Hercegovini nije zabilježen nijedan teroristički napad deset godina.
Bivša hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović je 2016. i 2017, tokom svog mandata, izazvala brojne kritike izjavama da u Bosni i Hercegovini ima oko 10.000 terorista i radikalnih islamista. Tvrdnje nije potkrijepila dokazima, a prijetnja na koju je upozoravala nije se nikad obistinila.
Dakle, ne postoje dokazi da je BiH pod nekom neposrednom prijetnjom od terorističkih napada niti da se u njoj odvijaju značajne terorističke aktivnosti, kao ni da su migranti koji u ovoj zemlji borave ili su boravili 2018. i 2019. godine planirali i sprovodili takve aktivnosti. U BiH se na vrhuncu migrantske krize, kao ni u godinama otkako je ona završila, nije dogodio nijedan teroristički napad u kojem su učestvovali migranti.
Presuda za širenje mržnje i netrpeljivosti
Protiv Fatmira Alispahića je 2021. godine podignuta optužnica za širenje nacionalne, rasne i vjerske mržnje i netrpeljivosti u objavama na portalu Antimigrant u 2019. i 2020. godini. Sud BiH oslobodio ga je optužbi u prvostepenom i drugostepenom postupku optužbi, uz obrazloženje da su objave targetirale migrante bez eksplicitnog spominjanja njihove nacionalnosti ili rase te da su objave u okvirima političkog, publicističkog slobodnog narativa, zaštićenog slobodom govora u BiH.
Alispahić je optužnicu u podcastu opisao kao “montiranu i monstruoznu konstrukciju”, tvrdeći da je samo “razobličavao planove uvoza migranata”. Ipak, kako je Raskrinkavanje i ranije pisalo, na Antimigrantu su objavljivane ksenofobne i činjenično neutemeljene tvrdnje. Cjelokupna migrantska populacija u više je navrata, bez ikakvih dokaza, okarakterisana kao učlanjena u terorističku organizaciju ISIL (1, 2, 3,). Članci su sadržali niz uvreda i optužbi, a redovno su se objavljivali i izmišljeni ili manipulativno prikazani incidenti koje su navodno izvršili migranti (1, 2, 3). Osim migranata, Antimigrant je redovno targetirao i humanitarne i nevladine organizacije koje pružaju bilo kakvu pomoć ovoj populaciji u prihvatnim centrima ili van njih, kao što su obezbjeđivanje hrane, zdravstvene skrbi i odjeće. Ove organizacije i pojedinci koji/e rade ili volontiraju u njima opisani su kao “pomoćnici okupatora”. Objave su nerijetko širile strah senzacionalističkim tvrdnjama o nadolazećem ratu, okupaciji i terorističkim napadima.
Iz institucija su apelovali na prestanak širenja dezinformacija koje dovode do fizičkog nasilja nad migrantskom populacijom nakon nekih ovih objava, ali to se nije desilo.
Osam godina nakon početka tzv. migrantske krize u BiH, apokaliptična Alispahićeva predviđanja i predviđanja portala Antimigrant nisu se obistinila. Nije počeo rat, migranti nisu okupirali zemlju, nisu izvršili terorističke napade i niko im nije “spustio oružje helikopterom”. Većina migranata koji su na vrhuncu rada ovog portala boravili u BiH odavno su otišli kamo su i namjerili – u zemlje EU.
Shodno činjenicama, tvrdnju da su migranti dovedeni u Bosnu i Hercegovinu zbog ruskih interesa i da se radilo o organizovanim formacijama nalik na vojne ocjenjujemo kao teoriju zavjere.
(Raskrinkavanje.ba)