Foto: Raskrinkavanje.ba
Na Facebook stranici “Zanimljivo” (Zanimljivo ツ) je 29. oktobra 2026. godine podijeljena priča o japanskom izumu “veličine novčića” koji proizvodi električnu energiju iz vlage u vazduhu.
Japan je napravio generator veličine novčića koji 24 sata dnevno, svih 7 dana u nedelji, proizvodi električnu energiju iz vlage u vazduhu. Nisu potrebni sunčeva svetlost, vetar ili reke, samo vlažnost, pretvorena u čist, neprekidan izvor energije koji bi mogao da revolucionizuje energetiku širom sveta.
Izum je navodno djelo naučnika s Univerziteta u Kyotu i može proizvoditi struju bez prestanka i potrebe za resursima kao što su sunčeva energija, energija vjetra ili tekuće vode.
Koristeći ultra-tanak slojeviti nanofilm, uređaj apsorbuje molekule vode iz atmosfere i stvara električni naboj dok oni prolaze kroz materijal. Rezultat je stabilan, neprekidan izvor energije koji radi danju i noću, u zatvorenom ili na otvorenom prostoru.
(...)
Ne zahteva sunčevu svetlost kao solarni paneli, pokretanje vazduha kao vetroturbine, niti protok vode kao hidro-sistemi, potrebna je samo vlažnost, koja postoji gotovo svuda na Zemlji. Rani terenski testovi u pirinčanim poljima jugoistočne Azije pokazali su da generator može napajati udaljene senzore mesecima bez ikakvog održavanja.
Navodi se i da izum nema mnogo kompleksnih dijelova i da je jeftin za proizvodnju pa bi mogao biti korišten u udaljenim područjima u kojima nedostaje infrastruktura za napajanje električnom energijom.

Foto: Screenshot/Facebook
Objava je do vremena pisanja ove analize imala više od 2.500 reakcija i podijeljena je oko 530 puta. Ista ili slična priča također se dijelila na drugim profilima na Facebooku (1, 2, 3, 4, 5) i na Instagramu (1, 2) u oktobru i novembru 2026. godine. Najranija objava u kojoj je podijeljena i koju smo pronašli na Facebooku datira iz decembra 2025. godine.
Šta su činjenice?
Priča o naučnicima u japanskom gradu Kyoto koji su izumili generator električne energije iz vlage u zraku ne sadrži neke konkretne informacije o izvorima, medijskim izvještajima ili naučnim radovima koji bi potvrdili postojanje takvog uređaja. Pretraga naučnih radova na Google Scholaru nije dala rezultate koji bi potvrdili da su naučnici Univerziteta u Kyotu napravili opisani uređaj.
Priča o minijaturnom generatoru energije iz vazduha ranije se dijelila na engleskom jeziku. Portal za provjeru činjenica Snopes analizirao je tvrdnje iz ove priče 2025. godine. Nije pronašao dokaze o nekom istraživanju na Univerzitetu u Kyotu koji bi potvrdili da je priča istinita. Tvrdnje o japanskom generatoru struje ocijenili su kao netačne i obmanjujuće. Snopes je također pretražio naučna istraživanja s Univerziteta u Kyotu koja bi mogla potvrditi ili objasniti tvrdnje s društvenih mreža o generisanju struje iz vlage. Uspio je pronaći istraživanja o generisanju energije fotonaponskim (solarnim) ćelijama, ali ne i o generisanju energije iz vlage u vazduhu.
Eksperimentalna istraživanja
Iako na Univerzitetu u Kyotu nisu izumili minijaturni generator, proizvodnja električne energije iz vlage u zraku predmet je naučnih istraživanja na više univerziteta širom svijeta. Japanski naučnici iz Nacionalnog instituta za naprednu industrijsku nauku i tehnologiju (AIST) u Tokiju objavili su 2025. godine istraživanje o generatoru koji koristi promjene vlažnosti zraka za proizvodnju električne energije. U eksperimentima su pomoću dvaju takvih uređaja uspjeli napajati mali bežični senzor duže od četiri mjeseca. Slična istraživanja proveli su i naučnici s Univerziteta Massachusetts Amherst, koji su razvili uređaje s proteinskim nanonitima za proizvodnju električne energije iz atmosferske vlage, kao i istraživači u okviru evropskog projekta CATCHER, čiji je cilj razvoj tehnologije za pretvaranje atmosferske vlage u električnu energiju.
U nekim istraživanjima kombinovani su različiti izvori energije. Grupa naučnika s Univerziteta Fuzhou u Kini je 2023. godine testirala generator koji kombinuje energiju iz atmosferske vlage i sunčeve svjetlosti, a uređaj je električnu energiju proizvodio neprekidno tokom deset dana. U japanskom istraživanju iz 2025. godine prosječna gustoća proizvedene električne snage iznosila je oko tri mikrovata po kvadratnom centimetru (0,000003 W/cm²), dok je u eksperimentalnim uslovima dostigla maksimalno 436 mikrovata po kvadratnom centimetru (0,000436 W/cm²). Poređenja radi, za punjenje mobilnog telefona uobičajenim punjačem potrebno je od pet do 20 vati, dok električno kuhalo za vodu najčešće troši između 1.500 i 2.000 vati. Ovi podaci pokazuju koliko je tehnologija još uvijek udaljena od praktične primjene u svakodnevnom životu, a posebno od mogućnosti napajanja domaćinstava, infrastrukture i industrije.
BBC na srpskom je 2023. godine pisao o istraživanju koje su proveli Džun Jao i ostali naučnici s Univerziteta Massachusetts Amherst, koje se tiče mogućnosti proizvodnje električne energije iz vlage u vazduhu. Kako objašnjavaju ovi istraživači, proizvodnja struje iz vazduha veliko je otkriće i može pomoći u budućim istraživanjima o higroelektricitetu (vrsti električne energije koja se proizvodi direktno iz vlage u vazduhu).
Jao i njegove kolege su 2020. godine objavili naučnu studiju koja opisuje kako sićušne proteinske nanožice, koje proizvodi bakterija, mogu da izvlače električnu energiju iz vazduha.
(...)
Ipak, možda nije realistično očekivati da ta tehnologija napaja čitave zgrade ili mašine gladne energije kao što su automobili, ukazuje Rao [Reshma Rao, inženjerka materijala s Imperijalnog koledža u Londonu, u Velikoj Britaniji].
Vlažnost bi mogla da bude dovoljna da napaja samo uređaje iz „interneta stvari", kao što su senzori ili mala nosiva elektronika.
Kako se objašnjava u tekstu BBC-ja, proizvodnja električne energije iz vlage u zraku zasniva se na tome da molekule vode iz atmosfere dolaze u kontakt s posebnim materijalima, poput proteinskih nanoniti ili drugih poroznih materijala, pri čemu nastaju razlike u električnom naboju. Kretanje molekula vode kroz sitne pore materijala može izazvati razdvajanje naboja i stvaranje električnog napona, koji se zatim može iskoristiti za proizvodnju male količine električne energije.
“Brza nauka” za popularnost na društvenim mrežama
Objave o “revolucionarnim“ naučnim otkrićima česte su i popularne na društvenim mrežama. Ipak, one često sadrže netačne, prenapuhane i neprovjerene informacije o nauci i dostignućima, koje donose više interakcija i viralnosti na društvenim mrežama. Pojedini izvori na internetu ovakve sadržaje nazivaju “naučnim splačinama“ ili “science slop“ (1, 2), s obzirom na to da su naučna istraživanja često toliko pojednostavljena ili predstavljena na senzacionalistički način da se njihovo stvarno značenje gubi ili se izvode zaključci koji nisu utemeljeni na naučnim dokazima.
Raskrinkavanje se ranije bavilo dezinformacijama o izvorima besplatne električne energije na društvenim mrežama (1, 2). Primjeri takvih dezinformacija uključuju tvrdnje o proizvodnji električne energije iz “etera”, hipotetične tvari za koju se nekada pretpostavljalo da ispunjava prostor. Ovaj se izvor energije navodno skriva od javnosti radi profita i kontrole stanovništva. Ali, kako smo ranije pisali, naučni eksperimenti opovrgnuli su postojanje etera, a tvrdnje o njemu kao izvoru neograničene energije nemaju naučno utemeljenje.
Na osnovu činjenica, najraniju objavu priče o japanskom generatoru električne energije iz vazduha – veličine novčića – ocjenjujemo kao lažnu vijest. Druge objave ocjenjujemo kao prenošenje lažnih vijesti.
(Raskrinkavanje.ba)