Manipulacije “ekološkog aktiviste”: Klimatske promjene su stvarne i ne temelje se na lažnim pričama 

Manipulativne tvrdnje bivšeg aktiviste Greenpeaca Patricka Moorea o klimatskim promjenama ponovo se objavljuju na našem govornom području. 

Foto: Pixabay

Portal Epoha je 8.9.2022. objavio članak pod naslovom: 

Jedan od osnivača Greenpeacea Patrick Moore kaže da se klimatske promjene temelje na lažnim pričama

U članku su prenesene riječi Patricka Moorea, koji je predstavljen kao jedan od osnivača Greenpeaca, istaknuti znanstvenik, ekolog i dugogodišnji lider na međunarodnom polju zaštite okoliša. Moore je, kako je navedeno, ovu organizaciju napustio prije 15 godina jer je “Greenpeace ‘otet’ od strane političke ljevice kada je shvatila da postoji novac i moć u okolišu”. Moore pokušava dokazati da klimatska kriza ne postoji te da su kampanje za zaštitu okoliša koje uključuju borbu protiv fosilnih goriva, nuklearne energije, CO2 i plastike pogrešne. 

Moore je u nekoliko tačaka pokušao dokazati da klimatske promjene nisu stvarne, odnosno da se izmišlja kriza i sakrivaju činjenice, navodeći, između ostalog, da se međunarodni ugovor o zabrani neograničenog lova na polarne medvjede koji su potpisale sve polarne zemlje 1973. godine ne spominje u medijima. 

Greenpeace i političari govore da će polarni medvjed izumrijeti zbog otapanja leda na Arktiku. Zapravo, populacija polarnih medvjeda povećala se sa 6 000 do 8 000 1973. na 30 000 do 50 000 danas. To nije sporno”, rekao je Moore.
“Ali sada kažu da će polarni medvjed izumrijeti 2100. kao da imaju čarobnu kristalnu kuglu koja može predvidjeti budućnost. Zapravo, prošle zime na Arktiku došlo je do širenja leda iz prethodnih godina, a Antarktika je tijekom prošle zime bila hladnija nego u proteklih 50 godina”.

U članku, Moore navodi da se svijet počeo zagrijavati 150 godina prije nego su fosilna goriva došla u upotrebu. On smatra da CO2 nije uzrok globalnog zagrijavanja.

“U tom smislu, slažem se da mnogi vjeruju da je CO2 glavni uzrok zatopljenja. CO2 je nevidljiv, tako da nitko zapravo ne može vidjeti što radi. A ta ‘većina’ uglavnom su znanstvenici koje plaćaju političari i birokrati, mediji koji izlaze na naslovnice ili aktivisti koji zarađuju novac. Ostali su javnost koja vjeruje u ovu priču, iako zapravo ne mogu vidjeti što CO2 radi”, rekao je Moore.

U članku je objavljen grafikon temperature kontinuirano mjerene od 1659. do 2009. godine na području središnje Engleske. Moore kaže da nije došlo do temperaturnog porasta na ovoj vremenskoj liniji što je zapravo “dokaz” da CO2 nije glavni uzročnik zatopljenja. Kako navodi, CO2 je osnova života te se smatra da je koncentracija ovog gasa, čak i uz povećanje, manja nego što je bila tokom postojanja života na Zemlji.

Moore navodi i rezultate studije agencije CISRO i Australskog nacionalnog sveučilišta (ANU) iz 2013. godine koji kažu da je zbog povišene količine CO2 došlo do povećanja pokrivenosti lišćem od 11% u sušnim područjima u Australiji, Sjevernoj Americi, Africi i na Bliskom Istoku. 

Osim toga, Moore navodi da su veće koncentracije CO2 korisne za okoliš i ljude. 

Moore je također rekao da isparenja iz motora nisu CO2; to su druge tvari, budući da je CO2 nevidljiv i bez mirisa. 

U članku je navedeno da Moore smatra da “plastika nije otrovna”, te da ljudski organizam “može razlikovati hranu od plastike ili sitnih čestica pijeska”. Naše tijelo, naveo je, ne apsorbira pijesak, neovisno od toga koliko sitan on bio. 

“Zagađenje je obično toksično ili uzrokuje štetu životu. Plastika je jednostavno ‘smeće’ uz cestu. Ništa ne boli. 

Prema njemu, kako se navodi u članku, plastika nije štetna, osim u slučaju odbačenih ribarskih mreža, i to ne zbog toga što su mreže napravljene od sintetičkih materijala nego zato što su oblikovane za lov ribe. 

Ovaj intervju je, kako se navodi, kompilacija razmjene email poruka između Moorea i južnokorejskog profesora Seok-soon Parka. Portal The Epoch Times ga je uz Moorovo dopuštenje objavio 7. jula 2022. godine.

Epohin članak je zabilježio preko 200 interakcija na Facebooku, prema podacima alata Crowdtangle. 

 

Šta su činjenice? 

Epohin članak je prevod članka sa portala The Epoch Times, desničarske višejezične novinske i medijske kompanije koja je povezana sa vjerskim pokretom Falun Gong. U članku New York Timesa iz 24.10.2020. godine navedeno je da je publikacija nakon što je prigrlila tadašnjeg predsjednika SAD-a Donalda Trumpa kao saveznika u borbi protiv kineske Komunističke partije, postala jedan od vodećih izvora desničarskih dezinformacija.

O Patricku Mooreu, koji je u članku Epohe predstavljen kao jedan od osnivača Greenpeacea, Raskrinkavanje je već pisalo u analizi iz 22.6.2022, navodeći da iako jeste bio jedan od ranih i uticajnih članova, Moore nije bio jedan od osnivača. Međunarodnu organizaciju Greenpeace osnovali su Phil Cote, Irving Stowe i Jim Bohlen 1970. godine, a Patrick Moore joj se pridružio 1971. godine. 

Iz Greenpeacea su podcrtali da Patrick Moore nije jedan od osnivača, te se ogradili od stavova koje on propagira, objašnjavajući da on ni na koji način ne predstavlja ovu organizaciju.

 

Polarni medvjedi i Arktički led 

Moore tvrdi da polarni medvjed nije ugrožena vrsta - naprotiv, on kaže da se populacija ove vrste “povećala sa 6.000 do 8.000 1973. na 30.000 do 50.000 danas”. 

Portal Climate Feedback se u članku objavljenom 20.9.2022. godine bavio tvrdnjama koje je Patrick Moore iznio u članku The Epoch Timesa, navodeći da je Međunarodna unija za zaštitu prirode (IUCN) koja je najsveobuhvatniji izvor informacija o globalnom statusu rizika od izumiranja životinjskih, gljivičnih i biljnih vrsta, posljednji put 2015. godine procijenila da ukupna populacija polarnih medvjeda iznosi između 22.000 i 31.000 jedinki. 

Nedavna istraživanja su otkrila da se polarni medvjedi suočavaju s neizvjesnom budućnošću kako se led na Arktiku topi: budući da se ove životinje oslanjaju na morski led za lov, i budući da se tuljani, njihov plijen, također oslanjaju na morski led za razmnožavanje i stvaranje jazbina, gubitak morskog leda otežava lov polarnim medvjedima.

Osim toga, navodi se da je studija iz 2020. procijenila da će zbog visoke emisije stakleničkih plinova, opadanja reprodukcije i preživljavanja biti ugrožen opstanak polarnih medvjeda, osim nekoliko visokoarktičkih subpopulacija, do 2100. godine. 

U ovom članku je navedeno da su brojne studije pokazale da su polarni medvjedi ugroženi zbog topljenja leda na Arktiku.

Prema podacima američkog Nacionalnog centra za podatke o snijegu i ledu koji je dio CIRES-a na Univerzitetu Colorado Boulder, obim arktičkog morskog leda je u opadanju od 1979. kada je počelo pouzdano vođenje satelitskih zapisa, s minimalnim opadanjem za oko 13 posto po deceniji.

Dakle, tvrdnje da polarni medvjedi nisu ugrožena vrsta, da se populacija polarnih medvjeda ustvari povećava i da se arktički led ne smanjuje su netačne. 

CO2 i globalno zagrijavanje

U članku Epohe, Moore je naveo da ugljični dioksid nije glavni uzrok zatopljenja i da je njegova koncentracija u atmosferi danas, čak i uz povećanje, manja nego što je bila tokom velike većine postojanja života na Zemlji.

O netačnim navodima Patricka Moorea o ugljičnom dioksidu i vezi ovog gasa i globalnog zagrijavanja Raskrinkavanje je pisalo u članku iz 22.6.2022. godine. Pozivajući se na različite izvore (NASA, Savjet za odbranu prirodnih resursa, škole za istraživanje klime na Univerzitetu Kolumbija), naveli smo da suprotno Mooreovim tvrdnjama, postoji “uzročna veza između povećanja CO2 i zagrijavanja Zemlje”. 

Ugljen dioksid (CO2) je hemijsko jedinjenje sastavljeno od jednog atoma ugljika i dva atoma kiseonika. U Zemljinoj atmosferi je prisutan u maloj koncentraciji (oko 0,035%) i djeluje kao gas s efektom staklene bašte, te ima potencijal da doprinese globalnom zagrijavanju.

Prema navodima sa stranice NASA-e, globalno zagrijavanje je ustvari dugotrajno zagrijavanje Zemljinog klimatskog sistema koje je primijećeno još od predindustrijskog perioda (između 1850. i 1900. godine) usljed ljudskih aktivnosti, prvenstveno sagorijevanja fosilnih goriva, što povećava nivoe gasova sa efektom staklene bašte koji zadržavaju toplotu u Zemljinoj atmosferi. 

Kako je navedeno, ugljendioksid doprinosi povećanju temperature na Zemlji tako što zajedno s drugim gasovima ne dozvoljava toploti koja dolazi od sunca da zrači nazad u svemir. 

Moore u članku Epohe navodi da bi trebalo doći do porasta temperature duž krivulje ugljičnog dioksida ako je ugljični dioksid glavni uzrok zatopljenja, ali da se to ne događa. 

U ranije navedenom članku portala Climate Feedbacka navedeno je da to nije tačno, te da globalni podaci pokazuju jasnu vezu između povećanja nivoa ugljen dioksida i porasta temperatura. U ovom članku je priložen grafikon sa web stranice Climate.gov, platforme koja okuplja vodeće klimatske naučnike i stručnjake pružajući pravovremene i mjerodavne naučne podatke o relevantnim klimatskim disciplinama. Grafikon ustvari pokazuje da sa povećanjem emisija CO2 dolazi do temperaturnog porasta.

 

Grafikon sa stranice Climate.gov

Dakle, tvrdnje da je nemoguće znati šta CO2 radi, da je koncentracija CO2 danas manja nego u ranijim periodima, te da on ne utiče na globalno zagrijavanje su netačne. 

 

CO2 i ozelenjavanje

U pokušaju da dokaže teorije o tome da CO2 nije štetan i da ne uzrokuje globalno zatopljenje, Moore navodi nalaze studije Organizacije za naučna i industrijska istraživanja Commonwealtha iz 2013. godine koji pokazuju da su povećane razine ugljičnog dioksida (CO2) pomogle u ozelenjavanju u sušnim područjima svijeta u posljednjih 30 godina.

U čanku portala Climate Feedbacka navedeno je da iako studije podržavaju ovu teoriju, to ne znači da je CO2 bezopasan. Docentica na Univerzitetu u Antwerpenu Sara Vicca za ovaj portal je kazala da negativni uticaji sve više nadmašuju korist povećanja koncentracije CO2 za rast biljaka, posebno globalno zagrijavanje. 

Dakle, tačno je da su studije pokazala da CO2 utiče na ozelenjavanje, ali negativni učinci nadmašuju pozitivne. 

Moore također tvrdi da motori sa unutrašnjim sagorjevanjem ne proizvode CO2. Ovo je činjenično također neutemeljeno jer podaci sa stranice Američke agencije za zaštitu životne sredine objavljeni u članku iz 12.1.2016. godine govore da tipično putničko vozilo emituje oko 4,6 metričkih tona ugljen-dioksida godišnje, ali taj broj može varirati u zavisnosti od goriva, ekonomičnosti vozila te pređenih kilometara u toku godine. U članku objavljenom 6.10.2022. godine na stranici Our world in data, navedeno je da transport proizvodi oko jedne petine globalnih emisija ugljičnog dioksida. 

 

Plastika 

Moore je naveo da plastika nije “štetna” i da ljudski organizam može razlikovati hranu od unesene plastike ili sitnih čestica pijeska, da je plastika samo “smeće uz cestu” koje ne šteti, osim odbačenih ribarskih mreža. 

U članku National Geographica objavljenom 27.6.2019. godine navedeno je da je zagađenje plastikom postalo je jedno od gorućih ekoloških problema. Proizvodnja je sa 2,3 miliona tona u 1950. godine porasla na 448 miliona tona do 2015. Očekuje se da će se do 2050. godine proizvodnja udvostručiti. Ovdje je također navedeno da svake godine širom svijeta oko 8 miliona tona plastičnog otpada iz obalnih zemalja dospije u okeane. Plastika često sadrži aditive koji je čine jačom i izdržljivijom i koji joj mogu produžiti vijek trajanja, a za razgradnju je, kako se navodi u ovom članku, potrebno najmanje 400 godina.

Plastični otpad koji dospije u okeane raspada se na male čestice, često manje od 5 milimetara koji se nazivaju mikroplastikom. Ovi komadići plastike dalje se raspadaju na sitnije komade. 

Plastika ubije milione životinja svake godine, od ptica i riba do drugih morskih organizama. Poznato je da gotovo 700 vrsta, uključujući one ugrožene, trpi zbog plastike. Gotovo sve vrsta morskih ptica jedu plastiku.

Mikroplastika, navedeno je, pronađena je u više od 100 vrsta vodenih životinja, uključujući ribu, škampe i dagnje namijenjene za ishranu ljudi. Često sitni komadići plastike prolaze kroz probavni sistem i izbacuju se bez posljedica. Ali je također otkriveno da postoje slučajevi u kojima plastika blokira probavni trakt ili ozljeđuje organe, te u konačnici uzrokuje i smrt. U članku se navodi i da stomaci prepuni plastike smanjuju želju za jelom, uzrokujući glad.

Plastiku konzumiraju kopnene životinje, uključujući slonove, hijene, zebre, tigrove, deve, goveda i druge velike sisare, što je u nekim slučajevima uzrokovalo smrt. Testovi su također potvrdili oštećenje jetre i ćelija i poremećaje u reproduktivnom sistemu, što je dovelo do toga da neke vrste, poput ostriga, proizvode manje jaja. 

Dakle, unesena plastika itekako šteti, te može da uzrokuje i smrt. 

Zagađenje mikroplastikom otkriveno je i u ljudskoj krvi, navedeno je u članku The Guardiana iz 24.3.2022. godine. Istraživanje koje je radila grupa naučnika sa Vrije Amsterdam Univerzitata u Holandiji krajem 2021. godine objavljeno je u naučnom žurnalu Journal Environment International. Rezultati kažu da su kod skoro 80 posto od 22 testirane osobe pronađe sićušne čestice u krvi.  

Istraživanje je pokazalo da čestice mogu da putuju po tijelu i da se zadrže u organima. Uticaj na zdravlje je još nepoznat. Ali istraživači su zabrinuti jer mikroplastika uzrokuje oštećenje ljudskih stanica u laboratoriju, a poznato je da čestice zagađenja zraka ulaze u tijelo i uzrokuju milione prijevremenih smrti godišnje.

U istom članku je navedeno da je nedavna studija pokazala da se mikroplastika može zakačiti za vanjske membrane crvenih krvnih stanica i ograničiti njihovu sposobnost transporta kisika. Čestice su pronađene i u posteljici trudnica, a kod trudnih pacova brzo prolaze kroz pluća u srce, mozak i druge organe fetusa.

U članku WebMD iz 7.9.2021. objavljeno je da veći komadi plastike mogu napustiti tijelo kroz izmet, ali da ima slučajeva u kojima se apsorbira ili ostane u želucu. Također je navedeno da se manji komadi plastike mogu apsorbirati u tijelu i dovesti do trovanja. Osim toga, plastika može biti efikasno tlo za razmnožavanje mikroorganizama, a unošenje plastike u organizam može imati niz negativnih fizičkih nuspojava. ‌

Dakle, plastika može biti otrovna i štetna za životinjske i ljudske organizme. 

Shodno gore navedenim činjenicama, tvrdnju da je Patrick Moore jedan od osnivača Greenpeacea ocjenjujemo kao dezinformaciju

Tvrdnju da klimatske promjene ne predstavljaju prijetnju za polarne medvjede ocjenjujemo kao lažnu vijest, a istu ocjenu dajemo i tvrdnjama da se populacija polarnih medvjeda povećala do 50.000 jedinki i da se led na Arktiku ne smanjuje. 

Tvrdnju da emisije CO2 ne utiču na klimatske promjene ocjenjujemo kao lažnu vijest, a istu ocjenu dajemo i tvrdnji da povećanje koncentracije CO2 nije uzrokovano ljudskom aktivnošću. 

Ovu ocjenu dajemo i tvrdnjama da plastika nije otrovna i da ljudsko tijelo može prepoznati razliku između hrane i plastike te je zbog toga neće apsorbovati.

Tvrdnju da su povećane razine CO2 pomogle u ozelenjavanju u sušnim područjima u posljednjih 30 godina ocjenjujemo kao manipulisanje činjenicama. Iako povećane emisije CO2 pozitivno utiču na ozelenjavanje u sušnim područjima, to ne poništava štetne posljedice koje imaju na okoliš. 

Tvrdnje da motori na unutrašnje sagorijevanje ne izbacuju CO2 nego druge gasove ocjenjujemo kao dezinformaciju.

Autorica: Alena Beširević Objavljeno: 24. 11. 2022 | Zadnji put osvježeno: prije 1 sedmice

Posljednje objavljene analize

Teorija zavjere
Slaganje kockica teorije zavjere: Depopulacija

Tvrdnje iz starog “zavjerološkog” filma aktualizovane su u novembru 2022. g...

Teorija zavjere
Prenošenje lažnih vijesti
Vakcine protiv Covid-19 nisu “genska terapija” i ne mijenjaju DNA

Na Facebooku je popularna netačna tvrdnja da su vakcine protiv Covid-19 “ge...

Prenošenje lažnih vijesti
Lažna vijest
Mediji nisu vojnog komandira Ukrajine lažno predstavili kao civila

Društvenim mrežama dijeli se videosnimak na kojem govori stanovnik Hersona,...

Lažna vijest Prenošenje lažnih vijesti
Raskrikavanje.rs Istinomjer.ba Analiziraj.ba NewsMavens.com Raskrinkavanje.me