Foto: Pixabay
Na blogu Hladna istina, 23. januara 2024. objavljen je članak pod naslovom “Zabrana popravke automobila” u kojem, neposredno nakon navoda da je Evropska unija donijela zakon o zabrani prodaje automobila na benzinski i dizelski pogon nakon 2035. godine, stoji i sljedeće:
Ono što malo tko zna je plan Europske komisije de facto imena zabrana popravka automobila !?
(...) ona (Evropska komisija op.a) sada pokušava progurati zakon kojim bi zabranila popravak i prodaju starih automobila kako bi završili na reciklaži.
(...) Skraćena verzija svega toga glasi da će Europska unija donositi odluku kada naš automobil postaje smeće. Strogo teoretski ili cinično govoreći Europska unija može zabraniti prodaju nekog dijela za vozila i tako onemogućiti njihove popravke.To se inače kreće u tom smjeru pošto se govori o zabrani zamjene motora, mjenjača, strošenih kočnica…Sva vozila kojima to treba će biti proglašena vozilima kojima je završio životni vijek.
Portali Srbin Info i Nulta tačka su 29. februara 2024. godine objavili članke u kojima se tvrdi da “EU hoće da uvede pravilo za zabranu popravke automobila starijih od 15 godina”, a nekoliko dana kasnije, 3. marta, članak pod naslovom “EU namerava da pod zakonskom prisilom automobile starije od 15 godina šalje na reciklažu” objavio je portal AutoRepublika.
Uz navedene, tvrdnje da “Europska unija razmatra zabranu popravaka za sva vozila starija od 15 godina” dijelile su se i na Facebooku. U jednoj objavi od 26. februara, pored tvrdnji o navodnoj zabrani popravke automobila, navodi se i da “u ime klimatskih promjena, milijuni ljudi više neće moći popravljati svoja vozila”, kao i to da se radi o “planiranoj imobilizaciji od strane vlade”.
Netačna tumačenja prijedloga Evropske komisije
Tvrdnje o zabrani popravke automobila starijih od 15 godina netačna su tumačenja prijedloga Evropske komisije o regulisanju otpadnih vozila (eng. End of Lifecycle Vehicles – ELV), odnosno vozila koja se već smatraju otpadom, i već se neko vrijeme šire u brojnim objavama izvan našeg govornog područja.
Tako su o ovim netačnim tvrdnjama u martu 2024. pisale i fact-checking platforme AFP, Lead Stories i Veridica. U istom periodu, navodne najave zabrane popravke starih automobila postale su tema u medijima u susjednoj Hrvatskoj, a u svojim člancima demantovali su ih tportal i Večernji list. Analizu netačnih tvrdnji da “Evropska komisija predlaže zabranu popravke starih automobila” 20. marta objavila je i hrvatska platforma za provjeru činjenica Faktograf.
Naime, Evropska komisija ne planira uvesti ove zabrane niti takvo nešto predlaže.
Ovo je za Lead Stories i Faktograf potvrdio Adalbert Jahnz, glasnogovornik Evropske komisije za pitanja okoliša i transporta, navodeći da “u mnogim državama članicama (EU) društvenim mrežama kruže netačne informacije o ovom prijedlogu” te da u ovom prijedlogu “nema apsolutno ničeg što bi zabranilo popravke automobila starijih od 15 godina (ili bilo koje specifične dobi)”.
Šta se nalazi u prijedlogu Evropske komisije o regulisanju otpadnih vozila?
Na stranici Evropske komisije navodi se da “u Evropi svake godine više od šest miliona vozila dosegne kraj svog životnog vijeka, nakon čega se ona tretiraju kao otpad” te da “kad se ovim vozilima ne upravlja na pravilan način, ona mogu uzrokovati ekološke probleme, a evropska ekonomija gubi milione tona različitih materijala”. Istaknuto je i da su stope recikliranja materijala iz otpadnih vozila općenito visoke, ali i da su “proizvedeni otpadni metali niske kvalitete, a samo se male količine plastike recikliraju”.
Iz ovih razloga, EU već niz godina ulaže različite napore u uspostavljanje legislative u oblastima efikasnije upotrebe resursa i zaštite okoline te usklađivanje automobilskog sektora s modelom tzv. kružne ekonomije, koja se bazira na dijeljenju, posudbi, popravljanju i reciklaži različitih proizvoda. To u praksi znači smanjenje otpada na najmanju moguću mjeru.
Evropska komisija na svojoj stranici dalje navodi da Direktiva o otpadnim vozilima (ELV Direktiva) iz 2000. godine postavlja jasne ciljeve za ova vozila i njihove komponente te zabranjuje upotrebu opasnih materija u proizvodnji novih vozila. Od uvođenja direktive, dalje ističu, na nju je napravljeno i nekoliko amandmana, a u međuvremenu je 2005. godine uvedena i Direktiva o homologaciji tipa motornih vozila u pogledu njihove ponovne upotrebe, recikliranja i povrata. Na istoj stranici stoji i da je revizija Direktive o ELV-u pokrenuta 2021. godine, što je rezultiralo prijedlogom za novu regulativu 2023. godine.
U pojašnjenju Uredbe o otpadnim vozilima na stranici Evropske komisije stoji da je jedan od ključnih izazova za implementaciju važećeg zakonodavstva o otpadnim vozilima bio način utvrđivanja da je neko vozilo došlo do kraja svog životnog vijeka. Dodaje se da je ovo bilo izuzetno važno da bi se osiguralo da se ovakva vozila “ne izvoze na prevaru kao rabljena vozila”, te se navodi sljedeće:
Kako bi se ovaj problem riješio, predložena uredba propisuje skup kriterija osmišljenih kako bi se utvrdilo treba li se korišteno vozilo smatrati vozilom na kraju životnog vijeka.
Osnovni princip jeste da se vozilo smatra kao ELV (vozilo na kraju životnog vijeka) onda kada je nepopravljivo.
Ovaj se princip ne primjenjuje na vozila od istorijskog značaja, koja su isključena i iz važećeg zakonodavstva EU i izvan okvira prijedloga nove uredbe.
(...) Prijedlog ne postavlja nikakve zahtjeve za vozilo na osnovu njegove starosti, tipa, marke, modela, porijekla ili oblika vlasništva.
Pored jasno istaknutih dijelova pojašnjenja prijedloga za regulisanje otpadnih vozila, na samom kraju teksta nalazi se i dio u kojem se zasebno tretiraju popravke automobila, te je naglašeno sljedeće:
Predložena uredba uključuje širok spektar mjera osmišljenih da poboljšaju dostupnost, kvalitet i mogućnost praćenja polovnih rezervnih dijelova. Cilj ovih mjera jeste da vlasnici vozila kojima je potrebna popravka automobila, kao i serviseri, lakše pronađu i koriste takve rezervne dijelove. Ovi su dijelovi generalno mnogo jeftiniji od novih. (...)
Ako je automobilu potrebna popravka, bilo koji dio se može promijeniti sve dok je vozilo sposobno za prolazak tehničkih pregleda i dok je ovlašteno za vožnju na cestama EU. Naročito, predložena uredba ne zabranjuje popravku ili zamjenu motora, mjenjača, kućišta ili sklopa šasije vozila.
Iz navedenog je jasno da Evropska komisija ovim prijedlogom ne želi nametnuti zabrane popravke automobila starijih od 15 godina ili bilo koje dobi, već da, suprotno viralnim tvrdnjama, u prijedlogu ističe da svaki automobil, sve dok prolazi tehničke preglede, može biti popravljan.
Teorije zavjere o “planiranoj imobilizaciji” i klimatskim promjenama
Netačne tvrdnje o zabranama popravke starih automobila u EU, koje su na društvenim mrežama popraćene navodima da na ovaj način “u ime klimatskih promjena, milioni ljudi neće moći popravljati svoja vozila”, predstavljaju još jedan primjer promovisanja neutemeljenih navoda prema kojima klimatske promjene nisu stvarne.
Njih u ovom slučaju prati još jedan uobičajeni narativ u negiranju klimatskih promjena – implikacije da vlade, institucije i različite organizacije u svijetu koriste klimatske promjene za ostvarenje navodnih skrivenih ciljeva koji “idu na štetu” čovječanstvu. Takva je i tvrdnja o “planiranoj imobilizaciji od vlade”, odnosno navodnim planovima za ograničenje slobode kretanja.
U oba slučaja radi se o teorijama zavjere koje nemaju utemeljenje u činjenicama.
Klimatske promjene uzrokovane ljudskom aktivnošću itekako su stvarne i ogledaju se u nizu dugoročnih promjena u temperaturama i promjenama u vremenskim obrascima. Na stranici Ujedinjenih nacija navodi se i da, pored toga što klimatske promjene mogu nastati prirodnim putem, njihov glavni pokretač jesu ljudske aktivnosti, prvenstveno široka upotreba fosilnih goriva poput uglja, nafte i plina, koja stvara emisije stakleničkih plinova koji zadržavaju sunčevu toplotu i podižu temperature.
Raskrinkavanje je u prethodnom periodu objavilo na desetine analiza netačnih tvrdnji o klimatskim promjenama.
O neutemeljenim i manipulativnim tvrdnjama da elite ili različite institucije, organizacije pa i moćni pojedinci žele uspostaviti globalnu kontrolu ograničavajući ljudska prava i slobode, poput slobode kretanja, također smo pisali u više navrata (1, 2, 3).
Shodno činjenicama, tvrdnju da Evropska unija, odnosno Evropska komisija, planira ili razmatra da uvede zabranu popravke starih automobila, ili automobila starijih od 15 godina, dobija ocjenu dezinformacija. Tvrdnja da su klimatske promjene paravan za ograničavanje slobode kretanja, odnosno za “imobilizaciju” mjerama kao što je zabrana popravke starih automobila, ocjenjujemo kao teoriju zavjere.
(Raskrinkavanje.ba)