Foto: Envato
Na portalu Logično je 27. aprila 2026. godine objavljen članak o najavljenim novim pravilima u Evropskoj uniji za označavanje hrane proizvedene od genetski modifikovanih organizama.
UDARNO - EU potpisala trajnu kontaminaciju biljaka kojima se hranimo i privatizaciju svega živog
Zamislite da sutra odete u trgovinu kupiti kruh, salatu ili voće za svoje dijete, a nitko vam ne kaže da je ta hrana stvorena u laboratoriju genetskim kliještima. Bruxelles je upravo odobrio novu vrstu genetski modificiranih organizama koje nećete moći prepoznati jer na pakiranju neće pisati apsolutno ništa. Ime im je NBT (New Breeding Techniques), nova tehnika genomike, a Europska unija ih želi ugurati u svaki zalogaj koji pojedete bez vašeg pristanka i bez ikakve mogućnosti da kažete ne.
U članku se navodi da NBT organizmi nisu “klasični” genetski modifikovani organizmi (GMO), jer se ovom tehnikom premještaju geni unutar jedne vrste. Međutim, to je navodno problematično, jer je ova tehnika “potpuno umjetna i industrijski usmjerena” i “nema veze s prirodnom selekcijom koju su poljoprivrednici koristili stoljećima”. Objašnjeno je da će, prema novim pravilima, NBT organizmi biti podijeljeni u dvije kategorije. Biljke kod kojih je bilo do 20 izmjena u genomu bit će u prvoj kategoriji i neće imati posebne oznake u prodavnicama, dok će biljke u drugoj kategoriji, s više od 20 izmjena, biti tretirane prema dosadašnjim pravilima o GMO, odnosno nosit će oznaku.
U članku se dalje navodi i da “potrošač neće imati nijedan jedini podatak o tome što jede”, kao i to da je “francuska agencija ANSES još u siječnju 2024. upozorila da NBT mogu dovesti do promjena bioloških funkcija biljaka i potencijalno uzrokovati rizike po zdravlje i okoliš, ali njihovo mišljenje je potpuno zanemareno jer europsko pravo nadjačava nacionalno”. Problematizuje se lobiranje velikih kompanija koje profitiraju od patentiranja genetski izmijenjenih organizama.
Ono što je najstrašnije jest da političke stranke u tišini prolaze pokraj ovog pitanja kao da se ne radi o temeljnoj ljudskoj slobodi izbora, zdravlju djece i opstanku malih poljoprivrednika. To nije puka greška u zakonodavstvu nego svjesna predaja Bruxellesa u ruke moćnog lobija koji će profitirati na bolesti i neznanju. Slobodan čovjek ima pravo znati što stavlja u usta. Slobodna država ima pravo hraniti svoje građane poštenom hranom, a ne laboratorijskim eksperimentima upakiranim u plastiku bez ikakve naljepnice upozorenja.
Evropska unija i uredbe o upotrebi novih genomskih tehnika (NGT)
Hrana dobijena od genetski modifikovanih organizama (GMO) često je predmet rasprava zbog zabrinutosti oko mogućih dugoročnih posljedica po zdravlje ljudi i okolinu. Ipak, važno je razlikovati naučno potvrđene rizike od pretpostavki. Većina velikih naučnih i zdravstvenih organizacija, uključujući Svjetsku zdravstvenu organizaciju (SZO) i Evropsku upravu za sigurnost hrane (EFSA), navodi da GMO hrana koja je prošla regulatorne provjere nema dokazane veće zdravstvene rizike od konvencionalne hrane. No, postoje debate o pojedinim tehnologijama, regulaciji, uticaju na okolinu i dugoročnim efektima.
Nove genomske tehnike (NGT) oplemenjivanja biljaka, često nazivane i novim tehnikama uzgoja (NBT), precizne su i ciljane naučne metode koje se koriste za promjene dijela genetičkog materijala biljke, a koje ne zahtijevaju umetanje stranog genetičkog materijala iz neke druge vrste. To ih čini različitim od tehnika koje se koriste za stvaranje genetski modifikovanih organizama (GMO), a koje uključuju umetanje stranog genetskog materijala u neki organizam.
Proizvodnja i upotreba NGT modifikovanih biljaka na teritoriji Evropske unije već se duže vrijeme nalazi u fokusu evropske javnosti, regulatora i kritičara ove nove generacije tehnologija za uređivanje gena. Suprotno navodima iz članka portala Logično, to jest tvrdnji da “mediji šute” o sporazumima i uredbama EU vezanim uz upotrebu NGT-a, javnosti su dostupni detalji ovih uredbi, kao i medijski članci i izvještaji u kojima se one propituju ili kritikuju.
Na službenim stranicama EU može se pronaći niz dokumenata, informacija i saopštenja za medije o novim genomskim tehnikama za uzgoj biljaka te potrebi za revizijom starih i uvođenjem novih pravila u EU kada su ove tehnologije u pitanju. Dokumenti su dostupni i na hrvatskom jeziku, jednom od službenih jezika EU (1, 2, 3).
U dokumentu EU u kojem se iznose činjenice o ovim tehnologijama, navodi se sljedeće:
Nove tehnike uzgoja biljaka mogu doprinijeti održivim poljoprivredno-prehrambenim sustavima i pomoći u odgovoru na izazove kao što su globalna nesigurnost opskrbe hranom i klimatske promjene, od čega imaju korist poljoprivrednici, potrošači i okoliš. S pomoću novih metoda mogla bi se smanjiti upotreba pesticida i razviti biljke s manje alergena.
Navode i primjere biljaka stvorenih ovim tehnologijama, kao što su pšenica s niskim udjelom glutena i krompir otporan na patogene.
Foto: Screenshot/Vijeće EU
U objašnjenju zašto su Evropskoj uniji potrebna nova pravila, navedeno je da su trenutno biljke dobijene novim genomskim tehnikama (NGT) obuhvaćene zakonodavstvom o GMO, u skladu s presudom Suda Evropske unije iz 2018.
Međutim, za razliku od genetski modificiranih biljaka, biljke uzgojene primjenom novih genomskih tehnika mogu biti vrlo slične ili čak identične proizvodima dobivenima konvencionalnim tehnikama uzgoja pa i biljkama koje se pojavljuju prirodno. Biljke dobivene novim genomskim tehnikama koje sadržavaju strani genetski materijal i dalje će se regulirati zakonodavstvom o GMO-ima. Novim pravilima EU-a želi se pružiti pravna jasnoća u pogledu novih metoda uzgoja u kojima se ne upotrebljava strani DNK.
Vijeće EU je 21. aprila 2026. izdalo saopštenje za javnost u kojem se navodi da je Vijeće usvojilo nova pravila, odnosno uredbu koja razlikuju dvije kategorije NGT biljaka. Saopštenje sadrži i detaljan opis onoga što te kategorije podrazumijevaju:
U uredbi se razlikuju dvije kategorije:
Kategorija 1 (NGT-1): biljke koje se smatraju ekvivalentnima konvencionalnim sortama. Nacionalna tijela provjerit će njihov status, ali njihovo potomstvo neće zahtijevati daljnje provjere. NGT-1 biljke i proizvodi neće biti označeni, osim sjemena i drugog reprodukcijskog materijala, čime se gospodarskim subjektima omogućuje da zadrže lance opskrbe bez novih genomskih tehnika ako to žele. Određene značajke, uključujući toleranciju na herbicide i proizvodnju poznatih insekticidnih tvari, isključene su iz ove kategorije.
Kategorija 2 (NGT-2): biljke sa složenijim genetskim modifikacijama. Na njih se i dalje primjenjuje postojeće zakonodavstvo EU-a o GMO-ima, uključujući odobrenje, sljedivost i obvezno označivanje. Države članice mogu odustati od uzgoja NGT-2 biljaka i mogu uvesti mjere koegzistencije kako bi se spriječila nenamjerna prisutnost u drugim proizvodima.
Pojednostavljenim rječnikom, uredba podrazumijeva novi način označavanja biljaka i proizvoda uzgojenim putem NGT-a u odnosu na to o kakvim se specifičnim genetskim modifikacijama radi. U kategoriju NGT-1 tako bi ušle biljke koje su u ograničenoj mjeri modifikovane korištenjem novih tehnologija i stoga se smatraju ekvivalentnim prirodnim sortama, dok bi oznaku NGT-2 i dalje morale nositi one stvorene složenim genetskim modifikacijama.
U saopštenju je istaknuto i da “subjekti koji razvijaju NGT-1 biljke moraju dostaviti informacije o relevantnim patentima u javnoj bazi podataka” te da će “u roku od jedne godine od stupanja uredbe na snagu Komisija objaviti studiju o učincima patentiranja na inovacije, dostupnost sjemena i konkurentnost sektora te prema potrebi predložiti daljnje mjere”.
Evropski parlament mora formalno usvojiti tekst uredbe te se “očekuje da će se novi okvir primjenjivati od sredine 2028”.
Kritike novih EU regulativa za NGT
Kako je spomenuto, u javnosti je već duže vremena poznato da Evropska unija raspravlja i radi na donošenju uredbi o primjeni novih genomskih tehnika (NGT) u EU i uspostavljanju regulatornih okvira. O novim pravilima prethodnih su godina pisali brojni mediji u svijetu, uključujući i one u našem regionu, a izmjene dotadašnjih pravila EU o genetskoj modifikaciji biljaka koje se koriste za ishranu ljudi i životinja nisu prošle bez kritika.
Nakon što je Evropska komisija 2023. godine predložila reviziju EU pravila o genetski modifikovanim usjevima (GMO) u cilju ublažavanja ograničenja za biljke uzgojene putem nove tehnologije za uređivanje gena (NGT), mediji u regionu prenijeli su da su grupe za zaštitu životne sredine istakle da je biljkama potrebna pažljiva kontrola i da prijedlog rizikuje da evropska poljoprivreda postane zavisna od velikih poljoprivrednih kompanija.
Na portalu Gospodarski list, 2023. godine objavljen je poduži članak u kojem se prenose komentari iz udruženja za zaštitu sredine u Hrvatskoj, prema kojima nacrt nove uredbe o NGT-u “predviđa značajno razvodnjavanje postojećeg regulatornog režima” te da će se na tržištu naći “proizvodi novih, još uvijek nedovoljno istraženih tehnologija, a koje neće biti moguće detektirati, niti će krajnjim potrošačima biti osigurana informacija da se radi o NGT proizvodu”. O novim uredbama EU i šta one potencijalno znače za domaću poljoprivredu, uzgajivače i krajnje korisnike pisali su i drugi mediji u Hrvatskoj (1, 2, 3).
Reakcije su uslijedile i nakon što je u decembru 2025. godine Vijeće EU s Parlamentom postiglo preliminarni dogovor o skupu pravila kojima se uspostavlja pravni okvir za NGT.
Magazin Politico je u decembru 2025. godine objavio da je novim sporazumom o genetski modifikovanim usjevima napukla EU brana protiv genetske modifikacije, navodeći da “kritičari to nazivaju rebrendiranjem GMO-a”. U članku navode i da među EU pregovaračima postoje brojna neslaganja te da “zagovornici sporazuma ističu potencijal NGT-a za uzgoj biljaka otpornih na klimatske promjene, kojima je potrebno manje prostora i gnojiva za rast, te tvrde da EU već zaostaje za globalnim konkurentima koji koriste tu tehnologiju”, dok se “kritičari boje da EU otvara vrata GMO-u i daje previše moći velikim korporacijama za proizvodnju sjemena”.
Reuters je u to vrijeme objavio da “zagovornici tvrde da tehnologija ubrzava prirodne mutacije i nudi odgovor na klimatske i ekološke pritiske”, dok je “kritičari svrstavaju u grupu genetski modifikovanih organizama kao rizik za ekosisteme i zdravlje”.
I nakon što je Vijeće EU u aprilu 2026. usvojilo spomenutu uredbu, otpor dijela javnosti koji traži strožiju regulaciju i dalje je prisutan. EuroNews je 6. maja ove godine izvijestio da će “konačnu riječ dati Evropski parlament, koji je ranije zagovarao oprezniji pristup, uključujući obavezno označavanje GMO proizvoda i ograničavanje patentiranja sjemena”. Iz EuroNewsa su dodali i da se u pozadini rasprave o NGT biljkama nalazi i pitanje “kako uskladiti tehnološki napredak s pravima potrošača i zaštitom okoliša” te da bi “predstojeća odluka EU mogla imati dugoročne posljedice ne samo za poljoprivredu već i za način na koji građani biraju i konzumiraju hranu”.
Jasno je, dakle, da su mediji proteklih godina izvještavali o novim pravilima za NGT u EU, a da predložena uredba nije bila pošteđena kritika. Kritike se kreću od zabrinutosti za zdravlje i okoliš na prostoru EU do bojazni da će nove regulacije i dozvola patentiranja direktno ići u korist poljoprivrednim korporacijama, odnosno na štetu lokalnih poljoprivrednika i proizvođača.
Da li je NGT hrana “kontaminirana”?
Zbog niza zabrinutosti i kritika, u tekstu pod naslovom “Da li EU odobrava nove GMO-e? Razlikovanje činjenica od fikcije”, Evropski parlament odgovorio je na pitanja o sigurnosti NGT-a te kako se ove tehnologije razlikuju od GMO-a.
U tekstu se pojašnjava da je velika razlika između GMO-a i NGT-a u tome što se “GMO uglavnom proizvode umetanjem gena iz druge vrste u biljku, dok NGT omogućavaju ciljane promjene u vlastitoj DNK biljke”. Dodaju i da “GMO sadrže genetski materijal koji nije mogao doći tamo konvencionalnim uzgojem, dok NGT ubrzavaju promjene koje su se mogle dogoditi tradicionalnim tehnikama”. U odgovoru na pitanje jesu li “NGT-ovi sigurni?” navedeno je sljedeće:
Trenutno, naučni konsenzus je da se NGT mogu smatrati jednako sigurnim kao i konvencionalni uzgoj za vrste editovanih gena koji spadaju u kategoriju NGT-1. To je zato što se ne unosi strana DNK bilo koje druge vrste, a editovani geni su mali, ciljani i ograničenog broja, a mogu se pojaviti i putem slučajnih prirodnih mutacija ili konvencionalnog uzgoja.
Na zahtjev Evropskog parlamenta, prema novim pravilima, biljke genetički modifikovane za toleranciju na herbicide i osobine koje proizvode insekticide eksplicitno su isključene iz kategorije NGT-1, kako bi se riješila zabrinutost zbog poljoprivrednih i ekoloških domino efekata.
Biljke NGT-2 – one s opsežnijim modifikacijama – bit će predmet potpunog režima odobravanja GMO-a, upravo zato što je procjena sigurnosti za njih manje jednostavna. Potpuna sljedivost i označavanje ostat će obavezni za biljke NGT-2, a zemlje EU mogu ograničiti ili zabraniti uzgoj biljaka čak i ako su odobrene za uzgoj u EU, u skladu s trenutnim pravilima o GMO-u.
Uz navode da je “EU potpisala trajnu kontaminaciju biljaka kojima se hranimo”, u članku portala Logično navodi se da je francuska agencija ANSES u januaru 2024. upozorila da NBT mogu dovesti do promjena bioloških funkcija biljaka i potencijalno uzrokovati rizike po zdravlje i okolinu te da je “njihovo mišljenje potpuno zanemareno jer europsko pravo nadjačava nacionalno”.
Tačno je da je ANSES, francuska agencija za hranu, okoliš, zdravlje i sigurnost na radu, u januaru 2024. objavila mišljenje o “metodama za procjenu zdravstvenih i okolišnih rizika i socioekonomskih problema povezanih s biljkama dobivenim korištenjem određenih novih genomskih tehnika (NGT)”, u kojem je upozorila na potencijalne rizike NGT-a. Ova agencija je i ranije pozivala na pojašnjenje nekih definicija ili postupaka klasifikacije i obima obuhvaćenih tehnika te isticala određena naučna i zdravstvena ograničenja u uspostavljanju kriterija u predloženim uredbama EU. U svom mišljenju, dodali su, ANSES “primjećuje da ove tehnike mogu dovesti do promjena u biološkim funkcijama biljaka, koje nisu uzete u obzir u prijedlogu Komisije za kategoriju 1, te da se ne mogu isključiti naknadni rizici po zdravlje i okoliš”.
Evropski odjel udruženja za zaštitu okoliša Greenpeace 2024. godine je upozorio na to da su, pored ANSES-a, i nacionalne agencije u Njemačkoj i Austriji tada istakle potencijalne rizike vezane uz prijedlog nove EU uredbe. Ipak, ni u jednom od spomenutih mišljenja i procjena, ekspertni timovi i radne grupe nisu NGT biljke označile kao kontaminirane, odnosno “zatrovane” ili toksične.
Hrana dobijena od genetski modifikovanih biljaka koja je prošla regulaciju i može se naći na tržištima niza svjetskih država nije toksična. Raskrinkavanje je u ranijim analizama netačnih tvrdnji vezanih uz GMO hranu (1, 2) naglasilo da Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) na svojim stranicama navodi da je genetski modifikovana hrana trenutno dostupna na međunarodnom tržištu prošla sigurnosne procjene i da “nije vjerojatno” da predstavlja rizik za ljudsko zdravlje. Iste se informacije mogu pronaći i u drugim izvorima. Primjera radi, na stranici kanadske vlade istaknuto je da “korištenje GM tehnika ne uvodi jedinstvene rizike u snabdijevanje hranom” te da “potencijal za dugoročne efekte ove hrane nije drugačiji od konvencionalne hrane koja je dugo vremena bila siguran dio kanadske prehrane”.
Dakle, iako se u javnosti mogu čuti brojne kritike na prijedloge izmjena dosadašnjih EU regulacija u oblasti genetski modifikovanih biljaka i usjeva, odnosno na potencijalne posljedice tih izmjena na tlu Evropske unije, dokazi da je takva hrana “kontaminirana” ne postoje.
Suprotno manipulativnim tvrdnjama da EU želi proizvode dobijene od NGT usjeva “ugurati u svaki zalogaj koji pojedete”, nova uredba EU ne znači da će sva hrana na tržištu EU “preko noći” biti genetski modifikovana. Sjemena i reprodukcijski materijal dobijeni putem NGT-a bit će označeni, a uzgajivači će tako imati mogućnost izbora te će i dalje moći proizvoditi hranu bez novih genomskih tehnika.
Tvrdnje da je GMO tehnologija alat za "kontrolu" snabdijevanja hranom spadaju u narative kojima se promiču teorije zavjere o postojanju tajnih planova za manipulisanje svjetskom populacijom ili globalnom ekonomijom. Ove tvrdnje nemaju utemeljenje u činjenicama, a o dezinformacijama i mitovima da se putem GMO hrane želi direktno naštetiti ljudskom zdravlju i ekonomijama pisale su brojne organizacije, kao i platforme za provjeru činjenica u svijetu (1, 2, 3).
Shodno navedenom, navodi s portala Logično da je EU “potpisala trajnu kontaminaciju biljaka kojima se hranimo” dobijaju ocjenu manipulisanje činjenicama. Tvrdnje da “mediji šute” o novim uredbama EU o NGT biljkama, kao i to da “EU želi ugurati NGT u svaki zalogaj koji jedemo”, ocjenjujemo kao teoriju zavjere.
(Raskrinkavanje.ba)