Foto: Raskrinkavanje.ba
Na Facebooku je 10. juna 2026. godine podijeljena objava o istraživanju iz 2023. godine koje je navodno pokazalo da je upotreba krema za sunčanje “povezana s dramatično većim rizikom od više vrsta raka kože”.
Foto: Screenshot/Facebook
U objavi je podijeljena infografika na engleskom jeziku. Sadržaj infografike preveden je u objavi, uz navode da su hemikalije u kremama za sunčanje odgovorne za povećan rizik od raka kod ljudi koji ih koriste.
Analiza baze podataka UК Biobank na više od 470.000 ljudi pokazala je da su korisnici krema za sunčanje imali značajno veći rizik od:
MELANOMA: +292%
BAZOCELULARNOG КARCINOMA: +140%
SКVAMOZNOĆELIJSКOG КARCINOMA: +126%
Ovo se dešava kada po celom telu nanosite hemikalije koje se brzo apsorbuju i remete rad hormona, dok istovremeno blokirate vitamin D — jedan od ključnih mehanizama odbrane organizma od raka.
Ovi izraženi signali povećanog rizika od raka ostali su prisutni čak i nakon što su u analizi uzeti u obzir glavni faktori rizika za rak kože: starost, pol, tip kože, sposobnost tamnjenja kože, istorija opekotina od sunca, upotreba lampi za sunčanje i vreme provedeno na otvorenom.
Slične tvrdnje o studiji koja je pokazala da upotreba krema protiv sunčanja povećava rizik od raka kože pronašli smo na još jednom Facebook nalogu. U ovoj je objavi podijeljena druga objava na engleskom jeziku s platforme X.
Portal Epoha je 25. juna 2026. objavio članak sa sličnim tvrdnjama o studiji.
Velika studija u kojoj je sudjelovalo više od 470 000 sudionika otkrila je da korištenje kreme za sunčanje znatno povećava rizik od tri glavne vrste raka kože.
(...)
Nalazi su potaknuli raspravu na društvenim mrežama, gdje kritičari konvencionalnih savjeta o sigurnosti od sunca tvrde da moderne kemijske kreme za sunčanje mogu nositi rizike koji nisu adekvatno istraženi.
Neki komentatori ističu dokaze koji pokazuju da se otrovni kemijski sastojci poput oksibenzona, oktokrilena i homosalata mogu apsorbirati u krvotok, što postavlja pitanja o dugoročnim biološkim učincima.
Šta su činjenice?
Članak na portalu Epoha prevod je teksta objavljenog 24. juna 2026. godine na web stranici The People's Voice. Riječ je o izvoru koji učestalo dijeli dezinformacije. Nekima od njih bavili smo se u prethodnim analizama (1, 2, 3).
U jednoj od analiziranih objava o studiji i riziku od raka kože podijeljena je objava Nicolasa Hulschera. Na stranici McCullough Foundation, gdje Hulscher radi, navedeno je da je epidemiolog. Predsjednik spomenute fondacije je Peter McCullough, čijim smo se netačnim tvrdnjama bavili u više analiza (1, 2, 3).
Tvrdnje iz analiziranih objava odnose se na studiju objavljenu 1. novembra 2023. godine u časopisu Cancer Epidemiology, Biomarkers & Prevention. Studija je istraživala kako polimorfizmi jednog nukleotida (SNP) unutar gena za popravku DNK i faktori okoline međusobno djeluju i utiču na rizik kod četiri tipa raka kože.
Demografski i faktori okoline koji su u studiji uzeti u obzir jesu boja kože, boja kose, lakoća tamnjenja kože, subjektivna procjena izgleda u odnosu na godine, korištenje zaštite od sunca, spol, dob, učestalost korištenja solarija, broj opekotina od sunca u djetinjstvu i vrijeme provedeno na otvorenom. U okviru studije, za svaku od odabranih demografskih i okolišnih varijabli računati su omjeri koji odgovaraju riziku od raka kože. Studija je otkrila da je upotreba zaštite od sunca povezana s rizikom od svih vrsta raka kože. Ipak, ne zaključuje da hemikalije u kremama za sunčanje izazivaju rak kože. Umjesto toga, nudi drugo objašnjenje:
Prvo smo proveli analize odnosa bolesti i okoline, i pokazali da spol, boja kože i kose, način tamnjenja kože i upotreba zaštite od sunca pokazuju najveću povezanost s rizikom od sva četiri karcinoma (28).
(...)
Iznenađujuće na prvu, česta upotreba kreme za sunčanje bila je u velikoj mjeri povezana sa svim karcinomima. Ova iznenađujuća povezanost zabilježena je u prethodnim studijama (31–33). Ovaj paradoksalni nalaz odnosio se na povećan rizik od raka kože povezan s većom upotrebom kreme za sunčanje, što se, pretpostavljamo, može objasniti većom izloženošću UV svjetlu i/ili nedostatkom ponovne primjene kreme za sunčanje tokom dana ,ili povećanom upotrebom zaštite od sunca nakon dijagnoze raka kože. Međutim, ovi nalazi zajedno pokazuju važnost adekvatne i česte upotrebe kreme za sunčanje i minimiziranja izloženosti UV svjetlu, posebno kod osoba sa svijetlom kožom.
Manipulativnim tumačenjima rezultata ove studije bavile su se i strane platforme za provjeru činjenica Snopes i FullFact. Kako FullFact navodi, studija je otkrila da su ljudi koji često ili vrlo često koriste kremu za sunčanje takođe imali veću vjerovatnoću da obole od raka kože, ali da se iz toga ne može zaključiti da korištenje kreme za sunčanje znatno povećava rizik raka kože. Kako je objašnjeno, u pitanju je situacija koja se naziva confounding by indication ili situacija u medicinskim istraživanjima u kojoj je povod za neki medicinski tretman ujedno i direktan uzrok rezultata istraživanja. Tako izgleda kao da je tretman uzrok ishoda, a zapravo su pacijentova bolest ili stanje pravi uzrok.
Na primjer, veća je vjerovatnoća da će ljudi koji će uskoro posjetiti područja zahvaćena malarijom koristiti tablete protiv malarije – a takođe je veća vjerovatnoća da će se zaraziti malarijom. Veća je vjerovatnoća da će ljudi koji pate od gubitka kose koristiti tretmane protiv gubitka kose – i da će izgubiti još više kose. I naravno, vjerovatnije je da će ljudi koji će uskoro izaći na sunce koristiti kremu za sunčanje – a takođe je veća vjerovatnoća da će razviti rak kože.
To ne znači da korištenje kreme za sunčanje uzrokuje rak kože. To znači nešto drugo: izlaganje suncu dovodi do jednog i drugog. Dakle, ljudi koji koriste više kreme za sunčanje vjerovatno su izloženi većoj količini sunčeve svjetlosti generalno, što ih dovodi u veći rizik od raka kože, koji krema za sunčanje ne sprečava u potpunosti.
Ovaj tzv. paradoks krema za sunčanje objašnjen je u članku objavljenom na stranici kanadskog Univerziteta McGill. Sagovornik je bio Ivan Litvinov, koautor spomenute studije, ali i drugih studija koje su istraživale paradoks krema za sunčanje.
“Ljudi misle da su zaštićeni od raka kože jer koriste proizvod koji se prodaje kao sredstvo za sprečavanje bolesti.”
Većina ljudi ne nanosi dovoljno kreme za sunčanje ili ostaje na suncu satima nakon što ujutro nanese kremu za sunčanje.
“To im daje lažni osjećaj sigurnosti”, rekao je Litvinov.
On je rekao i da je krema za sunčanje važna, ali da je najmanje učinkovit način zaštite kože kada se poredi s drugim vidovima zaštite, kao što su odjeća za zaštitu od sunca i izbjegavanje sunca.
Raskrinkavanje se u više navrata bavilo tvrdnjama da kreme za sunčanje izazivaju rak kože (1, 2, 3). U analizi iz avgusta 2023. godine objasnili smo da ne postoje naučni dokazi da upotreba krema za sunčanje izaziva rak, ali postoje studije koje pokazuju da redovna dnevna upotreba kreme za sunčanje smanjuje rizik od razvoja karcinoma skvamoznih ćelija za oko 40 procenata, dok rizik od razvoja melanoma umanjuje za oko 50 procenata. Tvrdnje o štetnosti krema za sunčanje aktuelizuju se svakog ljeta, a nedavno je o njima pisao i Deutsche Welle.
Da li kreme za sunčanje sprečavaju proizvodnju vitamina D?
U nekim analiziranim objavama navodi se da kreme za sunčanje “blokiraju vitamin D — jedan od ključnih mehanizama odbrane organizma od raka”. U analizi iz avgusta 2023. godine objasnili smo da kreme za sunčanje ne sprečavaju proizvodnju vitamina D.
Pri izloženosti sunčevoj svjetlosti, odnosno ultraljubičastim B zracima (UVB), koža proizvodi vitamin D. Na stranici Fondacije za karcinom kože (Skin Cancer Foundation) navodi se da su kreme za sunčanje s visokim faktorom zaštite napravljene tako da isfiltriraju većinu UVB zračenja od sunca, s obzirom na to da je to zračenje odgovorno za opekotine i razvoj karcinoma. Ipak, čak i u slučaju krema za sunčanje s visokim faktorom zaštite, od 2 do 7 posto sunčevog UVB zračenja dopire do kože, i to ako se kreme koriste savršeno. U članku se navodi i da intenzitet UV zračenja tokom dana varira i da većina ljudi nanosi mnogo manje kreme za sunčanje od količine koja se koristi u laboratorijskim ispitivanjima, što dramatično smanjuje zaštitu u stvarnom svijetu.
Na stranici Medicinskog fakulteta Harvard Harvard Health Publishing (HHP) navodi se sljedeće:
Krema za sunčanje sprečava opekotine blokiranjem UVB svjetla. Teoretski, to znači da korištenje kreme za sunčanje smanjuje nivo vitamina D. No, u praksi, vrlo malo ljudi nanosi dovoljno kreme za sunčanje da blokira sve UVB svjetlo, ili kremu za sunčanje koristi neredovno, pa učinci kreme za sunčanje na vitamin D možda nisu toliko važni. Često citirana australijska studija nije pokazala razliku u vitaminu D između odraslih osoba nasumično raspoređenih u grupu, gdje je data krema za sunčanje jedno ljeto, i onih kojima je data placebo krema.
Kada je riječ o vremenu potrebnom za proizvodnju vitamina D, u članku objavljenom na stranici Healthline navodi se kako je za održavanje zdravih nivoa vitamina D u krvi potrebno provesti između četiri i petnaest minuta na podnevnom suncu nekoliko puta sedmično. Osobama s tamnijom kožom obično treba više vremena.
Shodno navedenom, tvrdnju da je studija iz 2023. godine ustanovila da korištenje krema za sunčanje povećava rizik od raka kože ocjenjujemo kao manipulisanje činjenicama i pseudonauku.
Prve objave tvrdnje da takav nalaz studije potvrđuje da hemikalije iz krema za sunčanje uzrokuju rak kože, objavljene na društvenim mrežama i u članku portala Epoha, ocjenjujemo kao lažnu vijest. Druge objave dobijaju ocjenu prenošenje lažnih vijesti.
Tvrdnju da kreme za sunčanje blokiraju proizvodnju vitamina D ocjenjujemo kao dezinformaciju.
(Raskrinkavanje.ba)