Foto: Envato
Na Facebook stranici “Globalna klima i vrijeme kroz povijest i u novije vrijeme” 9. jula 2026. godine podijeljena je objava o toplotnom valu u Evropi u junu i julu 2026. godine. U objavi se dovodi u pitanje da je ovaj fenomen povezan s klimatskim promjenama i ljudskim utjecajem, jer je “potpuno normalno da je ljeti vruće”.
Kažu " stručnjaci " " najtopliji 6. mjesec u povijesti mjerenja "!!😃😃
Ovakve senzacionalne izmišljotine, postale su česta praksa čim krenu ljetne vrućine tokom ljetnih mjeseci, tako da se često ljetni mjeseci proglašavaju " najtoplijima u povijesti mjerenja ", a to veze nema sa stvarnosti, jer potpuno je normalno da je ljeti vruće.😃
Foto: Screenshot/Facebook
Kao “dokaz” se navodi da stručnjaci ne uzimaju u obzir zahlađenje u arktičkom krugu, koje bi navodno bilo nemoguće ako je globalno zagrijavanje stvarnost.
Ono što ovi " stručnjaci " ignoriraju jest neobično hladan Arktički polarni krug zadnjih mjeseci uz stabilne snježne i ledene površine, koje su po nametnutim prevarama " antropogenog globalnog zagrijavanja i klimatskih promjena " odavno trebale nestati.😃
To se radi da bi se dodvoravalo prevarama koje su nam nametnute gdje se " vrte " ogromne pare, od strane moćnih zelenih lobija!!
Tu nema prave znanosti, ali ima one podobne i o tome se ovdje i radi!!
Prof. Zoran
Objava je na Facebooku imala više od 300 reakcija i podijeljena je nekoliko puta.
Klimatske promjene i “normalne vrućine”
Facebook stranica “Globalna klima i vrijeme kroz povijest i u novije vrijeme” ima više od 34.000 pratitelja/ki i godinama objavljuje meteorološke prognoze, razne informacije o meteorologiji i klimatologiji. Ipak, često objavljuje i lažne vijesti i teorije zavjere o klimatskim promjenama. Raskrinkavanje je o takvim objavama pisalo u brojnim analizama. Tako je, naprimjer, ova stranica u aprilu 2026. godine podijelila “zavjerološki” video koji negira klimatske promjene, a u objavi iz 2025. godine netačno se tvrdilo da topljenje glečera nije uzrokovano globalnim zagrijavanjem, da se ledeni pokrivač na Arktiku povećava i da zagađenje ne doprinosi ekstremnim vremenskim prilikama i promjenama klime.
Argument da su “ljeta oduvijek bila topla” i da su toplotni valovi “normalna pojava” koja uopće nije povezana s klimatskim promjenama i ljudskim utjecajem popularan je u dezinformacijama o vremenu i klimi. Raskrinkavanje je u julu 2026. godine pisalo o sličnim tvrdnjama na Facebook stranici “Globalna klima i vrijeme kroz povijest i u novije vrijeme”, odnosno o objavi u kojoj se tvrdilo da su rekordne temperature na Zapadnom Balkanu izmjerene decenijama ranije, što bi trebalo da “dokaže” da globalno zagrijavanje ne postoji, s obzirom na to da su temperature u prošlosti bile i više. Ipak, činjenica da su najviše temperature na Balkanu izmjerene godinama ranije ne dokazuje da su klimatske promjene “izmišljotine” ili da su sve učestaliji toplotni valovi “normalni” prirodni fenomeni koji nisu uzrokovani klimatskim promjenama.
Globalno zagrijavanje ne znači da će temperature svuda i u svakom trenutku biti više nego ranije. Ovaj se termin odnosi na dugoročni rast prosječne globalne temperature, koji također utječe na klimatski sistem i povećava vjerovatnoću ekstremnih vremenskih pojava, poput intenzivnijih toplotnih talasa, suša, obilnih padavina i snažnih oluja. Činjenica je da su se klimatske promjene događale i ranije u historiji Zemlje, ali mjerenja pokazuju da se savremeni klimatski sistem zagrijava mnogo brže nego što bi se očekivalo od prirodnih promjena, prvenstveno zbog emisija gasova stakleničke bašte. Prema podacima službe Evropske unije za praćenje klimatskih promjena Copernicus, juni 2026. godine bio je među najtoplijim ikada zabilježenim globalno, dok je zapadna Evropa zabilježila najtopliji juni u historiji mjerenja. Kako je za Copernicus navela Samantha Burgess, strateška voditeljica za klimu Evropskog centra za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF), ovakvi toplotni talasi, izazvani klimatskim promjenama, utječu na ljudsko zdravlje, ali i na ekosistem.
Juni 2026. godine pokazao je koliko se značajno klima mijenja. Zapadna Evropa zabilježila je zvanično najtopliji juni, uz nastavak rekordno visokih temperatura u svjetskim okeanima. Zajedno, ovi rekordi odražavaju klimatski sistem koji i dalje akumulira toplotu. Posljedice su sve intenzivniji toplotni valovi, dugotrajno topli okeani i sve veći rizici za ljude, ekosisteme i infrastrukturu širom Evrope i šire.
Kako se navodi na stranici Svjetske meteorološke organizacije, tokom juna 2026. godine brojni evropski gradovi i regije zabilježili su neuobičajeno visoke temperature. Naprimjer, u Njemačkoj, u mjestu Coschen, izmjereno je rekordnih 41,7 °C, u francuskom gradu Pulluau 43,8 °C, dok je u Bilbau, na sjeveru Španije, također izmjeren rekord od 42,7°C.
Ovakvi događaji ne znače da će svaki dan i svako mjesto na planeti biti toplije niti isključuju mogućnost da određene regije, uključujući dijelove Arktika, povremeno zabilježe hladnije periode. Međutim, pojedinačna mjerenja ne opovrgavaju dugoročni trend zagrijavanja, jer se klimatske promjene procjenjuju na osnovu višedecenijskih podataka, a ne jednog vremenskog događaja. Prema Svjetskoj meteorološkoj organizaciji, globalna prosječna temperatura u 2024. godini bila je približno 1,55 °C viša u odnosu na predindustrijski prosjek (1850–1900), što potvrđuje dugoročni trend zagrijavanja planete.
Klimatske promjene su dugoročne promjene u prosječnim temperaturama i vremenskim prilikama na Zemlji. Klima se mijenjala tokom cjelokupne historije planete, dakle i bez čovjekovog utjecaja, ali naučna istraživanja pokazuju da je sadašnje zagrijavanje prvenstveno posljedica ljudskih aktivnosti, naročito sagorijevanja fosilnih goriva, krčenja šuma i drugih procesa koji povećavaju koncentraciju gasova stakleničke bašte u atmosferi. Ovi gasovi, posebno ugljendioksid (CO₂), metan (CH₄) i azotni oksid (N₂O), zadržavaju toplotu u atmosferi i uzrokuju porast globalne temperature. Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC) zaključio je da je ljudski utjecaj nedvosmisleno zagrijao atmosferu, okeane i kopno te da su klimatske promjene dovele do čestih i intenzivnijih toplotnih talasa, obilnih padavina i drugih ekstremnih vremenskih pojava.
Arktički krug se, nažalost, još uvijek zagrijava
Suprotno tvrdnji da je proteklih mjeseci, uključujući i tokom toplotnog vala u Evropi, arktički krug “neobično hladan”, mjerenja pokazuju drugačije. Podaci američkog Nacionalnog centra za informacije o okolišu (NCEI) pokazuju da je Arktik ove godine zabilježio najtoplije temperature u junu od početka vođenja evidencije 1850. godine.
I Arktik i Antarktik zabilježili su u junu površine morskog leda koje su se svrstale među deset najnižih ikada zabilježenih vrijednosti.
(...)
Na regionalnom nivou, nekoliko kontinenata i regija zabilježilo je jedan od deset najtoplijih junskih perioda u historiji mjerenja. Arktik je imao najtopliji juni ikada zabilježen, dok su Sjeverna Amerika, Evropa i Afrika zabilježile svoj drugi najtopliji juni u historiji mjerenja.
Povremeni hladniji periodi na Arktiku i Antarktiku ne predstavljaju dokaz da se klimatske promjene ne dešavaju. Kao i u drugim dijelovima svijeta, vremenski uslovi na Arktiku prirodno variraju iz dana u dan i iz godine u godinu, pa su moguće sezone ili područja s temperaturama ispod prosjeka. Međutim, takve kratkoročne oscilacije ne mijenjaju dugoročni trend koji jasno pokazuju višedecenijska mjerenja.
Podaci međunarodnih naučnih institucija pokazuju da se Arktik zagrijava približno tri do četiri puta brže od globalnog prosjeka, što je poznato kao “arktičko pojačanje“ (eng. Arctic amplification). Istovremeno, površina morskog leda kontinuirano opada. Od početka satelitskih mjerenja 1979. godine, septembarska površina arktičkog morskog leda, kada je led na godišnjem minimumu, smanjuje se za oko 12-13% po deceniji. Osim što se led prostire na manjoj površini, on je i znatno tanji i mlađi nego prije nekoliko decenija. Kako navodi američka Nacionalna uprava za okeane i atmosferu (NOAA), najstariji i najdeblji višegodišnji led smanjen je za više od 95% u odnosu na osamdesete godine prošlog stoljeća.
Zbog toga pojedinačni hladniji dani, sedmice ili čak jedna hladnija godina ne opovrgavaju globalno zagrijavanje. Klima se procjenjuje na osnovu dugoročnih trendova, a oni nedvosmisleno pokazuju da Arktik gubi ledeni pokrivač i nastavlja da se zagrijava uprkos povremenim prirodnim oscilacijama u temperaturi.
“Profit zelenog lobija”
Suprotno navodima u analiziranoj objavi na Facebooku, klimatske promjene su stvarnost prema zaključcima velikog broja naučnih istraživanja i stavovima relevantnih naučnih institucija širom svijeta (1, 2, 3). Naučni konsenzus je da se Zemlja zagrijava i da su ljudske aktivnosti, prvenstveno sagorijevanje fosilnih goriva i povećanje koncentracije gasova staklene bašte, glavni uzrok savremenih klimatskih promjena. Iako postoje političke i ekonomske rasprave o načinima na koje vlade i društva trebaju odgovoriti na klimatske promjene, uključujući različite strategije zelene tranzicije, one ne mijenjaju činjenicu da su osnovni naučni zaključci o uzrocima i posljedicama klimatskih promjena zasnovani na dokazima (1, 2, 3).
Tvrdnje da iza naučnih zaključaka o klimatskim promjenama stoji “zeleni lobi“ koji manipuliše podacima radi finansijske koristi spadaju u domen teorija zavjere. Postojanje privatnih i državnih interesa različitih političkih ili ekonomskih aktera u raspravama o klimatskoj politici ne znači da su naučni podaci o klimatskim promjenama izmišljeni ili namješteni. Naučna saznanja procjenjuju se istraživanjima, mjerenjima i stručnim recenzijama, a ne političkim stavovima pojedinih grupa.
S obzirom na činjenice, tvrdnju da su izmišljena upozorenja o junu 2026. kao najtoplijem izmjerenom ocjenjujemo kao lažnu vijest i teoriju zavjere. Tvrdnju da zahlađenja na Arktiku dokazuju da nema globalnog zagrijavanja ocjenjujemo kao manipulisanje činjenicama.
(Raskrinkavanje.ba)