U današnjem vremenu, u kom su informacije postale najvrjednija “roba”, razlikovanje kredibilnih i nekredibilnih medijskih izvora važnije je nego ikad. Sa tom namjerom nastala je platforma raskrinkavanje.ba, koju je pokrenuo tim organizacije “Zašto ne” nakon višegodišnjeg rada na fact-checkingu - provjeri istinitosti i dosljednosti izjava javnih zvaničnika/ca, na platformi Istinomjer.
U svom dosadašnjem radu uočili smo da postoji ogromna potreba za sličnim pristupom i u sferi odgovornosti medija, jer smo često nailazili na problematične, pa i očito neistinite, tvrdnje koje nisu dolazile od političara/ki, već od samih medija koji prenose njihove izjave. Pokretanje zasebne platforme za fact checking medija bio je, stoga, sljedeći logičan korak za nas.
Raskrinkavanje ocjenjuje istinitost informacija iz medija na osnovu rigorozne provjere tvrdnji iznesenih u medijskim objavama. Pored ispitivanja činjenične utemeljenosti objavljenih informacija, u obzir se uzima i poštovanje standarda novinarske profesije pri kreiranju medijskih sadržaja. Na taj način dobija se cjelovita slika o radu svakog medija čije objave se istražuju. Više o tome kako biramo, provjeravamo i ocjenjujemo medijske informacije pročitajte u našoj metodologiji.
Najlošija ocjena koju određeni prilog može dobiti je lažna vijest. Ovu ocjenu dajemo onda kada je, van svake razumne sumnje, utvrđeno da je određena priča ili tvrdnja smišljeno fabrikovana i predstavljena kao istinita, čime se svjesno dezinformiše javnost. Građani/ke BiH sigurno se još uvijek dobro sjećaju lavine lažnih vijesti i dezinformacija koje su objavljene tokom trajanja protesta u februaru 2014. godine, od kojih su svakako najčuvenije one o navodnoj zapljeni 12 kg „speeda“ među okupljenim demonstrantima, te priča o „autobusima punim oružja“ koji se spremaju da krenu iz Federacije u Republiku Srpsku.
Svaki medij koji proizvede lažnu vijest automatski dolazi na „Red flag“ listu i na njoj ostaje minimalno dva mjeseca. Za to vrijeme, prate se i ocjenjuju njegove ostale objave i, ukoliko u tom periodu ne dobije nijednu od negativnih ocjena, skida se sa liste. Mediji koji prenesu lažnu vijest, ili dobiju neku drugu negativnu ocjenu minimalno tri puta u roku od dva mjeseca, evidentiraju se putem „High risk“ liste. Na ovaj način, dobijamo detaljan i ažuran pregled nekredibilnih medijskih izvora, kao i onih čiji kredibilitet i profesionalnost su upitni.
Među skorijim primjerima lažnih vijesti bila je i ona o navodnoj smrti pjevača Sinana Sakića, objavljena na portalu minut.ba, za koju se u roku od nekoliko sati otkrilo da je netačna. Bizaran je i primjer gdje je satirični tekst jednog njujorškog komičara preveden i objavljen na portalu zena.blic.rs kao stvarna priča majke koja se žali na neodobravanje okoline dok javno doji 12-godišnjeg sina.
Lažne vijesti se, međutim, ne objavljuju samo na opskurnim portalima, blogovima i društvenim mrežama, niti se uvijek radi o banalnim izmišljotinama na nivou tabloidnog novinarstva. Ovakve vijesti znaju se pojaviti i na javnim servisima i novinskim agencijama, što je posebno problematično, jer se mnogi mediji prenose njihove objave i to najčešće bez dodatnih provjera.
Takvi postupci imaju posebnu težinu i mogu imati ozbiljne posljedice, što je demonstrirao i najnoviji slučaj izmišljene izjave Bakira Izetbegovića o priznavanju nezavisnosti Kosova. Ova „vijest“, koju je objavila agencija Tanjug, prenijeta je od strane brojnih medija u regionu i, nakon niza burnih reakcija političkih figura iz Srbije i Republike Srpske, podignuta na nivo diplomatskog incidenta. Iako je ubrzo nakon njenog objavljivanja stigao demant od samog Izetbegovića, pri čemu sam snimak sporne izjave pokazuje da je ona glasila potpuno drugačije, Tanjug ni do danas nije povukao svoju objavu, insistirajući da u njoj nema ničeg spornog. Ovu i druge lažne vijesti koje smo do sada ocijenili, možete pogledati na ovom linku.
Svaki medij koji proizvede takvu vijest automatski dolazi na našu listu medija koji objavljuju lažne vijesti i na njoj ostaje dokle god nastavlja objavljivati takve sadržaje. U ovakvim slučajevima, trudimo se da identifikujemo i sve medije koji su tu vijest preuzeli i objavili, kojima dajemo ocjenu “prenošenje lažne vijesti”, koji se evidentiraju kroz zasebnu listu. Na taj način se i medijskoj publici skreće pažnja ne samo na pojedinačne objave, već i na medije koji se generalno ne mogu smatrati kredibilnim izvorima informacija.
Osim lažnih vijesti, Raskrinkavanje ocjenjuje i druge oblike medijskih manipulacija. Jedna od ocjena odnosi se na članke čiji senzacionalistički naslovi ne odgovaraju sadržaju teksta, popularno nazvane „klikbejt“ (clickbait). Tako se, recimo, u naslovu jednog članka može pročitati da je wi-fi signal tokom noći „opasan po život“, iako se sam tekst zapravo bavi „životom“ baterije mobilnog telefona; drugi je najobičniju zapljenu nedozvoljenih prehrambenih proizvoda na aerodromskoj graničnoj kontroli predstavio kao „događaj“ od kog su carinski službenici „zanijemili“; u trećem se privremeni zastoj prometa teretnih vozila na jednom graničnom prelazu predstavlja kao „ludnica na granici“ i „obustava ulaska u Hrvatsku iz BiH“; četvrti najavljuje da su „svjetske sile odlučile kome će pripasti BiH“, dok se u članku naprosto prenosi sažetak izvještaja Valentina Inzka Vijeću sigurnosti UN-a.
Ovakvi primjeri su vrlo brojni, jer se sve više online medija služi „klikbejt“ pristupom kako bi privukli čitalačku publiku, stvarajući pogrešan utisak da nude zanimljive, skandalozne i ekskluzivne sadržaje. Sve objave kojima smo do sada dali ovu ocjenu možete pogledati na ovom linku.
Budući da je cilj Raskrinkavanja da javnosti pruži sveobuhvatan pregled tačnosti i kvaliteta dostupnih medijskih informacija, pored navedenih definisali smo i niz drugih ocjena koje odražavaju različite pojavne oblike medijskog dezinformisanja i kršenja etičkih i profesionalnih standarda profesije. Svaka takva ocjena ima zaseban prikaz na našoj web stranici. Isti članak se može naći u više ovakvih kategorija, budući da se u jednom tekstu često nailazi na više spornih postupaka, to jest na različite oblike dezinformisanja i manipulacija.
Tako, recimo, ovdje možete pogledati sve članke koji su prenijeli lažne vijesti objavljene od strane drugih medija; na ovom linku nalaze se sadržaji ocijenjeni kao prikriveno oglašavanje, jer su predstavljeni kao novinarski tekstovi iako su zapravo plaćeni oglasi; postupak u kome se neosporne činjenice interpretiraju na pogrešan način, te se takvi zaključci takođe predstavljaju kao činjenice iako to nisu, ocjenjujemo kao manipulisanje činjenicama (link); sadržaji ocijenjeni kao pristrasno izvještavanje mogu se pročitati ovdje; dok se na ovom linku nalaze svi tekstovi ocijenjeni kao „spin“. Do ovih i drugih ocjena, to jest pregleda sadržaja prema dobijenim ocjenama, dolazi se otvaranjem linka „Raskrinkali smo“ koji se nalazi na vrhu stranice.
Pored provjere pojedinačnih članaka i medijskih priloga, Raskrinkavanje će se baviti i istraživanjem različitih aspekata rada medija u BiH i regionu. To uključuje identifikaciju narativa za koje se vežu različiti oblici medijske manipulacije; ključna pitanja vezana za pravni okvir funkcionisanja medija, kao što su registracija i transparentnost medijskog vlasništva; mapiranje različitih interesa, kako političkih tako i ekonomskih, koji stoje iza kreiranja i prenošenja lažnih vijesti; te identifikaciju ključnih figura u proizvodnji lažnih vijesti i uz njih vezanih medijskih narativa.
S obzirom na ogromnu količinu medijskih sadržaja koji se proizvode u elektronskim medijima, svjesni smo da je nemoguće registrovati svaku spornu objavu. Stoga vas pozivamo da nam pošaljete svaki sadržaj za koji vam se učini da sadrži netačne informacije, krši novinarsku etiku, ili na bilo koji drugi način zavrjeđuje provjeru i ocjenu od strane Raskrinkavanja. To možete učiniti tako što ćete nas kontaktirati putem društvenih mreža, poslati mail na adresu, ili direktno putem forme dostupne na ovom linku. Pozivamo vas da pratite naš rad i ostajemo otvoreni za vaše komentare i sugestije.
(Raskrinkavanje.ba)