Foto: Jelle Visser, Flickr
Na Facebook stranici SDA Sandžaka, stranke bošnjačke nacionalne zajednice u Srbiji, objavljeno je 3. jula 2025. godine da je Poslanički klub PSG–SDA Sandžaka–PDD u Narodnoj skupštini Republike Srbije predao tog dana prijedlog rezolucije o genocidu u Srebrenici, uz zahtjev da se o njemu odlučuje po hitnom postupku. Prijedlog je podnesen povodom predstojećeg obilježavanja 30 godina od genocida.
Prijedlog rezolucije je zasnovan na presudama Međunarodnog suda pravde i Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, navedeno je, kao i na Rezoluciji Generalne skupštine Ujedinjenih nacija 78/282 iz 2024. godine, kojom je 11. jul proglašen Međunarodnim danom promišljanja i sjećanja na genocid u Srebrenici.
Portal B92 je istog dana objavio tekst o predloženoj rezoluciji, u čijem je naslovu navedeno da je “blokaderska” opozicija predložila da se Srbija proglasi “genocidnom državom”.
Veliki skandal: Blokaderska opozicija Narodnoj skupštini podnela predlog da Srbiju proglasi genocidnom državom
U članku su pojedini dijelovi predložene rezolucije opisani kao sramni. Jedan od njih je tačka tri prijedloga u kojoj se navodi da Narodna skupština izražava saučešće i izvinjenje porodicama žrtava zbog toga što “Republika Srbija nije spriječila genocid u Srebrenici, niti je kaznila počinioce”.
Tačka četiri, koja govori o tome da će Republika Srbija osigurati adekvatnu kažnjivost negiranja genocida u Srebrenici kao i kažnjivost za glorifikaciju pojedinaca i organizacija koji su pred međunarodnim sudovima oglašeni krivim za genocid u Srebrenici, također je opisana kao sramna.
Na kraju članka je istaknuto da se ovime “de fakto traži ne samo priznanje da je Srbija genocidna država, već i da se svako poricanje toga kazni zakonom.”
Tvrdnje da je opozicija zatražila da se Srbija proglasi “genocidnom” prenijeli su brojni mediji iz Srbije, a dijeljena je i na društvenoj mreži Instagram (link, link). Podijelila ju je i pjevačica Jelena Karleuša na platformi X (link).
Šta su činjenice?
U objavi na Facebook stranici SDA Sandžak je podijeljen i tekst prijedloga rezolucije o genocidu u Srebrenici, ovjeren prijemnim pečatom Narodne skupštine Republike Srbije. Cijeli tekst prijedloga može se pročitati ovdje.
Foto: Screenshot/Facebook
Suprotno tvrdnjama da je u prijedlogu zatraženo da se Srbija proglasi “genocidnom”, odnosno da se ustanovi kolektivna krivica za genocid u Srebrenici, u preambuli prijedloga rezolucije istaknuto je da “je krivica za genocid, ratne i druge zločine individualna i da nijedan narod ne može biti kolektivno označen kao genocidan ili zločinački”.
Foto: Screenshot/Facebook
Osim što je u preambuli jasno odbačeno kolektivno pripisivanje krivice, u tekstu prijedloga se ni na jednom mjestu ne spominje proglašavanje Srba ili Republike Srbije genocidnim.
U tekstu prijedloga osuđuje se genocid počinjen nad bošnjačkim narodom u Srebrenici u julu 1995. godine, ali se ne imenuju krivci za taj zločin niti se kolektivizuje krivica.
Tačke tri i četiri, koje su mediji opisali kao "sramne", ne sadrže nikakav oblik kolektivnog pripisivanja krivice Srbima ili Republici Srbiji za genocid u Srebrenici. U tački tri se izražava saučešće i izvinjenje porodicama žrtava zbog toga što Srbija nije spriječila genocid, iako je bila obavezna to učiniti na osnovu Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida. Takvu odgovornost je utvrdio Međunarodni sud pravde Ujedinjenih nacija (ICJ) u presudi iz 2007. godine, donesenoj u okviru postupka koji je 1993. godine Bosna i Hercegovina pokrenula protiv tadašnje Savezne Republike Jugoslavije (kasnije Srbije i Crne Gore, kako se i navodi u presudi).
U istoj presudi, ICJ je zaključio da je Srbija prekršila i obavezu pune saradnje sa Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY) jer tada nije bila izručila Ratka Mladića, optuženog za genocid u Srebrenici.
U tački četiri se poziva na kažnjavanje negiranja genocida u Srebrenici, ratnih i drugih zločina, kao i kažnjavanje glorifikacije pojedinaca i organizacija koje su pred relevantnim sudovima osuđeni za genocid, ratne i druge zločine. Ponovo, i u ovoj tački je istaknuta individualna odgovornost za zločine, a ne krivica cijelog naroda ili države.
Na kraju, u obrazloženju prijedloga rezolucije se kategorično odbacuje kolektivna odgovornost srpskog naroda za genocid u Srebrenici.
Foto: Screenshot/Facebook
Dakle, zaključak da prijedlog rezolucije traži proglašavanje Srbije “genocidnom državom” nema nikakvog utemeljenja u dokumentu.
Tvrdnje da različiti akteri u domaćoj i međunarodnoj politici proglašavaju Srbiju, Republiku Srpsku ili Srbe kao narod “genocidnim” kroz rezolucije i deklaracije u kojima se poziva na osudu genocida u Srebrenici i sjećanje na taj zločin prisutne su dugo u medijima i u javnom prostoru. Tabloidi su ih intenzivno objavljivali u kontekstu usvajanja UN-ove rezolucije 2024. godine kojom je 11. juli proglašen Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici (primjer ovdje). Kako je Raskrinkavanje objasnilo u jednoj od ranijih analiza na ovu temu, ova Rezolucija, sudske presude, institucije ili druge organizacije nisu Srbe proglasile “genocidnim”, odnosno pripisale krivicu za genocid cijelom narodu, već pojedincima koji su odgovorni za taj zločin.
Od 2005. do danas, više prijedloga rezolucija o Srebrenici je dostavljeno Narodnoj skupštini Srbije, ali nijedan nije usvojen. Glavna prepreka bila je neslaganje političkih aktera oko formulacija u prijedlozima, pri čemu se duboki raskol javljao oko kvalifikacije zločina u Srebrenici.
Većina prijedloga u kojima se zločini u Srebrenici jasno nazivaju genocidom dolazila je od liberalnih i građanskih stranaka, dok su veće i vladajuće političke stranke uglavnom izbjegavale upotrebu tog termina. Umjesto toga, predlagale su dokumente u kojima se govori o “ratnim zločinima” ili “zločinu u Srebrenici” na općenit način, bez priznavanja pravne kvalifikacije genocida.
Tako je, na primjer, Narodna skupština 2010. godine usvojila Deklaraciju o osudi zločina u Srebrenici, kojom se izražava osuda zločina, ali bez eksplicitnog navođenja da je riječ o genocidu. Uz to, deklaracija nije sadržavala pravne obaveze koje bi mogle proizaći iz rezolucije, što dodatno naglašava njenu simboličnu prirodu.
Medijski napisi o prijedlogu opozicije u Srbiji smješteni su u kontekst aktuelnih studentskih protesta u Srbiji upotrebom termina “blokaderska opozicija”. Simpatizeri Srpske napredne stranke Aleksandra Vučića i pojedini mediji terminom “blokaderi” označavaju studente koji već mjesecima protestuju zbog urušavanja nadstrešnice na željezničkoj stanici u Novom Sadu, u kojem je stradalo 16 osoba. Prema tumačenju filologa, riječ je o izrazu koji sugeriše da su “blokaderi” oni koji “zauzimaju prostor i koje treba ukloniti”, bez uvažavanja razloga njihovog protesta.
Shodno činjenicama, najraniju medijsku objavu tvrdnje da prijedlog rezolucije o genocidu u Srebrenici traži da se Srbija proglasi “genocidnom” državom ocjenjujemo kao lažnu vijest. Istu ocjenu dobija i najranija objava te tvrdnje na društvenim mrežama. Druge objave ove tvrdnje ocjenjujemo kao prenošenje lažnih vijesti.
(Raskrinkavanje.ba)