Raskrinkavanje.ba

Seksizam i rasizam u izvještavanju o zapaženom uspjehu bh. košarkašica

Ova analiza je označena kao: Preko margine

Veliki uspjeh koji su članice ženske košarkaške reprezentacije Bosne i Hercegovine postigle na evropskom prvenstvu izazvao je brojne pozitivne reakcije javnosti. Ipak, neki od komentara “podrške” odišu seksizmom, ali i rasizmom usmjerenim prema košarkašicama.

Ženska košarkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine postigla je značajan uspjeh na EuroBasketu 2021. godine, zauzevši peto mjesto. Košarkašice su tako osigurale plasman na kvalifikacijski turnir za Svjetsko prvenstvo.

Njihov rezultat izazvao je snažne reakcije bosanskohercegovačke javnosti, te su košarkašice dobile brojne komentare podrške. Ipak, pojedini komentari u medijima i na društvenim mrežama mogu se izdvojiti kao primjeri seksizma, ali i rasizma. 

Žene u sportu često su izložene različitim oblicima seksizma. I dok su neki od njih veoma ozbiljni, te im otežavaju takmičenje, neki su banalniji, poput seksističkih komentara. Postojanje ovakvih stavova indikativ je šireg problema i odnosa prema ženama koje se bave sportom, ali i drugim zanimanjima koja se još uvijek percipiraju kao “muška”. 

Portal Raport, a za njim i portal Face, objavili su 21.6.2021. članke opremljene naslovom:

U 1. kolu je iznijeli s terena, a ovo što je danas uradila mnogi muškarci ne bi ni pomislili

Članci govore o košarkašici Ireni Vrančić, koja je nakon povrede u meču s Belgijom 17. juna propustila dvije utakmice na EuroBasketu, ali se onda pred meč osmine finala, 21.6, pojavila na zagrijavanju s drugim reprezentativkama. Govoreći o postupku košarkašice Vrančić, anonimni/a autor/ka članka na portalu Raport odlučio/la je u naslovu kontemplirati o tome da li bi tako nešto učinio neki muškarac, odnosno da li bi situacija bila ista u slučaju da je na mjestu Vrančić bio neki košarkaš. 

Slično poređenje može se vidjeti i u opisu Facebook objave članka portala Sportsport. Članak, podijeljen na Facebook stranici ovog portala, govori o igri reprezentativke Bosne i Hercegovine Jonquel Jones, a ispraćen je opisom koji glasi:

(VIDEO) Pa odakle joj snaga? 😲

Ovo ne mogu ni mnogi košarkaši, a tek košarkašice... Njena reakcija nakon trojke s parkinga sve govori...👏💪🇧🇦

Nejasno je šta tačno autor/ka ove objave misli kada kaže da neki od rezultata koje je tokom prvenstva postigla Jones ne bi mogli postići “ni mnogi košarkaši, a tek košarkašice”. Ono što je činjenica je da se o postignućima žena u sportu izvještava na drugačiji način u odnosu na postignuća muškaraca, za šta su primjer i ovakvi komentari kojima se implicitno ili eksplicitno dostignuća žena vrednuju isključivo u poređenju sa standardima i normama u muškom sportu. Isto je i s opisom objavljenim na Facebook stranici BiH Sport, uz link na članak portala Sport1 Oslobođenje, koji govori o potezu Miljane Džombete. 

Čisto majstorstvo kojem bi pozavidjeli i mnogi NBA igrači...

 Dakle, igra Miljane Džombete, pohvaljena u samom članku, dodatno je “pohvaljena” na Facebook stranici BiH Sport primjedbom da bi Džombeti na istoj “pozavidjeli i mnogi NBA igrači”. U američkoj National Basketball Association - NBA ligi igraju muškarci, dok se liga u kojoj igraju žene zove Women’s National Basketball Association - WNBA

Sportistkinje, pokazalo se više puta, mogu postizati jednake i bolje rezultate od sportista. Na značaj uspjeha koji je postigla neka žena u sportu ne treba ukazivati njegovim poređenjem s uspjesima koje jesu ili bi mogli postići muškarci. Na taj način, umjesto vjerovatno željenog komplimenta, pokazuje se zapravo seksistički stav da su žene koje “postignu više” od muškaraca na neki način posebne, jer žene inače ne postižu više.

Uz seksizam, uspjeh košarkašica Bosne i Hercegovine ispraćen je i dozom rasizma. Reprezentativka Jonquel Orthea Theresa Jones košarkašica je ekipe Connecticut Sun. Porijeklom je s Bahama, a 2018. godine dobila je državljanstvo Bosne i Hercegovine. To joj je omogućilo da nastupa za bh. košarkašku reprezentaciju, iako nije porijeklom iz BiH. Činjenica da je Jones crnkinja koja igra za BiH rezultirala je nizom uvredljivih komentara na društvenim mrežama. Facebook stranica portala Reprezentacija je u objavi iz 17.6.2021. Jones nazvala “čokoladicom”, uz opasku da je čak i ona “pustila suzu”. 

 Objava je nakon niza komentara dijelom ispravljena, ali screenshot originalne objave se i dalje može naći na društvenim mrežama.

Poistovjećivanje crnaca i crnkinja s čokoladom zbog boje kože ima rasističku konotaciju. Kako se u članku magazina Independent iz 2011. godine navodi, poređenje crnaca/kinja s čokoladom jednako je uvredljivo kao i nazvati ih “golliwog” (pojam “golliwog” potiče od karikature i lutke koja je još od 19. vijeka imala rasističku konotaciju). Slični rasistički ispadi mogu se pronaći i u komentarima ispod objava pojedinih članaka vezanih za Jones na društvenim mrežama.

 Navedeni izraz u drugom komentaru ekstremno je rasistički i uvredljiv, a uvredljivo je i za nekoga crne boje kože reći da je “malo pregorio/la”. 

Ovakvim opisima u komentarima na društvenim mrežama, ali i u medijskim člancima, fokus se s velikog uspjeha ženske košarkaške reprezentacije Bosne i Hercegovine dijelom izmješta na problem seksizma i rasizma u bosanskohercegovačkom društvu. 

Rezultati košarkašica ukazuju na njihov rad i talenat, a tu ne bi trebalo biti mjesta insinuacijama o manjoj vrijednosti njihovog uspjeha, koje se prave poređenjem s košarkašima. Medijsko izvještavanje o ženama u sportu, kao i ženama u politici, o čemu je Raskrinkavanje pisalo u više navrata (1, 2, 3), često je zasnovano na nizu stereotipa, među kojima je svakako i onaj o ženama kao “slabijem spolu” u odnosu na muškarce. Upravo na tom i drugim stereotipima počivaju ovakvi medijski izvještaji i komentari na društvenim mrežama.

Ženama se često uspjesi ne priznaju bez poređenja s muškarcima, pa su tako praćeni nevješto prikrivenim seksizmom. Također, nedovoljno znanje i svijest o “drugom i drugačijem” rezultira ksenofobnim komentarima, kakav je, recimo, onaj u kom je reprezentativka Jones nazvana čokoladicom. Ovakvi rasistički istupi pojedinaca/ki postavljaju pitanje koliko smo uopšte senzibilizirani za različitosti i koliko smo ih, u krajnjoj liniji, spremni poštovati i prihvatiti. 

Napomena:

15.7.2021: Nakon objavljivanja ove analize, sa portala Sportsport.ba obavijestili su nas da su izmijenili opis Facebook objave članka “Igra li najbolja košarkašica svijeta za BiH? Nestvarno šta je pogodila protiv Slovenije!“. U ažuriranom opisu više nema rečenice u kojoj se igra reprezentativke Bosne i Hercegovine Jonquel Jones poredi sa igrom košarkaša. 

Dodatno, sa ovog portala su nam skrenuli pažnju na činjenicu da se u pasusu u kom se navodi da žene u određenim slučajevima postižu bolje sportske rezultate od muškaraca, kao izvor navodi link na članak BBC-a koji se odnosi na tzv. sportove visoke izdržljivosti. Članak “Are women better ultra-endurance athletes than men?” (Jesu li žene bolje visoko izdržljive sportistkinje od muškaraca?”) se bavi sportovima poput maratona i ultra-maratona, te su sa portala Sportsport ukazali na to da se njegovi zaključci ne mogu preslikati na košarku. Ova je primjedba tačna, no suštinski ne mijenja poentu analize, koja se pak odnosi na to da ženske sportske uspjehe ne bi trebalo prikazivati u poređenju sa muškarcima, to jest koristeći muški sport kao “mjerilo” stvari.

(Raskrinkavanje.ba)