Foto: Freepik
Na Instagram nalogu Zdrav način života 12. maja 2025. godine objavljen je videosnimak u kojem neimenovani muškarac govori o “opasnostima” korištenja krema za sunčanje. Kaže da opasni spojevi u kremama prodiru u krvotok i tako škode zdravlju. Snimak je objavljen uz opis “Prestanite koristiti kreme za sunčanje. Umjesto toga, budite na suncu umjereno!”.
Nemojte koristiti kreme za sunčanje. I dalje milioni ljudi koriste kreme za sunčanje. Dakle, očigledno neko ne sluša. Čak ih stavljaju i na svoju djecu.
U maju 2019. godine FDA je izdala izvještaj u kom se navodi da hemikalije iz krema za sunčanje čak i kad se koriste samo jedan dan, prodiru u krvotok i dostižu nivoe koji premašuju FDA standarde.
Foto: Screenshot/Instagram
Muškarac na snimku kaže da oksibenzon, sastojak krema za sunčanje, doseže štetne nivoe u ljudskom tijelu samo dva sata nakon korištenja kreme.
Jedan sastojak, oksibenzon, dostigao je te nivoe nakon samo 2 sata korišćenja! Ovo nije dobro. Te hemikalije mijenjaju tvoju složenu metaboličku mašineriju, opterećuju bubrege i jetru, i čine te bolesnim…
Snimak završava implikacijama da upotreba krema za sunčanje dovodi do raka kože.
Prodaja krema za sunčanje je porasla za 38 puta u posljednjih 30 godina. Dok je u međuvremenu, učestanost najopasnijeg oblika raka kože melanoma udvostručena od 1982. godine.
Do vremena pisanja ove analize snimak je ostvario 248.000 pregleda i nešto više od 2.000 interakcija.
Zaštita koja je potrebna
Muškarac na videosnimku je Raymond Francis, autor nekoliko knjiga u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), koji se predstavljao kao stručnjak u polju medicine. Preminuo je 2020. godine. U analizi iz 2024. godine pisali smo o njegovim netačnim tvrdnjama da je zdravstveni sistem u Americi prevara jer se bolesti ne liječe nego se njima “upravlja”.
Također smo u nekoliko analiza pisali o netačnim tvrdnjama da su kreme za sunčanje opasne po zdravlje (1, 2, 3, 4).
Zaštitne kreme za sunčanje dokazano pomažu u prevenciji opekotina od sunca, raka kože i preuranjenog starenja kože. Ove kreme imaju različite nivoe faktora zaštite od sunca (eng. sun protection factor, SPF). Taj nivo izražen je u brojevima koji ukazuju na to koliko efikasno kreme blokiraju ultraljubičaste zrake sunca (eng. UV), jedan od čestih uzročnika raka kože, kako je opisano na stranici američkih Centara za kontrolu i prevenciju bolesti (eng. The Centers for Disease Control and Prevention, CDC).
Kreme za sunčanje se generalno dijele na dva glavna tipa: mineralne (koriste fizičke filtere) i hemijske (koriste hemijske filtere). Koža upija hemijske kreme za zaštitu od sunca i one neutralizuju UV zračenje. Mineralne kreme stvaraju fizičku barijeru na koži koja odbija UV zrake (link).
Kreme za sunčanje nerijetko su i tema dezinformacija. Na stranici američke Fondacije za rak kože (eng. the Skin Cancer Foundation) objavljen je intervju u kojem je docentica dermatologije na Medicinskom fakultetu Harvard Elizabeth Buzney govorila o “pozivima” na društvenim mrežama da se ne koriste kreme za sunčanje jer navodno uzrokuju rak kože. Suprotno ovakvim tvrdnjama, naučno je dokazano da je izlaganje suncu bez adekvatne zaštite vodeći uzrok raka kože. Čak i u kratkim periodima od samo deset do 15 minuta može dovesti do oštećenja DNK koja se sabiraju tokom života, proizvodeći time sve više genetskih mutacija i povećavajući rizik od karcinoma kože, navedeno je na stranici Fondacije za rak kože.
Šta je oksibenzon?
Neki od aktivnih sastojaka u hemijskim kremama, kao što je oksibenzon, apsorbuju se kroz kožu i ulaze u krvotok, što je pobudilo sumnje u njihovu bezbjednost.
Oksibenzon je organsko jedinjenje i uobičajen je u kremama za sunčanje. Na stranici Harvard Health Publishing 2021. godine objavljen je članak u kojem je docentica dermatologije na Harvardu i kodirektorica klinike za rizik i prevenciju melanoma Jennifer Lin iznijela činjenice u vezi s nekoliko rasprostranjenih mitova o kremama za sunčanje. Između ostalog, govorila je o oksibenzonu, navodeći da nema konačnih dokaza da je štetan u kremama. Pojasnila je da se kritičari krema za sunčanje najčešće pozivaju na studiju na miševima koji su hranjeni oksibenzonom, time manipulativno “dokazujući” njegovu štetnost za ljude. Ipak, bilo bi potrebno 277 godina svakodnevnog nanošenja kreme za sunčanje na lice, vrat, šake i ruke da bi se postigla ista količina izloženosti kojoj su bili podvrgnuti miševi. Lin je takođe navela da se oksibenzon nalazi i u drugim proizvodima koji su sigurni, kao što su plastika, lak za kosu i lak za nokte.
Takođe se tvrdilo da kreme s oksibenzonom uzrokuju hormonske poremećaje. Ove tvrdnje nisu posve naučno utemeljenje. Kako smo pisali u analizi iz 2024. godine, ne postoje konačni dokazi da je korištenje krema za sunčanje koje sadrže oksibenzon štetno za ljude.
Raymond Francis u analiziranom snimku tvrdi da je FDA u maju 2019. godine izdala izvještaj u kom se navodi da hemikalije iz krema za sunčanje, čak i kad se koriste samo jedan dan, prodiru u krvotok i dostižu nivoe koji premašuju standarde FDA.
Pretragom zvanične stranice FDA nismo pronašli takav izvještaj, ali jesmo saopštenje izdato 9. maja 2019. godine u kojem se navodi da FDA finalizuje preporuke za proučavanje apsorpcije aktivnih sastojaka u lokalno primijenjenim sredstvima koja se prodaju bez ljekarskog recepta, kao što su kreme za sunčanje i antiseptička sredstva. U saopštenju piše da istraživanja potvrđuju da se neka od tih sredstava, uključujući kreme za sunčanje, mogu apsorbovati kroz kožu, ali to ne znači da nisu sigurni za upotrebu.
Lokalni lijekovi koji se nanose na kožu, a koji se mogu kupiti bez recepta, poput lokalnog antiseptika ili kreme za sunčanje, često su namijenjeni za višekratnu upotrebu tokom vremena. Ljudi se mogu pitati da li se ovi proizvodi apsorbiraju i, ako da, šta se dešava: na primjer, koliko dospijeva u tijelo ili krvotok, da li su sigurni za upotrebu i da li postoje neke mjere opreza za upotrebu ovih proizvoda kod djece ili starijih osoba. Iako istraživanja pokazuju da se neki lokalni lijekovi mogu apsorbovati u tijelo kroz kožu, to ne znači da ovi lijekovi nisu sigurni, ali ovo otkriće zahtijeva daljnja ispitivanja kako bi se utvrdila sigurnost ponovljene upotrebe i da li, kada jednom uđe u tijelo, sastojak ili proizvod ne uzrokuje štetu.
FDA je u maju 2019. objavila rezultate pilot-studije koja je ustanovila da se spojevi iz četiri komercijalno dostupna sredstva za sunčanje, među kojima i oksibenzon, mogu apsorbovati u krvotok u količinama koje prelaze sigurnosne pragove ove agencije. Studija iz 2020. godine potvrdila je nalaze studije iz 2019, ali naglašeno je da ovi rezultati “ne ukazuju na to da bi trebalo izbjegavati upotrebu krema za sunčanje”.
CNN je u članku iz januara 2020. godine izvijestio o rezultatima studije, uz napomenu nekoliko stručnjaka/inja da ti rezultati ne znače da su kreme opasne za ljude, nego da su potrebna dodatna istraživanja kako bi se osigurao što veći stepen sigurnosti svih sastojaka krema za sunčanje.
Koža nije savršena barijera i stoga je očekivana apsorpcija malih količina hemikalija iz krema za sunčanje (i drugih proizvoda za njegu kože, poput kozmetike)”, rekao je Rob Chilcott, profesor toksikologije na Univerzitetu Hertfordshire u Velikoj Britaniji.
“To ne znači da su proizvodi za sunčanje nesigurni za upotrebu, ali proizvođači moraju provesti odgovarajuće testove sigurnosti”, dodao je.
Istog stava je i FDA, kao i Fondacija za rak kože, koja je u saopštenju iz 2019. godine, nakon objave rezultata pomenute studije, istakla značaj upotrebe krema za sunčanje.
Dakle, kreme za sunčanje koje se nalaze na tržištu su sigurne. Tačno je da postoje studije u kojima je ustanovljeno da se neki njihovi sastojci, kao što je oksibenzon, mogu apsorbovati kroz kožu, ali to ih ne čini opasnim po zdravlje. Redovna i pravilna upotreba zaštitnih krema za sunčanje jedan je od najboljih načina prevencije raka kože. Nema nikakvih dokaza da ove kreme uzrokuju rak kože.
Shodno navedenim činjenicama, tvrdnju da su kreme za sunčanje opasne jer oksibenzon u njima prodire kroz kožu ocjenjujemo kao manipulisanje činjenicama i pseudonauku. Implikacije da kreme za sunčanje uzrokuju rak kože jer su i učestalost raka i prodaja ovih krema u porastu ocjenjujemo kao pseudonauku.
(Raskrinkavanje.ba)