Anonimni portal Infopedija svakodnevno objavljuje različite sadržaje dezinformativnog karaktera. Korisnike/ce obmanjuje prije svega senzacionalističkim naslovima, koji nemaju veze sa sadržajem članaka, a onda i potpuno izmišljenim tvrdnjama.
Raskrinkavanje se ranije u nekoliko navrata bavilo analizom dezinformativnih sadržaja na ovom portalu (1,2,3), gdje je zaključeno da se portal služi različitim manipulativnim tehnikama čiji je jedini cilj privlačenje što većeg broja korisnika/ca te, u konačnici, ostvarivanje zarade od prikazivanja reklama. U pitanju je potpuno anonimni portal, na kojem ne postoje nikakve informacije o vlasničkoj ili uredničkoj strukturi.
“Farma” klikova
Portal Infopedija, kako se da ustanoviti pomoću alata CrowdTangle, sadržaj dijeli na devet Facebook stranica koje naizgled nemaju nikakve veze s ovim portalom.
Najaktivniju Facebook stranicu na kojoj se dijeli sadržaj s ovog portala pod nazivom Prirodno liječenje, a koja je kreirana 8.7.2014. godine, prati više od 46.000 korisnika/ca. U opisu stranice navodi se samo “liječenje raznih bolesti blagodatima iz prirode!”. U njenom opisu naveden je i link koji vodi do trenutno neaktivnog portala kolacii.com. Ono što nigdje ne postoji jesu informacije o vlasnicima/ama i kreatorima/cama sadržaja. Jedine informacije koje postoje jesu one da stranicu uređuje 12 administratora/ki iz BiH i jedan/na iz Mongolije.
Sadržaj s Infopedije dijeli se i na Facebook stranici Prirodni lijekovi 2, koja ima više od 44.000 pratitelja/ki. Kreirana je 2009. godine, a njom upravlja osam administratora/ki iz BiH.
Stranica Balkanski Info, s više od 63.000 pratitelja/ki, također je dio takozvane farme Facebook stranica koje dijele sadržaj s Infopedije. Kreirana je 2010. godine, od kada je sedam puta mijenjala ime, a 10 administratora/ki nalazi se u BiH.
Slatka kuhinja je također dio ove “farme” Facebook stranica. Kreirana je 2013. godine, a prati je 85.000 pratitelja/ki. Stranica Najbolji kolači kreirana je 2015. godine, a ima više od 44.000 pratitelja/ki. Stranicu Recepti naših čitatelja, kreiranu 2014. godine, prati 20.000 korisnika/ca. Alternativa Balkanski info, koju prati 43.000 pratitelja/ki, kreirana je 2013. godine i od tada je dva puta mijenjala ime. Alternativa Balkanski info 1 osnovana je 2015. godine i ima preko 19.000 pratitelja/ki. Stranica Slatkiši, koja također objavljuje sadržaje s Infopedije, kreirana je 2016. godine i broji više od 33.000 pratitelja/ki.
Ono što je zajedničko svim ovim stranicama, osim što dijele linkove portala Infopedija, jeste to da su sve potpuno anonimne, ali i da njima upravlja između šest i 12 administratora/ki iz BiH.
Sve ove stranice nastajale su proteklih više od deset godina, a neke od njih više su puta mijenjale nazive. Ovo ukazuje na to da su vlasnici/e portala Infopedija kupovali/e različite postojeće stranice koje su već imale bazu pratitelja/ki te im mijenjali/e svrhu i od njih kreirali/e platforme za dijeljenje svojih linkova. Bez obzira na to što nazivi, ali i opisi tih stranica, nemaju nikakve veze s informativnim portalom te što je većina o receptima i alternativnoj medicini, na njima se dijele sadržaji sa ovog portala.
Promocija tzv. alternativne medicine
Kako je već navedeno, skoro svi članci ovog portala sadrže senzacionalističke i klikbejt naslove koji nisu u skladu s njihovim sadržajem, a u naslovima se često navode i potpuno netačne tvrdnje.
Tako je recimo 11.11. 2022. godine objavljen naslov u kojem se tvrdi da članak donosi odgovor na pitanje “kako korov može spasiti život”:
Ovo je korov koji se nalazi u svakom dvorištu! Nemojte da ga čupate i uništavate, spasit vam život može! EVO kako?
U članku koji obiluje gramatičkim i stilskim greškama ustvari se navodi da je riječ o tzv. tuštu, biljci koja dolazi iz Kine i Indije koja se koristi za jelo. Usprkos obećanju iz naslova, da članak donosi informacije o tome kako ovaj korov može da spasi život, u njemu nema ni riječi o tome.
Tušt, latinskog naziva Portulaca oleracea L, ustvari je mediteranska jednogodišnja sočna biljka koja se koristi za jelo, kao začin, te u tzv. alternativnoj medicini, navedeno je u studiji objavljenoj 26.1.2015. godine u medicinskom žurnalu BioMed Research International. U ovoj se studiji zaključuje da je tušt jestiva biljka koja je važna za prehrambenu industriju. Navodi se i da pokazuje određena ljekovita svojstva te da bi mogla imati i ulogu u zdravstvenoj zaštiti, ali da su za to potrebna dodatna istraživanja koja bi to dokazala. U zaključku, još uvijek ne postoje dokazi da je ljekovita i ne koristi se u zvaničnoj medicini.
Shodno činjenici da ovaj korov ne može spasiti život, takve tvrdnje u naslovu članka Infopedija ocjenjujemo kao lažnu vijest.
Lažne vijesti o poznatim
Na istom je portalu 20.10.2022. objavljen i članak s naslovom u kojem se navodi da je otkriveno “pravo i jedino porijeklo Eve Ras”, koje je “krila i čuvala za sebe”:
Pravo i jedino porijeko Eve Ras! SRBI se šokirali, ne mogu da vjeruju da je ovoliko godina ovo krila i čuvala za sebe (FOTO)
U članku je predstavljena biografija glumice Eve Ras. Navedene su informacije o njenoj glumačkoj, ali i spisateljskoj karijeri, no u članku nema nikakvih “šokantnih” podataka o njenom porijeklu niti o bilo kakvoj tajni koju je “krila i čuvala za sebe”. Zbog toga tvrdnje iz naslova o tome da je svoje porijeklo “krila i čuvala za sebe” također ocjenjujemo kao lažnu vijest.
Portal Infopedija je 26.11.2022. objavio i članak pod sličnim naslovom, u kojem se ovaj put navodi da je “konačno otkriveno pravo porijeklo Radeta Šerbedžije:
Konačno istina otkrivena: Ovo je pravo porijeklo Radeta Šerbedžije! Kada vidite šta je pisalo u pismu šokirat će te se (FOTO)
I ovaj članak sadrži biografiju, ovaj put glumca Radeta Šerbedžije. Navodi se da je 1998. godine odlučio da napiše ispovijest u kojoj je naveo da je rođen u selu Bunić u Lici. Dakle, ni u ovom slučaju nema nikakve “konačno otkrivene istine” o porijeklu Radeta Šerbedžije, s obzirom na to da se članak referiše na informaciju staru 24 godine. Shodno tome, i tvrdnje iz naslova ovog članka ocjenjujemo kao lažnu vijest.
Izmišljene tragedije
Članak objavljen 27.11.2022. godine na portalu Infopedija sadrži naslov u kojem se navodi da je “poznata pjevačica” doživjela tragediju i da joj se “bore za život”:
Srbija sada u šoku- Poznata pjevačica doživjela tragedije! Bore joj se za život, CRNI dani,i crni vikend za nju! (FOTO)
Članak skoro identičnog sadržaja objavljen je 21.11.2022. na portalu Radio Balkan Fox kao i na portalu Izvorno istog dana.
U članku koji ne poštuje osnovne postulate novinarskog stila pisanja u prvom se dijelu, umjesto najvažnijih informacija, u konfuzno napisanim rečenicama navodi “da je vikend najbolji način da se sada opustim” te da je stopa nesreća visoka, iako “policija šalje upozorenje”.
Nakon ovog konfuznog paragrafa, u članku se navodi da je pjevačica Tara Ćirić “imala problem koji se desio prošli vikend”. Navodno je za vrijeme njenog nastupa u Budvi došlo do tuče među publikom, pri čemu je ona zadobila posjekotine ruke od slomljenog stakla.
Iz samog članak jasno je da su navodi iz naslova o tome da se pjevačici bore za život netačni, pa ih ocjenjujemo kao lažnu vijest.
Ono što je zajedničko svim ovim člancima jeste da se tvrdnje iz naslova uopšte ne nalaze u samim člancima. Zbog toga sve navedene članke ocjenjujemo i kao klikbejt.
U zaključku, portal Infopedija je potpuno anonimni portal u čijim se člancima ne poštuju osnove novinarskog stila i koji obiluju gramatičkim i stilskim greškama, ali i činjenično netačnim navodima.
Dok ne postoje nikakve informacije o vlasnicima/ama i autorima/cama sadržaja ovog portala, ono što postoji jesu takozvane pop-up reklame koje se prikazuju preko cijelog ekrana, a koje onemogućavaju čitanje sadržaja. U njima se korisnici/e navode da kliknu na sliku kako bi zatvorili/e reklamu, međutim, klik na sliku ne uklanja reklamu, već korisnike/ce preusmjerava na sadržaj reklame.
“Pop-up” reklame služe za agresivno oglašavanje te, kao što je to ovdje slučaj, onemogućavaju pregled sadržaja. Inače se te reklame mogu zatvoriti kako bi se došlo do sadržaja, ali to u slučaju portala Infopedija nije moguće.
O načinu na koji funkcioniše Google AdSense platforma, koja na portale postavlja reklame, a vlasnicima/ama portala donosi zaradu, Raskrinkavanje je detaljno pisalo u članku od 17.11.2017. godine.
Činjenica da na portalu Infopedija postoje “pop-up” reklame koje se ne mogu ni na koji način zatvoriti, a koje blokiraju pristup sadržaju, ukazuje na to da su upravo reklame i zarada jedini ciljevi i svrha postojanja ovog portala, koji nema nikakve veze s novinarstvom i medijima.
Iako se lažno predstavlja kao medij, portal Infopedija zapravo samo zloupotrebljava samu novinarsku formu, Google AdSense platformu, ali i Facebook, a sve kako bi došao do što veće zarade.
Činjenica je da su prema Googleovim pravilima, kako Google navodi, “oglasi koji ozbiljno ometaju konzumaciju sadržaja, uključujući preklapanje sadržaja”, kao i oni koji se postavljaju na zaslon sa kojih korisnik/ca ne može izaći bez klika na oglas, jasno zabranjeni. Ipak, kako vidimo, Infopedija, koja ih koristi, bez obzira na zabranu ostvaruje zaradu na ovoj platformi.
(Alena Beširević i Emir Zulejhić, Raskrinkavanje.ba)
Napomena:
12.7.2022: Portal Infopedija je ispravio netačne navode u člancima koji su dio ove analize, pa im dodajemo i ocjene ispravljeno.