Foto: Pixabay
Na portalu Epoha je 25. avgusta 2025. godine objavljen članak u kojem se tvrdi da je Svjetski ekonomski forum (SEF) označio rižu, jednu od osnovnih životnih namirnica, kao “egzistencijalnu prijetnju” planeti Zemlji.
Svjetski ekonomski forum sada cilja na jednu od najosnovnijih – i vitalnih – namirnica na planetu: rižu. Da, skromna žitarica koja hrani gotovo polovicu čovječanstva odjednom se prikazuje kao klimatski zlikovac, a WEF je odlučan natjerati ljude da pate zbog toga.
Na nedavnoj sjednici WEF-a, predsjednik Svjetske banke Ajay Banga jasno je iznio svoj stav. „Ono što imamo je egzistencijalna klimatska kriza“, upozorio je, naglašavajući prijetnju metana – stakleničkog plina koji je nazvao osamdeset puta opasnijim od ugljikovog dioksida. Banga nije štedio riječi o rješenju: obračunu s uzgojem riže. „Govorimo o uklanjanju deset milijuna tona metana fokusiranjem na [uzgoj rižinih polja], na stočarstvo i mliječne proizvode te na gospodarenje otpadom“, objasnio je.
U članku su ove tvrdnje stavljene u kontekst navodnih napora da se radikalno smanji ljudska populacija na planeti, uz navode da SEF “nastavlja gurati svoju globalističku agendu, predstavljajući patnju (i smanjenje stanovništva) kao nužnu žrtvu u borbi protiv klimatskih promjena”.
Članak sadrži i objavu naloga Wide Awake Media na platformi X, na engleskom jeziku. Objava sadrži isječke iz snimka javnog obraćanja Ajaya Bange u trajanju od 36 sekundi.
Članak je podijeljen u brojnim Facebook grupama (1, 2, 3), a tvrdnje iz naslova dijeljene su i u drugim objavama na ovoj društvenoj mreži.
Foto: Screenshot/Facebook
Šta su činjenice?
Ajay Banga je indijsko-američki biznismen i predsjednik Svjetske banke, odnosno World Bank grupacije, najveće svjetske razvojne banke. Originalni snimak javnog obraćanja Ajaya Bange u kojem govori o uticaju emisija metana na klimatske promjene nastao je u januaru 2024. godine na jednom od panela Svjetskog ekonomskog foruma.
Banga u prvom dijelu svog obraćanja navodi da se svijet suočava s “egzistencijalnom klimatskom krizom” te da se bez prioritiziranja ovog problema ne može govoriti o rješavanju drugih gorućih pitanja u svijetu, kakva su siromaštvo i glad.
U produžetku govori o postizanju pet ciljeva na koje se Svjetska banka prethodno obavezala, a to su izdvajanje od 45 posto svog ukupnog finansiranja na klimu do 2025. godine, povezivanje 100 miliona ljudi u Africi na obnovljive izvore energije, rad na smanjenju štetnih emisija metana, plaćanje kamata na zajmove manjim zemljama i odgoda plaćanja ovih zajmova na dvije godine te pomaganje karbonskim kreditima. U dijelu u kojem spominje rad na smanjenju emisija metana, odnosno dijelu koji se spominje i u članku na portalu Epoha, Banga govori sljedeće:
(...) razgovarali smo o metanu. Znamo da metan nastaje spaljivanjem, ali kultivacija poplavljenih rižinih polja, postupanje s otpadom i mljekarstvo mogu uveliko pomoći u borbi s metanom. Metan je 80 puta opasniji od karbondioksida. Dobija samo dva posto od današnjeg klimatskog finansiranja. Imamo neusklađenost u onome na što se trebamo fokusirati. Mi govorimo o radu s 15 zemalja i uklanjanju deset miliona tona metana kroz fokusiranje na poplavljena rižina polja, životinje i mliječne proizvode te postupanje s otpadom.
Ajay Banga, dakle, u svom obraćanju jeste naveo da, između ostalog, kultivacija uzgoja riže može pomoći u smanjenju emisija metana, gasa koji je staklenički, odnosno doprinosi globalnom zagrijavanju. Ipak, suprotno navodima iz članka objavljenog na portalu Epoha, Banga ovom prilikom nije “objavio rat” riži, odnosno označio ovu žitaricu kao “egzistencijalnu prijetnju” planeti.
Banga je o naporima za smanjenje emisija metana putem kultivacije uzgoja riže govorio na samitu COP28 u decembru 2023. godine u Dubaiju. Tom je prilikom kao primjer naveo Vijetnam, izjavivši da tamošnji uzgajivači riže “usvajaju nove tehnike koje smanjuju emisije metana, a istovremeno povećavaju prihode”. Dodao je i da se primjenom provjerenih metoda smanjenja iz plana Svjetske banke emisije metana iz proizvodnje riže mogu smanjiti do 40 posto. Ni u ovom slučaju nije govorio o navodnoj nužnosti smanjenja proizvodnje riže niti je ovu žitaricu označio prijetnjom za opstanak planete.
Dodatno, nema dokaza ni da su u javnosti takvo nešto ustvrdili iz Svjetske banke, kao ni iz Svjetskog ekonomskog foruma (1, 2).
Analizom tvrdnji iz članka portala Epoha krajem avgusta ove godine bavila se i platforma Istinomer iz Srbije. Uz navode da za tvrdnje o “proglašenju rata riži” nema utemeljenja u činjenicama, u analizi ističe da je Svjetski ekonomski forum u januaru 2025. godine predstavio projekat pod nazivom “Dekarbonizacija riže”. U opisu projekta istaknuto je da tradicionalne prakse uzgoja riže, kao što je kontinuirano poplavljivanje rižinih polja, stvaraju uslove koji podstiču proizvodnju metana, podsjećajući da uzgoj riže značajno doprinosi svjetskim emisijama metana. Dodaju i da, uz uticaj na okolinu, ove prakse dovode do prekomjerne upotrebe vode i mogu negativno uticati na prinose riže, posebno kako se klimatski uslovi nastavljaju mijenjati.
Kao rješenje navode tehniku pod nazivom “Dekarbonizacija riže” koju je razvila laboratorija “Temasek Life Sciences”, a koja kombinuje održive tehnike upravljanja vodama, poboljšanje mikrobioma tla i razvoj sorti riže otpornih na klimu kako bi se smanjile emisije metana, optimizirala upotreba vode i gnojiva, poboljšalo zdravlje tla i povećali prinosi usjeva. Navodi se i da je “inicijativa ‘Dekarbonizacija riže’ već pokazala impresivne rezultate” te u ispitivanjima provedenim u Singapuru i Indiji postigla smanjenje emisije metana od 20 do 50 posto, potrošnju vode za gotovo 50 posto te povećala prinose za pet do 10 posto.
Jasno je, dakle, i da ništa od navedenog ne predstavlja rižu kao egzistencijalnu prijetnju planeti, već da se radi o naporima da se tradicionalni načini uzgoja riže zamijene efikasnijim metodama koje ne samo da će smanjiti emisije metana nego i pospješiti prinose ove žitarice.
Svjetski ekonomski forum česta je meta različitih teorija zavjere, o čemu smo do sada pisali u nizu analiza. Suprotno vjerovanju pristalica teorije zavjere, ova međunarodna organizacija ne zagovara depopulaciju, odnosno smanjenje svjetskog stanovništva pod krinkom borbe protiv klimatskih promjena. Neutemeljeni navodi da uticajne svjetske organizacije, vlade svjetskih država i pojedinci u tajnosti planiraju depopulaciju planete spadaju u jednu od najraširenijih teorija zavjera. Za takav plan ne postoje nikakvi dokazi, o čemu je Raskrinkavanje također pisalo u brojnim analizama.
U slučaju tvrdnji objavljenih u članku portala Epoha, radi se i o pokušaju da se putem izmišljenih tvrdnji o Svjetskom ekonomskom forumu negiraju naučne činjenice o klimatskim promjenama, odnosno globalnom zagrijavanju.
Shodno navedenom, tvrdnja da je Svjetski ekonomski forum rižu označio kao egzistencijalnu prijetnju planeti Zemlji, objavljena na portalu Epoha, dobija ocjenu lažna vijest. Druge objave ove tvrdnje dobijaju ocjenu prenošenje lažnih vijesti. Tvrdnja da Svjetski ekonomski forum borbom protiv klimatskih promjena promoviše globalističku agendu i smanjenje stanovništva dobija ocjenu teorija zavjere.
(Raskrinkavanje.ba)