Foto: Freepik
Proteklih sedmica svjetska javnost budno prati dešavanja na Bliskom istoku i najveću eskalaciju sukoba između Izraela i Palestine u nekoliko decenija. Palestinska militantna grupa Hamas je 7. 10. 2023. godine izvršila iznenadne napade na izraelskoj teritoriji u kojima su ubijene stotine izraelskih vojnika i civila, a oteto više od 200. Izrael je objavio rat Hamasu i započeo totalnu blokadu te zračne i kopnene napade na Pojas Gaze. Do sada je, prema tvrdnjama administracije u Gazi, u ovim napadima ubijeno gotovo 10.000 Palestinaca/ki, od čega više od 4.000 djece. Na okupiranoj Zapadnoj obali od 7. oktobra ubijena/e su 154 Palestinaca/ke.
Mediji iz cijelog svijeta, uključujući i medije iz BiH i regiona, svakodnevno izvještavaju o ovoj krizi, a ogroman broj informacija kruži i na društvenim mrežama. Kao što je i inače slučaj u kriznim situacijama, u javnom prostoru kruži i veliki broj različitih vrsta dezinformacija. Raskrinkavanje se, kao i niz drugih fact-checking portala, nastoji baviti svim manipulacijama koje se dijele na društvenim mrežama i objavljuju u medijima. Ipak, “preplavljenost” javnog prostora netačnim tvrdnjama zahtijeva angažman svih konzumenata/tica medijskog sadržaja i korisnika/ca društvenih mreža u borbi protiv širenja dezinformacija, lažnih vijesti i propagandnih narativa. Širenje dezinformacija u kriznim situacijama ima potencijal da izazove dodatni strah i paniku, podstiče nasilje i mržnju te pomogne širenju političke propagande. Osim toga, klikanje i dijeljenje manipulativnih sadržaja može donijeti profit izvornim kreatorima, koji zloupotrebljavaju ovakve situacije za skupljanje klikova uz pomoć senzacionalizma i netačnih, emotivno nabijenih tvrdnji.
Kako provjeriti autentičnost fotografija i videosnimaka?
Raskrinkavanje je do sada nekoliko puta pisalo o izmanipulisanim ili pogrešno predstavljenim fotografijama i videosnimcima u vezi sa sukobom u Izraelu i Pojasu Gaze. Na portalu Informer je, recimo, objavljen snimak djece u kavezima uz tvrdnju da prikazuje izraelsku djecu koju je oteo Hamas i stavio u kaveze. Snimak je, zapravo, nastao prije eskalacije sukoba 7. oktobra. Bavili smo se i snimkom bombardovanja u Sudanu, za koji se na društvenim mrežama pogrešno tvrdilo da je nastao u Gazi, kao i tvrdnjama o godinu starom snimku dolaska američkih vojnika u Rumuniju koji je predstavljen kao “slijetanje marinaca u Izrael”. Fotošopirana fotografija sa satiričnog portala iskorištena je kao “vijest” da su Sarajlije na istom skupu podržale i Izrael i Palestinu, a fotografija kreirana vještačkom inteligencijom dijelila se uz netačnu tvrdnju da su navijači Atletico Madrida na tribinama razvili džinovsku zastavu Palestine.
Dakle, izmanipulisane i pogrešno predstavljene fotografije i videosnimci velikom se brzinom dijele na društvenim mrežama, a nerijetko završe i u člancima medija. Autentičnost viralnih fotografija i snimaka možete provjeriti i sami na vrlo jednostavan način.
Obrnuta pretraga fotografija, koju možete raditi na Googleu, Bingu, Yandexu i Tineyeu, omogućava vam da vidite ranija pojavljivanja određene fotografije na internetu. Pretragom rezultata možete pronaći njeno prvo pojavljivanje, koje nerijetko dolazi uz informacije gdje je ona nastala i šta prikazuje. Čak i ukoliko ne možete pronaći takve informacije, sam datum prvobitne objave može biti važan podatak ukoliko se, naprimjer, za fotografiju tvrdi da je nastala u proteklih nekoliko dana na određenoj lokaciji, a vi utvrdite da na internetu kruži već nekoliko godina. Ovi pretraživači također će pokazati rezultate na kojima su slične fotografije, što vam daje priliku da uočite eventualne naknadne manipulacije na fotografiji koju pretražujete.
Da biste uradili obrnutu pretragu, potrebno je da u pretraživač dodate fotografiju sa svog uređaja ili URL fotografije ukoliko je već online. Za sveobuhvatnije rezultate poželjno je uraditi pretragu na što više platformi. Ekstenzija po imenu RevEye Reverse Image Search omogućava vam da uradite obrnutu pretragu fotografije istovremeno na sva četiri pretraživača jednostavnim desnim klikom na fotografiju koju želite pretražiti.
Provjera autentičnosti videozapisa suštinski se radi na isti način. Potrebno je napraviti screenshot kadra iz videosnimka te ga potom “ubaciti” u obrnutu pretragu fotografija na jednom ili više pretraživača. Kao i kada se pretražuje fotografija, možete prolaziti kroz rezultate, tražeći originalnu objavu tog videosnimka na internetu. Za optimalne rezultate poželjno je napraviti screenshot naslovnog kadra, odnosno thumbnaila videosnimka.
Kako da procijenite vjerodostojnost izvora informacije?
Društvene mreže mogu biti značajne platforme za brzo i učinkovito dijeljenje informacija. Ipak, kada dobijamo informacije na društvenim mrežama, vrlo je važno obratiti pažnju na izvor, s obzirom na to da na njima gotovo bilo ko može objaviti bilo šta bez ikakve prethodne nezavisne provjere. Na web stranici “Medijska pismenost”, koju vodi i uređuje Raskrinkavanje, objašnjeno je kako prepoznati kredibilne izvore informacija na Facebooku. Potrebno je obratiti pažnju na sekciju “O nama” ili “About” na Facebook stranici, gdje bi se trebali nalaziti podaci o tome ko vodi ili koga predstavlja stranica, kao i podaci o njenoj viziji, misiji, ciljevima i historijatu. Što se više podataka nalazi u ovoj sekciji, to je veća vjerovatnoća da je riječ o kredibilnom izvoru. Također, treba provjeriti da li su na stranici dostupni kontakt-podaci osobe ili tima koji je vodi, da li se referiše na neku web stranicu ili medij i kakav je njen vizuelni identitet. Ovi parametri mogu se iskoristiti i za procjenu kredibilnosti izvora na drugim društvenim mrežama, poput Instagrama i TikToka. Verifikacija, odnosno “plava kvačica” na pojedinim društvenim mrežama također može biti znak kredibilnosti, jer potvrđuje da stranica predstavlja stvarnu osobu, poduzeće ili subjekt. Ipak, to što stranica ili profil predstavljaju autentičnu osobu ili subjekt, ne mora nužno značiti da su informacije koje se na njoj objavljuju kredibilne.
Osim izvora s društvenih mreža, važno je znati procijeniti kredibilitet medijskih izvora i informacija. Na web stranici “Medijska pismenost” objašnjeno je:
Anonimni “mediji” ne objavljuju isključivo lažne vijesti, jer često preuzimaju objave kredibilnih medija, dodajući im klikbejt-naslove kako bi ih prikazali kao ekskluzivne informacije koje niko drugi nije objavio. No, ako se “ekskluzivna vijest” prvi put pojavila na portalu koji objavljuje nepotpisane članke, nema impresum niti podatke o vlasništvu i uredništvu – ona vjerovatno nije istinita.
Stoga je prvi korak provjere “upoznavanje” sa samim medijem koji je objavio informaciju. Podaci o uredništvu i vlasništvu medija obično se nalaze u rubrikama “O nama”, “Impresum” ili “Kontakt”, koje se mogu pronaći pri vrhu ili dnu stranice, ili u njenom meniju. Ako takve rubrike ne postoje ili ne sadrže imena i prezimena osoba koje uređuju stranicu, pred vama vjerovatno nije medij, već stranica čija je jedina svrha zarada od Google oglasa ili “oglasna ploča” nekog političkog aktera.
(...)
Još jedan indikator kredibiliteta medijskog izvora jesu i njegovi generalni ton i izgled. Ako se nalazite na portalu koji se “crveni” od naslova koji obećavaju ekskluzivan, skandalozan i nevjerovatan sadržaj, pristupajte sa oprezom svim informacijama koje objavljuje. Isto važi i za portale koji djeluju “čudno” – nemaju standardne rubrike koje se mogu pronaći u legitimnim informativnim medijima, imaju više oglasa nego stvarnog sadržaja, imaju oglase koji “iskaču” sa stranice, prepuni su pravopisnih grešaka u naslovima itd.
Međutim, medij može ispunjavati sve standarde vjerodostojnosti i uprkos tome objavljivati netačne informacije. Stoga je važno provjeriti da li medijski izvještaj sadrži sve neophodne elemente kredibilnog medijskog izvještaja. Kredibilni mediji imaju odgovornost da potkrijepe informacije koje iznose dokazima i izvorima, koji mogu biti dokumenti, fotografije i snimci, te izjave osoba koje imaju neposredno znanje o temi o kojoj se u medijskom izvještaju govori. Ipak, kako je navedeno na stranici “Medijska pismenost”, kada mediji informaciju zasnivaju na izjavi određene osobe, potrebno je obratiti pažnju na sljedeće stvari da biste utvrdili da li je ta osoba pouzdan izvor informacija:
- Da li se u izjavi pretenduje na iznošenje činjenica ili ličnog mišljenja, stavova i pretpostavki?
- Ukoliko se radi o navođenju činjeničnih saznanja, da li je osoba koja je izvor informacije jasno navela kako je došla do saznanja koja iznosi u javnosti? Jesu li ta saznanja bazirana na provjerljivim činjenicama?
- Da li je osoba koja je izvor informacije stručna i kompetentna da iznosi zaključke o određenoj temi? Koji je njen obrazovni i profesionalni profil i kakva znanja i iskustvo posjeduje u oblasti o kojoj govori?
- Da li osoba koja govori o kontroverznoj temi ispoljava jaku naklonost prema jednoj strani u “sporu” ili se može smatrati neutralnom u odnosu na samu kontroverzu?
- Da li osoba koja govori o kontroverznoj temi ima lični (politički, finansijski ili neki drugi) interes koji je može motivisati da iznese netačne informacije?
U vrijeme oružanog konflikta, tvrdnje koje dolaze od zvaničnih izvora strane koja aktivno učestvuje u sukobu, odnosno vlade, institucija ili vojnih snaga, također je potrebno prihvatiti s dozom skepticizma ukoliko nisu potkrijepljene konkretnim, provjerljivim dokazima. Desetine medija iz našeg regiona nekoliko dana nakon Hamasovih napada na izraelskoj teritoriji objavilo je tvrdnju da su pripadnici ove militantne skupine bebama odrubljivali glave u mjestu Kfar Aza. Tvrdnja je bila bazirana na izraelskom medijskom izvještaju, koji se pozivao na izjave izraelskih vojnika, a potom su je prenosili izraelski politički i vojni zvaničnici. Nedugo potom širili su je i zvaničnici i mediji iz drugih zemalja, bez ikakvog kritičkog osvrta ili otklona. Ipak, kako je objašnjeno u našoj analizi ovdje, nikada nisu prezentovani nikakvi dokazi koji bi potvrdili istinitost ovih optužbi, a čak su i pojedini izraelski vojni zvaničnici kazali da, suprotno ranijim izjavama, ne mogu potvrditi da se takav zločin zaista desio. Dakle, pri informisanju o dešavanjima vezanim za određeni sukob važno je obratiti pažnju na to da li za tvrdnje koje dolaze iz zvaničnog izvora jedne od sukobljenih strana postoje dokazi i da li su ih nezavisno provjerili mediji ili nezavisne organizacije.
Kako koristiti fact-checking stranice kao resurs?
Raskrinkavanje je verifikovana članica Međunarodne fact-checking mreže (eng. International fact-checking network, IFCN), organizacije koja od 2015. godine okuplja fact-checking platforme iz cijelog svijeta. Da bi postala verifikovana članica, organizacija mora ispunjavati etičke i profesionalne standarde IFCN-ovog Kodeksa principa, koji podrazumijevaju nepristranost, objektivnost i transparentnost. Svake godine organizacija mora proći novu evaluaciju kako bi zadržala svoj verifikovani status. IFCN ima više od stotinu verifikovanih članica iz raznih zemalja svijeta, čiji su profili i web stranice dostupne ovdje, i koje svakodnevno provjeravaju tvrdnje s društvenih mreža i iz medija.
Ukoliko vidite viralnu informaciju koja vam iz bilo kojeg razloga izgleda sumnjivo, bilo da je riječ o fotografiji, videosnimku, izjavi ili slično, postoji velika šansa da se neka fact-checking organizacija već bavila njom. O kakvim su dezinformacijama pisale fact-checking organizacije možete vidjeti otvarajući njihove portale izlistane na IFCN-ovoj web stranici. Ukoliko želite vidjeti da li je specifična informacija koju smatrate sumnjivom bila predmet neke fact-checking analize, možete pretražiti ključne riječi tvrdnje koja vas zanima, uz termin fact-check, i pronaći članak neke od IFCN-ovih verifikovanih fact-checking organizacija, ukoliko postoji.
Raskrinkavanje je dio i regionalne fact-checking mreže pod nazivom SeeCheck, koja okuplja fact-checking portale iz Srbije, Hrvatske, Crne Gore, Slovenije i Bosne i Hercegovine, koji proizvode sadržaj na našem jeziku. Više detalja o SeeChecku pogledajte na web stranici ovdje, a sadržaj naših partnerskih organizacija možete pronaći na stranicama Faktografa, Fake News Tragača, Raskrikavanja, Raskrinkavanja iz Crne Gore, Razkrinkavanja i Istinomjera.
Na našoj web stranici “Medijska pismenost” mogu se pronaći još brojne upute, savjeti, objašnjenja i metode putem kojih možete poboljšati svoje vještine analiziranja medijskog sadržaja i samostalne provjere informacija, a korisne savjete možete naći i u našem priručniku pod naslovom “Fact-checking i online novinarstvo”.
Putem odjeljka “Sugestije” na našoj web stranici također nam možete poslati medijski sadržaj ili objave s društvenih mreža za koje smatrate da bi mogle biti netačne, nakon čega će one biti proslijeđene redakciji Raskrinkavanja kako bi se provjerila njihova tačnost.
(Raskrinkavanje.ba)