Foto: Freepik
Na Facebook stranici “Globalna klima i vrijeme kroz povijest i u novije vrijeme” 24. novembra 2025. godine objavljena je tvrdnja da je u Alpama krajem novembra zabilježena najniža temperatura od 1968. godine te da je to dokaz da je globalno zagrijavanje laž.
Foto: Screenshot/Facebook
Na istoj stranici je 30. novembra 2025. objavljena tvrdnja da su se glečeri na Alpama otapali i krajem 19. i početkom 20. vijeka, što se također predstavlja kao dokaz da su klimatske promjene izmišljene. Ove tvrdnje dijelile su se i na drugim Facebook profilima.
Šta su klimatske promjene i kako znamo da su stvarne?
Klimatske promjene su izraz koji označava dugotrajne promjene vremenskih obrazaca na Zemlji. Trenutne klimatske promjene izazvane su fenomenom koji se naziva globalno zagrijavanje. Naime, sagorijevanje fosilnih goriva (ugljen, nafta i plin) putem industrijskih aktivnosti proteklih par vijekova dovelo je do povećanih emisija stakleničkih plinova kao što je ugljendioksid (CO2) u atmosferu. Ovi plinovi zadržavaju Sunčevu toplotu u atmosferi, što dovodi do postepenog povećanja temperature na Zemlji. Kontinuirano rastuća temperatura mijenja klimu, što može imati niz negativnih efekata za razne ekosisteme, ali i ljude.
Dokazi da se klimatske promjene dešavaju su mnogobrojni, a uključuju, između ostalog, podizanje nivoa mora i zagrijavanje okeana, topljenje ledenih pokrivača na Antarktiku i Grenlandu, povlačenje glečera širom svijeta te zabilježen kontinuiran rast prosječne globalne temperature. Ove dokaze zabilježili/e su naučnici/e proučavanjem prirodnih izvora (stijene, ledenjaci, godovi drveća) i korištenjem moderne opreme kao što su sateliti, kompjuteri i drugi instrumenti (link).
Prema istraživanju iz 2021. godine, više od 99% stručnjaka za klimu saglasno je da Zemlju pogađaju klimatske promjene uzrokovane sagorijevanjem fosilnih goriva.
Dakle, klimatske promjene su poprilično temeljito dokazan fenomen, a ne “laž”, kao što se navodi u objavama Facebook stranice “Globalna klima i vrijeme kroz povijest i u novije vrijeme”, koja je, kako se čini, posvećena isključivo njihovom negiranju. Negiranje klimatskih promjena relativno je učestalo na društvenim mrežama proteklih godina, ali ono se ne zasniva na nauci niti na mišljenjima naučnika/ca. Ove narative nerijetko finansiraju kompanije iz industrije fosilnih goriva, a neki od izvora ovih informacija doslovno su plaćeni lobisti (1, 2, 3, 4).
Šta su činjenice o topljenju glečera?
Glečeri su velike ledene mase koje se kontinuirano kreću nizbrdo. Formiraju se nakupljanjem i kompresijom snijega i tipično se nalaze u polarnim podnebljima ili na visokim planinskim lancima kao što su Alpe, Ande i Himalaji. Na svijetu trenutno ima više od 200.000 glečera koji pokrivaju površinu od oko 700.000 km2.
Topljenje glečera dešava se u cijelom svijetu proteklih nekoliko decenija i brzina otapanja raste iz godine u godinu. Primarni razlog za to jeste globalno zagrijavanje, ali postoje i drugi faktori koji doprinose ovome, kao što su zagađenje vode i zraka, tople morske struje, određene vrste algi i slično.
Tačno je da su se glečeri na Alpama polako počeli topiti još sredinom 19. vijeka, decenijama prije nego što su efekti globalnog zagrijavanja postali vidljivi. Uzrok ovog topljenja naučnici/e su otkrili/e 2013. godine u studiji objavljenoj u časopisu Američke akademije nauka. Naime, kako su autori/ke studije utvrdili/e, topljenje je vjerovatno počelo zbog velikih koncentracija industrijskog crnog ugljika, odnosno čađi u snijegu, koje su se pojavile kao rezultat pojačanih industrijskih aktivnosti u zapadnoevropskim zemljama u ovom periodu. Naime, tamne površine koje bi čađ kreirala na glečerima upijale bi znatno više Sunčeve svjetlosti u odnosu na svijetle dijelove, što je doprinijelo tome da se glečeri lagano krenu povlačiti.
Čađ i danas doprinosi topljenju glečera u nekim regijama, kao što su Himalaji. Ipak, s obzirom na brzinu topljenja glečera i globalnu rasprostranjenosti ovog problema danas, jasno je da je rast globalne temperature ključan.
Dr. Paul Andrew Mayewski, klimatolog, glečerolog i profesor na Univerzitetu u Meinu, kazao je 2019. godine za Journal of the North Atlantic and Arctic (JONAA) sljedeće:
“Iako su glečeri oduvijek varirali u veličini i obliku otkako postoje na Zemlji, uzroci su bili slični, naprimjer: relativan položaj Zemlje u odnosu na Sunce, promjene u Sunčevoj snazi, vulkani, koncentracije stakleničkih plinova i opterećenja aerosolima, poput crnog ugljika i prašine”, kaže Mayewski.
“Ono što je danas drugačije jeste da staklenički plinovi rastu više i brže nego bilo kada u posljednjih najmanje 800.000 godina, a vjerovatno i mnogo duže. Ova promjena u vezi sa stakleničkim plinovima isključivo je posljedica ljudske aktivnosti: porast CO2 zbog sagorijevanja fosilnih goriva, oštećenje ozonskog omotača zbog supstanci koje uništavaju ozon, a koje ispuštaju ljudi, i metan zbog poljoprivrednih aktivnosti, a sada i topljenja permafrosta [tlo koje ostaje u potpunosti zaleđeno barem dvije godine].”
Dakle, činjenica da su se glečeri na Alpama počeli topiti i prije nego što je globalno zagrijavanje uzelo maha nije “dokaz” da ono ne postoji i da su klimatske promjene laž.
Tvrdnje o rekordno niskoj temperaturi u francuskim Alpama, tačnije na poznatoj planinarskoj destinacije Combe Noire, također ne znači da klimatske promjene nisu stvarne. Combe Noire inače se naziva “francuski Sibir” i tamo temperatura zimi nerijetko pada ispod -30°C. Ipak, to nije reprezentativno za čitave Alpe, gdje je, gledajući čitav planinski lanac, prosječna temperatura narasla za 1,5°C od 1800. do 2018. godine, što je dovelo do manje padavina i kraće skijaške sezone.
Alpski glečeri i dalje se tope, bez obzira na niske temperature u Combe Noireu.
Shodno činjenicama, tvrdnje da niske temperature na francuskim Alpama dokazuju da glečeri nisu ugroženi globalnim zagrijavanjem, te da su ranija topljenja glečera dokaz da njihovo topljenje danas nema veze s globalnim zagrijavanjem, ocjenjujemo kao manipulisanje činjenicama.
Tvrdnju da su klimatske promjene uzrokovane ljudskim aktivnostima i da je globalno zagrijavanje laž ocjenjujemo kao teoriju zavjere.
(Raskrinkavanje.ba)