Foto: Wavebreak Media, Freepik
Na Instagramu je 5. marta 2026. godine objavljen video u kome se iznosi niz tvrdnji o raku kože. Na snimku, koji izgleda kao isječak iz intervjua, žena potpisana kao doktorica Lorraine Day tvrdi da je ishrana ključni faktor u nastanku raka kože zbog izlaganja suncu. Poziva se na studiju koja je navodno rađena na životinjama i čiji su rezultati pokazali da su životinje hranjene “američkom hranom” dobile rak kože nakon izlaganja suncu. Takođe je rekla da ljudi ranije nisu dobijali rak kože iako su “radili na otvorenom”, implicirajući da je prijašnja tradicionalna ishrana “zdrava”, a da današnja hrana nije, i da je to dovelo do pojave raka kože prije svega nekoliko decenija. U titlovanom prevodu konverzacije između voditelja i Day navodi se sljedeće:
Voditelj: Sunce izaziva rak. Svi kažu da se treba kloniti sunca jer ono uzrokuje rak.
Day: Tako je. Na Univerzitetu Baylor sproveli su studiju sa dve grupe eksperimentalnih životinja. Dali su jednom standardnu američku ishranu, što je užasno. Drugom su dali vrlo hranjivu ishranu. Zatim su obe grupe životinja izložili ultraljubičastim zracima sunca. U grupi na standardnoj američkoj ishrani, 25% ih je razvilo rak kože. U grupi na visoko hranljivom ishrani, nijedna životinja nije razvila rak kože. To je način na koji jedemo. Rak kože relativno je nova pojava u poslednjih 60 godina, no naši predaci su živjeli na otvorenom, radili na otvorenom stotinama godina i nisu oboleli od raka kože. To je novo.
Foto: Screenshot/Instagram
Snimak su dijelili/e i drugi/e korisnici/e društvenih mreža (1, 2, 3 ,4).
Rak kože nije nova bolest
Kratki snimak je isječak iz intervjua s Lorraine Day, koja se predstavlja kao specijalistkinja ortopedije i traumatologije, i promoviše i prodaje “alternativne” načine liječenja raka, dok istovremeno govori protiv stvarnih terapija, poput zračenja i kemoterapije. Ona je u intervjuu tvrdila da je izliječila uznapredovali rak “prirodnim” putem i promjenom ishrane i načina života. Intervju se dijeli barem od 2004. godine.
Isječak se dijelio i van našeg govornog područja. Tvrdnjama koje je Day na njemu iznijela već su se bavili AFP Fact Check 2021. i Reuters 2022. godine.
Rak kože je nekontralisani rast ćelija uzrokovan oštećenjem DNK. Na stranici Američkog društva za borbu protiv raka navodi se da većina karcinoma kože počinje u gornjem sloju, epidermisu, u kome postoje tri glavne vrste ćelija: skvamozne ćelije, bazalne ćelije i melanociti. Melanom je vrsta raka kože koji se razvija kada melanociti počnu nekontrolirano rasti. Osim melanoma, postoje i rak bazalnih i rak skvamoznih ćelija kože (najčešći tipovi raka kože) te druge, mnogo rjeđe vrste raka kože: karcinom Merkelovih ćelija, Kaposijev sarkom, kožni limfom, adneksalni tumori kože te različite vrste sarkoma.
Rak kože nije “nova” bolest koja se pojavila prije svega nekoliko decenija. Kako se navodi u radu objavljenom u časopisu Američke akademije za dermatologiju, prvi opisi raka datiraju još iz 2500. godine prije nove ere, dok je Hipokrat opisao tumore koji ne stvaraju čireve i one koji ih stvaraju, koje je nazvao carcinos (grčka riječ za rak) jer su imali izbočine nalik prstima koje su podsjećale na raka. Isti izvor navodi da je francuski ljekar René Laënnec prvi opisao melanom 1804, Arthur Jacob bazalnocelularni karcinom 1827, a John T. Bowen rak skvamoznih ćelija kože 1912. godine. U radu se navodi da je nekoliko eksperimenata između 19. i 20. vijeka pokazalo da ultraljubičasto (UV) zračenje uzrokuje rak. Prema ovom izvoru, prva krema za zaštitu od sunčevog UV zračenja bila je dostupna 1928. godine.
Dakle, tvrdnje da ljudi prije modernog vremena nisu obolijevali od raka kože i da je riječ o novom fenomenu od prije 60 godina nisu tačne. Ipak, činjenica je da su stope obolijevanja posljednjih decenija značajno uvećane u odnosu na šezdesete i sedamdesete godine prošlog vijeka. To pokazuju statistike iz različitih dijelova svijeta (1, 2, 3).
Deborah Sarnoff, dermatologinja iz New Yorka i predsjednica Skin cancer fondacije (neprofitne nevladine organizacije usmjerene na edukaciju i širenje svijesti o raku kože i značaju njegove prevencije), rekla je za AFP Fact Check da su faktori koji doprinose ovom trendu starenje stanovništva, bolje otkrivanje i dijagnostikovanje, korištenje solarija, oštećenja ozonskog omotača i lažni osjećaj sigurnosti od korištenja kreme za sunčanje.
„Ljudi možda ne koriste dovoljno kreme za sunčanje, možda ih ne nanose pravilno i možda ne nanose ponovno nakon dva sata - i osjećaju se zaštićenima kada to nisu“, rekla je.
Pravilna ishrana je važna
U analiziranom snimku naglašena je navodna uloga ishrane u nastanku raka kože, dok je uticaj UV zračenja opisan kao drugorazredni faktor.
Većina karcinoma kože javlja se kao posljedica izlaganja UV zracima sunčeve svjetlosti. Na stranici Američkog društva za borbu protiv raka navodi se sljedeće:
Većina karcinoma kože posljedica je izlaganja UV zrakama u prirodnoj sunčevoj svjetlosti.
Karcinom bazalnih ćelija i karcinom skvamoznih ćelija najčešći su tipovi raka kože i imaju tendenciju da se pojavljuju na dijelovima tijela izloženim suncu. Obično su povezani s izlaganjem suncu tokom života.
Melanom je ozbiljniji, ali rjeđi tip raka kože. Takođe je povezan s izlaganjem suncu.
Rak kože je povezan i s izlaganjem nekim vještačkim izvorima UV zraka, navodi ovaj izvor. Na stranici Američkog društva za borbu protiv raka navedeno je da su Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC) i američki Nacionalni toksikološki program (NTP) sunčevo zračenje procijenili kao kancerogeno za ljude.
Na stranici Skin cancer fondacije navodi se da je oko 90 odsto nemelanomskih karcinoma kože povezano s izloženošću ultraljubičastom zračenju sunca i da većinu melanoma uzrokuje sunce. Ovaj izvor pominje i studiju provedenu u Velikoj Britaniji koja je otkrila da se oko 86 odsto melanoma može pripisati izloženosti ultraljubičastom zračenju sunca.
Lorraine Day se na snimku poziva na “studiju Baylor Univerziteta” koja je navodno pokazala da životinje kojima je davana “zdrava” hrana nisu dobile rak uprkos izlaganju ultraljubičastom zračenju, dok je u grupi kojoj je navodno davana “američka” hrana 25% životinja razvilo rak. Ipak, iz ove ustanove su za AFP Fact Check, ali i za Reuters, demantovali da je takva studija rađena na Baylor Univerzitetu. Portparol Univerziteta je za AFP Fact Check rekao da „ne postoji zapis da je takva studija provedena u ustanovi“.
Premda je rađeno više studija na životinjama s ciljem utvrđivanja uloge antioksidanasa u prevenciji karcinoma, nismo uspjeli pronaći studiju s pojedinostima opisanim na snimku.
Deborah Sarnoff je za AFP Fack Check rekla kako je prehrana bogata nutrijentima važna za održavanje zdravlja ćelija, što može pomoći u sprečavanju raznih oblika raka, ali da nema dokaza da neke namirnice uzrokuju ili sprečavaju rak kože. Ona je rekla i da se većina karcinoma, posebno karcinoma skvamoznih i bazalnih ćelija, nalazi na dijelovima tijela izloženima Suncu.
Odnos prehrane bogate nutrijentima i raka kože detaljnije je opisan u tekstu objavljenom na stranici Skin cancer fondacije, čija je jedna od autorica Sarnoff. Kako je objašnjeno, izloženost UV zračenju nanosi štetu koži stvaranjem slobodnih radikala koji izazivaju upalu i oštećuju funkciju ćelija i DNK kože. Ovo oštećenje DNK, kako se navodi, može uzrokovati promjene u genima koje dovode do raka kože. Antioksidansi, uključujući vitamine i druge hranjive tvari, mogu pomoći u borbi protiv slobodnih radikala i sprečavanju štete koju oni nanose.
Studija iz 2002. godine objavljena u časopisu Journal of Investigative Dermatology otkrila je da izlaganje UV zračenju podmazuje točkove oštećenja kože dijelom trošenjem antioksidansa u tijelu. Dakle, ima smisla da bi zamjena ovih zaštitnih supstanci mogla ojačati oslabljenu odbranu.
Nakon godina rasprave o tome da li antioksidansi zaista mogu napraviti razliku u tome da li će neko razviti ili rak kože ili neće, nedavna istraživanja prevagnula su u njihovu korist. Dermatolozi više nego ikad savjetuju pacijentima da konzumiraju hranu bogatu ovim hranjivim tvarima. Mnogi takođe predlažu nanošenje lokalnih proizvoda koji ih sadrže, uključujući kreme za sunčanje.
(...)
Vitamini C, E i A, cink, selen, beta karoten (karotenoidi), omega-3 masne kiseline, likopen i polifenoli su među antioksidansima koje mnogi dermatolozi preporučuju u prehrani kako bi se spriječio rak kože.
Pozivajući se na pregled postojećih istraživanja o povezanosti između hrane i više vrsta raka, objavljen 2021. godine u časopisu Nature Communications, Reuters u svojoj analizi navodi da “do danas nema dokaza da su nezdrava prehrana ili konzumacija bilo kojih specifičnih hranjivih tvari sami po sebi direktni uzroci raka kože”.
Raskrinkavanje se u više navrata bavilo netačnim tvrdnjama da ljudi ne obolijevaju od raka kože zbog izloženosti sunčevom zračenju (1, 2).
Shodno navedenom, prvu objavu tvrdnje o studiji koja je pokazala da je ishrana ključna u nastanku raka pod uticajem UV zračenja ocjenjujemo kao lažnu vijest. Istu ocjenu dajemo tvrdnji da je rak kože moderna bolest koja se pojavila prije nekoliko decenija. Drugim objavama ovih tvrdnji dajemo ocjenu prenošenje lažnih vijesti. Svim objavama dajemo i ocjenu pseudonauka.
(Raskrinkavanje.ba)