Foto: Freepik
Na portalu Nulta tačka je 6. septembra 2024. godine objavljen članak s naslovom u kojem se sugeriše da je “konvencionalno” liječenje raka neuspješno te da postoje “alternativne” metode liječenja koje su uspješnije. U članku se navodi da su metode “konvencionalne” medicine “prevara”, da kreme za sunčanje, mamografija i radioterapija uzrokuju rak ili povećavaju rizik od obolijevanja, ali i da neko voće i gljiva po imenu kordiceps sprečavaju ili liječe rak.
Tvrdnje o liječenju raka kao “prevari” objavljene su i na Telegram kanalima Nulta tačka i Nulta tačka (Komentari).
Činjenice o raku i konvencionalnim načinima liječenja i prevencije
Rak je naziv za cijeli niz bolesti uzrokovanih promjenama u genima koji kontrolišu način na koji se ćelije dijele, funkcionišu i rastu. Ove genetičke promjene mogu se desiti uslijed grešaka pri diobi ćelija ili oštećenjem naše DNK uzrokovanim faktorima iz okoline, a mogu biti i naslijeđene.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, jedna od pet osoba oboli od neke vrste raka u toku života, a jedan od devet muškaraca i jedna od 12 žena umre od ove bolesti. Riječ je, dakle, o relativno učestaloj i nerijetko smrtonosnoj bolesti.
Rak, njegovi uzroci, posljedice i metode liječenja česte su teme u raznim dezinformacijama i teorijama zavjere. Raskrinkavanje je već pisalo o dezinformacijama u vezi s mamografijom, kremama za sunčanje i hemoterapijom (1, 2, 3).
U članku portala Nulta tačka navodi se sljedeće:
Prvo, prevarili su vas za rak kože jer je sunce dobro za vas. Sada vas ponovo varaju mamografima.
Ispostavilo se da ova dijagnostička procedura izlaže ženske grudi vrsti zračenja za koju se zna da izaziva rak.
(...)
A evo šokantne istine o kremi za sunčanje, prema dr Džozefu Merkoli: upotreba povećava rizik od raka kože.
Kako?
Krema za sunčanje sprečava opekotine od sunca blokirajući UVB zrake, koji su ključni za proizvodnju vitamina D. Ali nekoliko krema za sunčanje adekvatno blokira UVA zrake, koji uzrokuju većinu karcinoma kože.
Dakle, ne samo da propuštate štetne zrake, već to činite dok blokirate proizvodnju vitamina D. Dvostruki udar.
(...)
Šta je sa hemoterapijom? Pokojni dr Rašid Buttar je upozorio da je hemoterapija kao „slanje napalma jer imate problem sa mravima… i zdrave ćelije će takođe biti masakrirane“.
Hemoterapija je toliko toksična da ljudi koji je prave moraju da nose zaštitna odela i rukavice.
Šta je sa zračenjem? Problem sa zračenjem za lečenje raka je to što oštećuje DNK. A šta je posledica oštećenja DNK? Potencijalno rak.
Suprotno tvrdnjama iz članka ovog portala, kreme za sunčanje ne sprečavaju proizvodnju vitamina D. Kako smo naveli u analizi sličnih tvrdnji objavljenoj 3. augusta 2023. godine, bez obzira na količinu kreme za sunčanje koju koristimo, neke od sunčevih UV zraka i dalje će doprijeti do kože, što je dovoljno za proizvodnju vitamina D. Kako se navodi na web stranici Fondacije za karcinom kože, studije nisu pokazale da svakodnevna upotreba kreme za sunčanje dovodi do manjka vitamina D. S druge strane, naučni dokazi ukazuju na to da redovna upotreba kreme za sunčanje sa zaštitnim faktorom, pak, značajno smanjuje rizik od raka kože.
Mamografija, rendgenski pregled grudi koji se koristi za otkrivanje promjena u tkivu dojke, također ne predstavlja rizik od obolijevanja od raka. O sličnim tvrdnjama Raskrinkavanje je pisalo u analizi objavljenoj 31. oktobra 2023. godine. U njoj smo naveli sljedeće:
Mamografski pregled podrazumijeva izloženost malim dozama ionizirajućeg zračenja, ali ono je ekvivalentno dozi zračenja koju bi žena dobila iz prirodnog okruženja u periodu od otprilike sedam sedmica. Dakle, postoji mali rizik od oštećenja zdravlja zbog izloženosti zračenju, ali u medicini postoji opšti konsenzus oko toga da je korist od ovog pregleda značajno veća od rizika zbog zračenja.
Komentar tvrdnji da mamografija nosi rizik izazivanja raka te da pritiskanje grudi “stimuliše rast tumora i širenje metastaza” zatražili smo od doktorice radiologije Une Delić, koja nam je rekla da su obje tvrdnje netačne. Dr. Delić je kazala da su redovni mamografski pregledi osnova borbe protiv raka dojke i da ne nose rizik od razvijanja raka. Također je kazala da pritisak tokom mamografije ne može ubrzati rast tumora i širenje metastaza.
Hemoterapija u liječenju raka podrazumijeva korištenje lijekova za ubijanje ćelija raka. Hemoterapija, pak, ubija i zdrave ćelije i donosi niz neprijatnih nuspojava. Za liječenje raka u nekim slučajevima koristi se i radioterapija, odnosno zračenje, također s ciljem ubijanja kancerogenih ćelija. Tačno je da zračenje može ubiti i oštetiti zdrave ćelije i DNK, što može dovesti do još jednog raka. Ipak, ovo se dešava rijetko i ljekari/ke smatraju da koristi ove terapije prevazilaze rizike.
Dakle, i hemoterpaija i radioterapija nose određene rizike i nuspojave. Međutim, korist koju ovi tretmani donose kad je u pitanju ubijanje i sprečavanje razmnožavanja ćelija raka prevazilazi ove rizike.
Šta su činjenice o “alternativnim lijekovima” protiv raka?
Kao “rješenje za prevaru” konvencionalnog liječenja raka u članku Nulte tačke navode se namirnice koje su ujedno i “lijekovi” protiv raka, ali i gljiva koja navodno povećava nivo kiseonika u organizmu. Implicira se da su ovi “lijekovi” jeftini i da su zbog toga skrajnuti u medicini, jer ne donose profit “industriji raka” kao što donose skupi, ali neučinkoviti lijekovi.
Evo još jedne zabavne činjenice gde bi industrija raka izgubila milijarde kada bi ljudi znali: voće može sprečiti i lečiti rak.
Dr Patrick Quillin navodi tri od njih koje korumpirana medicinska industrija nikada neće promovisati:
1. Kupine
2. Smokve
3. Breskve
Zašto nam zdravstveni zvaničnici ne kažu ove ključne informacije? Zato što su u dosluhu sa farmaceutskom industrijom.
(...)
Evo gljive protiv raka za koju nikada niste čuli; zove se kordiceps.
Kordiceps toliko povećava nivo kiseonika u vašem telu da su kineski maratonci srušili svetske rekorde koristeći je. Rak napreduje u okruženjima sa niskim sadržajem kiseonika, pa zamislite uticaj kada ovako preplavite svoje telo kiseonikom.
Patrick Quillin je američki nutricionista i pisac koji se predstavlja kao “stručnjak za liječenje raka ishranom”. Iako se u članku Nulte tačke čitatelje/ke nastoji navesti na zaključak da je Quillin doktor medicine, prema podacima s njegovog LinkedIna, doktorirao je filozofiju na Univerzitetu Kensington.
Njegove tvrdnje o liječenju raka kupinama i smokvama već su bile predmet fact-checking analize koju je 23. septembra ove godine objavio Deutsche Welle (DW). U analizi se navodi da ne postoje studije rađene na ljudima koje bi potvrdile da se ovo voće može liječiti ili spriječiti rak. DW je o ovome razgovarao s profesoricom integrativne onkologije na Univerzitetu u Jeni u Njemačkoj Juttom Hübner.
„Postoji mnogo različitih sekundarnih biljnih supstanci u voću, povrću i salatama koje su zdrave“, objašnjava za DW Juta Hibner, profesorka integrativne onkologije na Univerzitetu u Jeni u Nemačkoj. Međutim, krajnje je pogrešno tvrditi da pojedine vrste hrane definitivno mogu da spreče pojavu raka.
Nedostaju, naime, naučne studije na ljudima. Studije koje se sprovode isključivo u laboratoriji i u kojima, na primer, mogu da se koriste određene veštačke koncentracije sastojaka, ali i eksperimenti na životinjama, pokazuju da maline imaju antioksidativna i antiinflamatorna svojstva koja mogu da ubijaju ćelije raka.
Ali, te studije se ne mogu jedan kroz jedan preslikati na ljudsko telo, kaže Hibner. „Mi imamo drugačiji metabolizam i različite procese izlučivanja“, objašnjava nemačka profesorka i dodaje da se prvo mora pronaći određena, podnošljiva doza pojedinačnih aktivnih sastojaka. Pored toga, veoma je teško sprovesti odgovarajuće studije na ljudima.
Kada je riječ o smokvama, u analizi DW-a navodi se sljedeće:
Pregled ukupno 27 studija sugeriše da smokve imaju barem potencijal da spreče rak ili da se koriste u terapiji raka. Međutim, tu postoji isti problem kao i sa crnim malinama kada su u pitanju studije na ljudima.
Prema laboratorijskoj studiji iz 2021. godine, lateks sa stabala smokava, na primer, može da inhibira rak dojke. Ali – nedostaju studije na ljudima.
„Ne postoje namirnice koje definitivno mogu da spreče rak", kaže za DW Maksin Lenca, zdravstvena menadžerka u Engleskom centru za istraživanje raka u Velikoj Britaniji (Cancer Research UK). Celokupna ishrana mnogo je važnija od pojedinačnih namirnica ili sastojaka.
Iste činjenice odnose se i na breskve: postoji nekoliko studija rađenih u laboratoriji i na životinjama (1, 2, 3) koje sugerišu da bi konzumiranje ove voćke moglo imati pozitivan utjecaj na prevenciju raka, ali ne postoji dovoljno studija rađenih na ljudima koje bi to i potvrdile.
Kordiceps je gljiva koja raste na larvama određenih insekata u Kini i koristi se u kineskoj tradicionalnoj medicini. Efekti kordicepsa u prevenciji i liječenju raka ispitivali su se u nekoliko laboratorijskih studija i studija na životinjama, u kojima se pokazalo da ova gljiva inhibira rast ćelija nekoliko tipova raka (1, 2, 3). Ipak, ne postoje studije rađene na ljudima koje bi potvrdile da kordiceps zapravo može liječiti pacijente/ice oboljele od raka.
Naime, da bi se za neku supstancu ustanovilo da li je efikasan lijek za određenu bolest, ona mora proći opsežna ispitivanja – prvo na ćelijskim kulturama u laboratoriji, zatim pretkliničke studije na životinjama i, na koncu, opsežne kliničke studije na ljudima.
Nijedan od “lijekova protiv raka” koje promoviše američki nutricionista bez adekvatnog medicinskog obrazovanja ne ispunjava te osnovne kriterije.
Na web stranici Kanadskog društva za borbu protiv raka objašnjeno je da je zdrava i izbalansirana ishrana važna, ali da ne postoji neka “magična hrana” koja može izliječiti ili samostalno spriječiti rak.
Ne postoji čudesna hrana koja može spriječiti ili izliječiti rak, ali vaša cjelokupna prehrana može utjecati na rizik od raka. Otprilike jedan od pet slučajeva raka može se spriječiti dobrom prehranom, aktivnošću i održavanjem zdrave tjelesne težine.
U prošlosti su istraživači proučavali specifične komponente hrane za koje su mislili da štite od raka, kao što su antioksidansi. Ali naučnici sada imaju širi pristup posmatrajući obrasce zdrave prehrane u odnosu na prevenciju raka.
Razumijevanje veze između ishrane i raka teško je, jer svakodnevno konzumiramo hiljade prehrambenih komponenti.
U “zavjerološkim” krugovima na društvenim mrežama se, pak, kontinuirano promoviše ideja da postoji čudesni lijek protiv raka koji farmaceutska industrija krije, uprkos tome što dokazi za takvo nešto ne postoje, i da su te tvrdnje u suprotnosti s onim što nauka zna o raku.
Uravnotežena prehrana može pomoći u postizanju i zadržavanju zdrave tjelesne težine, što smanjuje rizik od raka.
Shodno činjenicama, tvrdnje da mamografija i kreme za sunčanje uzrokuju ili doprinose riziku obolijevanja od raka ocjenjujemo kao pseudonauku. Istu ocjenu dajemo tvrdnjama da kupine, smokve, breskve i kordiceps liječe rak. Tvrdnju da farmaceutska industrija “krije” jeftine lijekove ocjenjujemo kao teoriju zavjere.
(Raskrinkavanje.ba)