Foto: fabrikasimf, Magnific
Na Facebooku je 8. juna 2026. podijeljen snimak u kojem se navodi da je nanošenje krema za zaštitu od sunca i nošenje sunčanih naočala tokom ljeta štetno po ljudsko zdravlje. Muškarac na snimku tvrdi da zaštitne kreme, a ne sunce, izazivaju rak.
Ako pričamo o kvaliteti kože i lijepom tenu najčešća pogreška koju neprestano primjećujem kod ljudi je da se preko godine uopće ne izlažu suncu, u zatvorenim su prostorijama stalno, u uredima u kućama u stanovima i onda kada dođe ljeto odjednom se izlažu velikoj količini sunca. Naravno na sebe stavljaju "zaštitne" kreme pune kemije i nose naočale jer onda izgledaju cool. Ključne pogreške.
Ponavljam po stoti put, sunce je naš najveći prijatelj i naš najveći saveznik i ključ života. Sunce ne izaziva rak. Rak izaziva nepoznavanje tijela, nepoznavanje zakona prirode, stavljanje zaštitnih krema na sebe punih kemije. I općenito stavljanjem naočala, time blokiramo signal koji dolazi kroz oči, pri čemu onda mozak može odrediti kako pripremiti kožu.
Osim navedenog, autor snimka izgovara i sljedeće:
Tako da zapamtite ovo, sunce je naš najveći prijatelj. Ali moramo se tokom godine stalno malo po malo izlagati suncu. Znači, već u drugom, trećem mjesecu počnite sa izlaganjem suncu tako da kada dođe ljeto, da već imamo podlogu i onda nam neće trebati nikakve kreme pune kemije i nećemo izgoriti.
Foto: Screenshot/Facebook
Objava je do vremena pisanja ove analize ostvarila veliki broj različitih interakcija, a pogledana je više od 111.000 puta. Isti snimak podijeljen je i na drugim nalozima na ovoj društvenoj mreži, na Instagramu te na platformi YouTube.
Pretjerano izlaganje suncu može izazvati rak kože
Tvrdnje iz viralnog snimka da “sunce ne izaziva rak”, odnosno da to čine kreme za zaštitu od sunca “pune kemije”, nisu u skladu s naučnim dokazima.
Ultraljubičasto (UV) zračenje sunca glavni je okolišni faktor rizika za razvoj raka kože, uključujući melanom i druge oblike karcinoma kože. Na stranici organizacije The Skin Cancer Foundation navodi se da je produženo izlaganje ultraljubičastom (UV) zračenju, bilo od sunca ili u solarijima, glavni faktor rizika za rak kože.
UV zračenje dokazano je kancerogeno za ljude, uzrokuje karcinom bazalnih ćelija (BCC) i karcinom skvamoznih ćelija (SCC). Ove vrste raka često se pojavljuju na dijelovima kože izloženim suncu. Srećom, kada se otkriju i liječe rano, ovi uobičajeni karcinomi kože obično su izlječivi.
Izloženost UV zračenju koja dovodi do opekotina od sunca dokazano igra snažnu ulogu u razvoju melanoma, opasne vrste raka kože. Istraživanja pokazuju da UV zraci koji oštećuju kožu također mogu promijeniti gen koji potiskuje tumore, povećavajući rizik od razvoja ćelija kože oštećenih suncem u rak kože.
Upravo iz ovih razloga, zdravstvene institucije širom svijeta preporučuju adekvatnu zaštitu protiv ovog zračenja, uključujući ograničavanje boravka na jakom suncu, nošenje zaštitne odjeće i korištenje krema sa zaštitnim faktorom kao dokazano učinkovitih mjera zaštite.
Da li kreme za sunčanje i sunčane naočale izazivaju rak?
Tokom ljetnih mjeseci u javnom se prostoru nerijetko dijele navodi da kreme za sunčanje uzrokuju rak. Riječ je o neutemeljenim i manipulativnim tvrdnjama, o kojima je Raskrinkavanje u prethodnom periodu pisalo u brojnim analizama.
Zdravstvene institucije i organizacije ističu da je pretjerano izlaganje UV zračenju jedan od glavnih faktora rizika za razvoj raka kože te da pravilna upotreba krema sa zaštitnim faktorom zapravo predstavlja važan dio mjera za smanjenje tog rizika (1, 2, 3).
O dezinformacijama i mitovima vezanima za sigurnost krema za sunčanje govorila je 2021. dermatologinja i profesorica Jennifer Lin u intervjuu objavljenom na stranici Medicinskog fakulteta na američkom Univerzitetu Harvard. Lin je u odgovorima na pitanja opovrgnula niz dezinformacija o kremama za sunčanje, uključujući i to da izazivaju rak kože.
Ovi zaključci pogrešno proizlaze iz studija u kojima su osobe koje su koristile kremu za sunčanje imale veći rizik od raka kože, uključujući melanom. Ova lažna povezanost nastala je jer su osobe koje su koristile kremu za sunčanje bile iste one koje su putovale u sunčanije krajeve i sunčale se. Drugim riječima, velika izloženost suncu, a ne krema za sunčanje, povećala je njihov rizik od raka kože.
Lin je u intervjuu istakla i da kreme za sunčanje štite od sva tri najčešća tipa raka kože - karcinoma skvamoznih ćelija, karcinoma bazalnih ćelija i melanoma - te da je “stepen zaštite koji krema za sunčanje pruža direktno povezan sa stepenom u kojem je UV zračenje povezano s nastankom raka kože”.
Raskrinkavanje se u analizi objavljenoj u julu 2026. godine bavilo manipulativnim tumačenjima da je naučna studija iz 2023. godine pokazala da upotreba krema za sunčanje povećava rizik od nekoliko tipova raka kože. U analizi je istaknuto da studija jeste otkrila da je upotreba zaštite od sunca povezana s rizikom od svih vrsta raka kože, ali da ne zaključuje da hemikalije u kremama za sunčanje izazivaju rak kože. U studiji se navodi da se takav “paradoksalni nalaz odnosio na povećan rizik od raka kože povezan s većom upotrebom kreme za sunčanje, što se, pretpostavljamo, može objasniti većom izloženošću UV svjetlu i/ili nedostatkom ponovne primjene kreme za sunčanje tokom dana ili povećanom upotrebom zaštite od Sunca nakon dijagnoze raka kože”. U studiji se dalje navodi i da “ovi nalazi zajedno pokazuju važnost adekvatne i česte upotrebe kreme za sunčanje i minimiziranja izloženosti UV svjetlu, posebno kod osoba sa svijetlom kožom”.
Što se tiče navoda iz viralne objave da je nošenje sunčanih naočala štetno jer “blokira signal koji dolazi kroz oči” i prema kojem “mozak može odrediti kako pripremiti kožu” za izlaganje suncu, ni one nisu utemeljene u činjenicama, o čemu je Raskrinkavanje detaljno pisalo u analizi objavljenoj u avgustu 2023. godine.
U ovoj smo analizi naveli da su se tvrdnje da nošenje sunčanih naočala povećava rizik od raka kože ranije dijelile (1, 2) i izvan našeg govornog područja te da najvjerovatnije potječu iz knjige “Survival of the Sickest” (2007) autora dr. Sharona Moalema. On je iznio hipotezu da sunčane naočale sprečavaju UV svjetlost da dopre do oka, zbog čega mozak navodno ne pokreće procese koji dovode do tamnjenja kože i prirodne zaštite od sunca.
Moalemova hipoteza je djelimično zasnovana na istraživanju provedenom na životinjama 2003. godine, ali nije potvrđena kasnijim naučnim radovima. Akademska recenzija ove knjige iz 2008. godine, objavljena u naučnom magazinu Quarterly Review of Biology, ocijenila je da sadrži neutemeljene hipoteze i određene greške.
Iako se pojavljuju u javnom prostoru, tvrdnje da nošenje sunčanih naočala izaziva ili povećava rizik od raka kože nemaju utemeljenje u činjenicama. Brojne zdravstvene institucije i organizacije zapravo preporučuju nošenje naočala s odgovarajućom UVA/UVB zaštitom (1, 2, 3, 4). Za adekvatnu zaštitu od UV zračenja preporučuje se biranje modela naočala s oznakom “UV400” ili “100% UV zaštita“, jer sama zatamnjenost stakala ne garantuje zaštitu od ultraljubičastog zračenja.
Postepeno izlaganje suncu nije zamjena za adekvatnu zaštitu
Što se tiče tvrdnje iz viralnog snimka da postepeno izlaganje suncu u mjesecima prije ljeta sprečava opekline i “eliminiše” potrebu za korištenjem krema za sunčanje, ni ona nije tačna. Takva hipoteza počiva na pogrešnom vjerovanju da postepeno povećavanje izloženosti UV zračenju gradi “toleranciju” kože na ovo zračenje. U engleskom jeziku, ovaj je mit poznat pod nazivom “solarni kalus” i odnosi se na navodno zadebljanje sloja kože koje je čini otpornijom na UV zračenje. Riječ je o izmišljenom terminu, koji označava uvjerenje da se koža može “naviknuti” na Sunce i tako izbjeći oštećenja.
Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) navodi da UV zračenje može uzrokovati kratkoročne i dugoročne zdravstvene posljedice na koži te da ne postoji zdrava preplanulost kože.
Ne postoji nešto što je zdrava preplanulost! Koža proizvodi tamno obojeni pigment, melanin, kao štit od daljnjih oštećenja od UV zračenja. Tamnjenje pruža određenu zaštitu od opekotina od sunca. Preplanulošću izazvanom UV-A i UV-B zračenjem može se postići faktor zaštite od sunca između 2 i 4. Međutim, to nije odbrana od dugoročnih UV oštećenja poput raka kože. Preplanulost može biti kozmetički poželjna, ali ustvari je znak da je vaša koža oštećena i da je pokušala da se zaštiti.
Jasno je, dakle, da prethodna izloženost Suncu, odnosno preplanulost, pruža tek minimalnu zaštitu ljudskoj koži od štetnog UV zračenja te da, u suštini, predstavlja oštećenje kože.
Shodno navedenim činjenicama, tvrdnje da kreme za sunčanje i sunčane naočale izazivaju rak ocjenjujemo kao pseudonauku. Ocjenu pseudonauka dobijaju i tvrdnje da postepeno izlaganje suncu čini kožu otpornom na UV zračenje.
(Raskrinkavanje.ba)