Raskrinkavanje.ba

Jedna slika, devet brojeva i niz pogrešnih zaključaka

Prije dvije godine po internetu se počela širiti viralna slika koja prikazuje lažne podatke o broju vakcina i učestalosti autizma u SAD-u.

 Američki portal “Natural News” je nepresušni izvor pseudonaučnih članaka i lažnih vijesti koje tvrde da je korijen maslačka učinkovitiji od kemoterapije, dezinformišu čitaoce o vakcinama, autizmu, prehrambenim namirnicama i sl.

Od 2016. godine na Facebook stranici “Natural News” redovno se objavljuje viralna slika o korelaciji vakcina i autizma (1, 2, 3). Lokalnu verziju ove slike objavila je Facebook stranica “2012 Transformacija Svijesti” početkom godine, odakle je podijeljena više od 300 puta.

Za početak ćemo objasniti zašto je problematična stopa autizma, bez osvrta na korelaciju.

Na slici se tvrdi da je učestalost autizma 1983. godine bila 1: 10.000, zatim  1:150 u 2008. godini te 1:88 u 2013. godini.

Američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) je 2000. godine uspostavio "Mrežu za praćenje autizma i poteškoća u razvoju" kako bi procijenio učestalost autizma. Obučeni klinički istraživači CDC-a prikupljaju zdravstvene i školske kartone 8-godišnje djece koja žive u odabranim okruzima u SAD-u, te ih pregledaju u potrazi za znakovima autizma, društvenih problema i repetitivnog ponašanja.

CDC je prvi izvještaj o autizmu objavio 2007. godine i tada je učestalost dijagnosticiranih slučajeva bila 1:150. Od tada CDC objavljuje izvještaje svake dvije godine, pa su u onom iz 2018. godine, objavljeni podaci posmatranja iz 2014. godine kada je 11 centara iz 11 saveznih država dostavilo podatka koji kažu da je učestalost ASD bila 1:59 . To, zapravo, znači da je 1,7% osmogodišnje djece te godine identificirano sa poremećajem iz autističnog spektra.  

Zašto se učestalost dijagnoza autizma povećava?

Američka “fact-checking” platforma, “Politifact” u svojoj analizi viralne slike  prenosi izjavu epidemiologa i direktora organizacije “Autism Speaks”,  Michaela Rosanoffa koji kaže da je porast stope učestalosti poremećaja iz autističnog spektra proporcionalan porastu naučne i medicinske pažnje koja mu se daje. “Brojevi sugerišu da smo postigli bolju identifikaciju autizma u Sjedinjenim Državama", kaže Rosanoff.

Iako je sistematsko praćenje poremećaja autističnog spektra (ASD) u SAD-u počelo 2000. godine, brojanje autizma kao zasebne dijagnoze omogućeno je nakon revizije “Dijagnostičkog i statističkog uputstva za mentalne poremećaje” (DSU) 1980. godine, a koje je 2013. godine doživjelo svoju petu reviziju.

Nismo uspjeli pronaći ni jedan statistički podatak o učestalosti autizma iz 1983. godine, niti smo dobili odgovor o izvoru navedenih podataka od uredništva portala “Natural News”. Na stranici CDC-a postoji sažetak svih relevantnih studija koje su bilježile učestalost autizma širom svijeta. Za 1983. godinu nema podataka. Najbliža je studija iz 1987. godine, koja je posmatrala slučajeve iz 1985. prema DSU iz 1980. godine. Tada je zabilježena učestalost autizma od 1:8340.  

Do kraja osamdesetih godina prošlog vijeka, dijagnoza autizma nije uključivala Aspergerov sindrom, PDD-NOS (Pervazivni razvojni poremećaj - neodređen), Hellerov sindrom (dječji disintegrativni poremećaj) i Rettov sindrom, dok su se autizam i svi oblici intelektualnih i razvojnih poremećaja u to vrijeme međusobno isključivali. Tek revizijama DSU iz 1987. i 1994. godine, proširen je spektar poremećaja koji se smatraju ASD-om i u njih su uključene gore navede dijagnoze, a intelektualno-razvojni poremećaji više nisu isključivali autizam.

Zbog svega toga, nijedan podatak iz 1983. godine ne može biti uporediv ni sa jednim podatkom o učestalosti autizma objavljenim nakon 1994. godine, jer se zasnivaju na potpuno drugačijim dijagnostičkim kriterijima.

Značajno je istaći i da se poremećajima iz autističnog spektra u proteklih nekoliko decenija generalno posvećuje više pažnje, te da danas postoji i veća osviještenost o njima, kako kod roditelja, tako i kod obrazovnih i zdravstvenih ustanova, što također utiče veću preciznost u dijagnosticiranju i bilježenju učestalosti ASD-a.  

Vakcine, doze, šta?

Što se tiče broja vakcina koji stoji na viralnoj slici, tvrdnja da je od 1983. do 2013. godine došlo do povećanja broja vakcina sa 10 na 43, nije tačna.

Broj preporučenih vakcina se nije mnogo mijenjao tokom godina. Prema pisanju “Politifacta”, tačna je brojka iz 1983. godine kada ih je bilo 10. Međutim, 2007. i 2013. godine taj broj je porastao za samo jednu vakcinu, jer 1983. godine nije bilo vakcine protiv rotavirusa. Dakle, u ovom trenutku CDC do šeste godine preporučuje 11 vakcina protiv 14 zaraznih bolesti.

Kreatori ove slike su u ovom slučaju pomiješali koncept vakcine i doze vakcine - tačnije, pogrešno su uporedili broj vakcina iz 1983. godine, sa brojem doza iz 2008. godine. Broj koji se pojavljuje uz 2013. godinu ne odgovara ni jednom ni drugom.

Web stranica “Centra za kontrolu i prevenciju bolesti” vakcinu definiše kao "proizvod koji stimuliše imuni sistem osobe kako bi razvila imunitet na neku bolest i tako zaštitila osobu od oboljevanja.”

U potpunosti vakcinisano šestogodišnje dijete iz SAD-a primi 34 doze vakcine, od kojih se šest odnosi na godišnje imunizacije protiv gripe. Međutim, iako je broj doza porastao, broj komponenti koje izazivaju imunološku reakciju zapravo se smanjio u odnosu na osamdesete godine.

Tokom godina vakcine su usavršavane kako bi gradile imunitet postepeno i kako bi se neželjene reakcije na vakcine svele na minimum. Tako su krajem osamdesetih i početkom devedesetih vakcine sadržale 3.000 komponenti koje izazivaju imunološku reakciju, dok je danas taj broj smanjen na 150. Zato se danas daje više doza, kako bi se imunitet razvijao postepeno i vakcine bile sigurnije.

Zašto toliko doza?

Da bi razjasnili zašto ima toliko doza vakcina, reći ćemo malo više o vakcinama koje se prave od živog virusa, neaktivnog virusa i bakterijskih polisaharida.

Vakcine napravljene od živog oslabljenog virusa funkcionišu tako što se virus, kada uđe u tijelo, replicira u malom broju, što rezultira jačim odogovorom imuniteta, pa je broj potrebnih doza za razvijenje imuniteta manji, ali neželjene reakcije na virus mogu biti jače. Vakcine sa neaktivnim virusom sadrže čitav, ali mrtav virus, pa se on ne može replicirati, tako da se vakcinacija mora obaviti u više doza kako bi se stekla otpornost na bolesti. Polisaharidne vakcine su napravljene od šećerne ovojnice bakterije pa organizam reaguje stvaranjem imuniteta samo na pojedine dijelove virusa/bakterije. Zato vakcinacija ovakvim vakcinama najčešće prolazi bez neželjenih reakcija, ali je potrebno više doza vakcine kako bi se stekla kompletna zaštita od bolesti.

Dakle, portal “Natural News” je na ovoj slici pogrešno uporedio broj doza i broj vakcina koje se preporučuju u SAD u proteklih tridesetak godina, a zatim ih prikazao kao povezane sa navodnim porastom učestalosti pojave autizma, kako bi uklopio podatke u svoj narativ o tome da vakcinacija izaziva autizam.  

Ko je osoba koja stoji iz portala “Natural News”

Mike Adams se predstavlja kao “Health Ranger” (Rendžer zdravlja), a sebe opisuje kao “aktivistu koji je postao naučnik”. U svojoj biografiji tvrdi da ima “diplomu istaknutog univerziteta na Srednjem Zapadu” koji je upisao prije nego što je završio srednju školu, te da je “odlučio da ne upiše postdiplomske studije iako su mu nuđene brojne stipendije”. Adams nigdje ne navodi naziv univerziteta, niti oblast u kojoj je stekao diplomu.

Podaci koje nudi o sebi su bez preciznih referenci, sa bizarnim detaljima poput onih da je “rasturio testove iz engleskog, matematike i nauke pri upisu na fakultet”, da je prvi među svojim vršnjacima imao kompjuter i da je razriješio Rubikovu kocku za rekordnih 26 sekundi. Adams još tvrdi da ga “smatraju izuzetno talentovanim za tehniku”; da je osnovao multimilionsku software kompaniju koju je prodao 2003; da je posadio šumu od 20 hektara u Ekvadoru; da je majstor borbe prsa u prsa i vatrenog oružja, te autor “brojnih kurseva samoodbrane i lične zaštite”. Pored svega toga, Adams za sebe navodi i da je izuzetno talentovan muzički kompozitor, koji se od 12. godine takmiči na natjecanjima muzičkih talenata. Najavljuje i da će do 2020. patentirati revolucionarnu tehnologiju kamuflaže, koja će vojnicima omogućiti da budu nevidljivi dok se kreću, kao u filmu “Predator”.

U nizu fantastičnih biografskih crtica, te brojnih oblasti koje je “proučavao” (antropologija, književnost, logika, radno pravo, grčka istorija, informatika, međunarodna trgovina, ekonomija, itd) i u kojima “pokazuje zavidna znanja” (psihologija, kosmologija, biologija biljaka, hemija, fizika, kvantni “fenomeni”, poljoprivreda, lingvistika, politika, ljudska prava...), Adams o svom realnom obrazovanju u oblastima kojima se bavi govori tek to da je “na početku studiranja pohađao kurseve iz mikrobiologije i genetike”

Ne postoji povezanost vakcina i autizma, konsenzus je medicinske zajednice. Priča o povezanosti vakcina i autizma nebrojeno puta je demantovana validnim naučnim istraživanjima, ali i dalje opstaje u “zavjerološkim” krugovima. Stručna zajednica, međutim, konstantno upozorava na to da traženje veze između autizma i vakcinacije predstavlja gubljenje vremena i resursa, koji bi se mogli iskoristiti za rad na stvarnim istraživanjima.

“Naučna fondacija za autizam” je na svojoj web stranici dala zaključak povodom veze vakcina i autizma, sa svim relevantnim istraživanjima i člancima na tu temu sa željom da se stavi tačka na povezivanje vakcina i autizma, te da se fokus stavi na dalja istraživanja genetike i faktora sredine:

A šta dalje?
Ako postavljamo ista pitanja, dobit ćemo iste odgovore. Postavili smo pitanje vakcina i autizma dvadesetak puta, i svaki put smo dobili isti odgovor: autizam i vakcine nisu povezane. Moramo krenuti dalje. Moramo uložiti u proučavanje genetike, moždane strukture djece s autizmom i faktore okoline koji mogu igrati ulogu.”

Opsežna danska studija koja je posmatrala više od pola miliona djece, takođe je utvrdila je kako je ista učestalost autizma kod djece koja su primila MMR vakcinu i kod one koja nisu.

Sliku koju je objavio “Natural News”, lokalizovala je stranica “2012 Transformacija Svijesti” koja će dobiti ocjenu lažna vijest, sve ostale koji su podijelili viralnu sliku ocijenit ćemo sa prenošenje lažne vijesti. 

(raskrinkavanje.ba)

Pogledajte originalne članke
Lažna vijest 28.01.2018

Facebook profili i stranice: Prije 1930. godine stopa autizma u svijetu je bila NULA.

A onda je jako dugo bila 1 na 10.000. Godine 1975. 1 na 5.000. Osamdesetih godina 1 na 2.500, Devedesetih 1 na 500. Nakon dvije tisučite godine 1 na 1...

  • Lažna vijest
Prenošenje lažnih vijesti 30.01.2018

Facebook profili i stranice: Prije 1930. godine stopa autizma u svijetu je bila NULA.

A onda je jako dugo bila 1 na 10.000. Godine 1975. 1 na 5.000. Osamdesetih godina 1 na 2.500, Devedesetih 1 na 500. Nakon 2000 godine 1 na 150, pa 1 n...

  • Prenošenje lažnih vijesti
Prenošenje lažnih vijesti 28.01.2018

Facebook profili i stranice: Ima nešto u tome...

2012 Transformacija SvijestiLike

  • Prenošenje lažnih vijesti