Foto: Wikimedia Commons, Mosreg.ru
Četvorica naoružanih napadača otvorila su vatru 22. marta 2024. na posjetitelje/ke koncerta grupe Picnic u dvorani Crocus City Hall, koja se nalazi u blizini Moskve. U napadu su ubijene najmanje 144 osobe. Napadači su takođe aktivirali eksplozivnu napravu i izazvali požar, koji se proširio na skoro 13.000 kvadratnih metara.
Četiri osumnjičena napadača uhapšena su nakon napada. Federalna služba bezbjednosti Rusije (FSB) saopštila je 23. marta da su napadači imali namjeru da pređu granicu Rusije i Ukrajine te da su imali kontakte na ukrajinskoj strani.
Odgovornost za ovaj napad ubrzo je preuzela teroristička organizacija tzv. Islamska država Horasan (ISIS-K). Riječ je o ogranku ISIS-a osnovanom 2014. godine, koji se u imenu referiše na Horasan, stari naziv za područje koje obuhvata dijelove Irana, Turkmenistana i Afganistana. Poruka o preuzimanju odgovornosti objavljena je na Telegram kanalu agencije Amaq, povezane s ISIS-om. ISIS je objavio i fotografije napadača, kao i videosnimak napada. Ruska novinska agencija RIA je 28. marta objavila da su napadači regrutovani putem Telegram kanala Glas Horasana koji pripada afganistanskom krilu Islamske države.
Ubrzo nakon napada, ruski zvaničnici počeli su davati izjave u kojima su insinuirali, a u pojedinim slučajevima nedvosmisleno tvrdili, da su za napad odgovorne ukrajinske vlasti. Ruski predsjednik Vladimir Putin je 23. marta rekao da su izvršioci terorističkog napada bježali prema Ukrajini, a isto je saopštila i Savezna služba bezbjednosti (FSB).
Na sjednici Vlade 25. marta, Putin je rekao da su napad izveli “radikalni islamisti” te ponovio da su napadači pokušali pobjeći prema Ukrajini. Aleksandar Bortnikov, direktor Savezne službe bezbjednosti, direktnije je događaj povezao s Ukrajinom, iznoseći mišljenje da su Sjedinjene Američke Države i Velika Britanija bile umiješane u napad. Sekretar Savjeta bezbjednosti Rusije Nikolaj Patrušev ustvrdio je, pak, kako Ukrajina stoji iza terorističkog napada u dvorani Crocus.
Tokom narednih dana, iz Istražnog komiteta, najviše policijske agencije u Rusiji, saopšteno je da su u telefonu osumnjičenog pronađene fotografije koje prikazuju "ljude u maskirnim uniformama s ukrajinskom zastavom i uništenim kućama u pozadini" te da je istraga potvrdila da su izvršioci terorističkog napada navodno primili značajne količine novca i kriptovaluta iz Ukrajine.
Osim ovih izjava ruskih zvaničnika i tvrdnji iznijetih u medijima, nema konkretnih dokaza da su Ukrajina ili zapadne zemlje imale neke veze s ovim terorističkim napadom.
Tvrdnje o umiješanosti u napad demantovane su iz Kijeva, a Ukrajina je takođe Rusiji uputila optužbe da je "napad u Moskvi namjerna provokacija po nalogu Putina". Zvaničnici Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije rekli su da nema dokaza da je Ukrajina umiješana u ovaj teroristički akt (1, 2).
Upozorenja o mogućem terorističkom napadu
Nakon napada na dvoranu Crocus, u fokusu javnosti našlo se upozorenje koje je svojim državljanima/kama početkom marta uputila američka ambasada u Rusiji, ali i podatak da su SAD informacije o mogućim terorističkim napadima podijelile s ruskim vlastima. Naime, 7. marta 2024. godine, Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Moskvi savjetovala je svojim građanima/kama u Rusiji da u idućih 48 sati izbjegavaju veća okupljanja zbog mogućnosti napada ekstremista. Savjetnik za komunikacije Bijele kuće za nacionalnu sigurnost John Kirby saopštio je nakon napada da je Rusiji poslato upozorenje o terorističkoj prijetnji Rusiji. Putin je 19. marta upozorenja nazvao pokušajem "zastrašivanja i destabilizacije" ruskog društva.
Washington Post je, pozivajući se na neimenovane američke dužnosnike, objavio da je dvorana Crocus bila identifkovana kao potencijalna meta u upozorenju ruskim vlastima.
Reuters je 1. aprila objavio da je i Iran upozorio Rusiju na sigurnosnu prijetnju prije napada u Moskvi na osnovu informacija koje je ova zemlja dobila od osumnjičenih povezanih s terorističkim napadom u Kermanu, koji se desio početkom januara. Kako navodi Reuters, ove informacije bile su bez konkretnih pojedinosti.
Domaći analitičari krivce brzo pronašli
Teroristički napad u Moskvi izazvao je očekivano veliku pažnju medija. Regionalni portali u proteklom periodu objavljivali su desetine tekstova o detaljima napada, različita reagovanja, saopštenja te prenosili izjave ruskih, ali i drugih zvaničnika. Veliki prostor u pojedinim medijima koji daju prioritet zvaničnim, često i nezvaničnim stavovima iz Rusije, dobili su i neki domaći analitičari koji su u svojim "analizama" iznijeli stavove o umiješanosti Ukrajine i zapadnih službi. Riječ je o tvrdnjama koje su bile na tragu onoga što su implikacije i tvrdnje zvanične Moskve, ali koje su nerijetko iznošene s većim stepenom sigurnosti. Iako nisu ponudili nikakve valjane dokaze, stavovi ovih analitičara su čitateljima/kama i gledateljima/kama predstavljeni kao zaključci stručnjaka koji imaju dublji uvid u situaciju.
Dekan Fakulteta bezbjednosnih nauka Univerziteta u Banjoj Luci Predrag Ćeranić i "stručnjak za terorizam" Dževad Galijašević bili su među najistaknutijim promoterima ovakvog tumačenja pozadine terorističkog napada u Moskvi, a medijski prostor ustupili su im Radio-televizija Republike Srpske, novinska agencija Srna i Alternativna televizija.
Istog dana kada se napad dogodio, 22. marta, Ćeranić je u izjavi za Radio-televiziju Republike Srpske ustvrdio da napad "nije mogao biti izveden bez zapadnih obavještajnih službi". U trenutku kada je ovo govorio, Ćeranić je raspolagao tek informacijom o jednom uhapšenom napadaču, a kako je i sam rekao, svoju analizu temeljio je na "podacima, snimcima i fotografijama sa društvenih mreža i ruskih sajtova".
“Šta god istraga utvrdila o porijeklu napadača, nesporno je da ovaj teroristički napad ima veze sa ratom u Ukrajini i da nije mogao biti izveden bez zapadnih obavještajnih službi. Prema tome, taman oni došli iz Sirije, preuzela odgovornost, ako preuzme, famozna Islamska Država ili Alkaida, ovo je povezano sa Ukrajinom kao odgovor na silovit prodor ruske vojske prema dubini ukrajinske teritorije.
Ćeranić je narednog dana prostor dobio i u jutarnjem programu ove televizije. Izjave iz ove emisije korištene su i u drugim izvještajima (1, 2). Teroristički napad u Moskvi istog dana komentarisao je i za Srnu. On je za ovu novinsku agenciju ustvrdio da tzv. Islamska država nema infrastrukturu i logistiku za takav napad, nakon što je objavljena informacija o preuzimanju odgovornosti.
To su unaprijed pripremljene teze koje treba da dezavuišu istragu, a suštinski da više javno mnjenje odvrate od Ukrajine i Zelenskog kao nalogodavca i organizatora.
Odbacujući mogućnost da iza napada stoji ISIS, Ćeranić je u izjavi za ATV ustvrdio da niko u "islamskom svijetu nema motiv za takav čin".
"Zašto bi Islamska država to uradila? Zašto bi bilo ko iz islamskog svijeta to uradio? Pa cijeli islamski svijet, osim ovdje na Balkanu, podržava Rusiju u ratu protiv Ukrajine. Neposredno i pomažu. I tamo gdje su šiiti i tamo gdje su suniti. Saradnja s Iranom, pa sa Ujedinjenim Arapskim Еmiratima, sa Saudijskom Arabijom... nikad nije bila bolja. I to ove islamske zemlje doživljavaju kao mogućnost da se oslobode nekakvih stega i američkih, i francuskih u Africi, i britanskih, itd.
Riječ je zapravo o prilično neuvjerljivom argumentu ako se uzme u obzir činjenica da je u septembru 2022. ISIS-K preuzeo odgovornost za smrtonosni samoubilački napad na rusku ambasadu u Kabulu. Kako piše Reuters, Federalna služba bezbjednosti Rusije je 7. marta ove godine saopštila da je spriječila napad na sinagogu u Moskvi koji je planirala ćelija tzv. Islamske države, dok su ranije u martu u južnoj Rusiji specijalne snage FSB-a ubile šest naoružanih napadača, koje su identifikovali kao pripadnike tzv. Islamske države.
Kao moguće motive zašto je ova zemlja na meti napada tzv. Islamske države, DW pominje učešće Rusije u ratu u Siriji na strani Bashara al-Assada, ali napominje i da se "propaganda ISIS-K takođe oslanja na povijest sovjetske invazije na Afganistan". Stručnjaci koje je kontaktirao Reuters rekli su za ovu agenciju da je ISIS-K “fiksiran na Rusiju posljednje dvije godine”.
Ukrajinu i zapadne zemlje nedvosmisleno je u svojim nastupima označio kao krivce za teroristički napad i Dževad Galijašević, kojeg mediji često predstavljaju kao "stručnjaka za bezbjednost i terorizam" iako zapravo nema dokaza da je ekspert u ovim oblastima. Ovakve navode posredno je osporio i sam Galijašević, kada je za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine u decembru 2019. godine rekao "kako sebe smatra alternativnim izvorom informacija o terorizmu".
Dževad Galijašević je za RTRS ustvrdio da su Amerikanci učestvovali u organizaciji napada, koji je nazvao "specijalnom vojnom operacijom". Kao argument za ove tvrdnje, poslužila mu je činjenica da je američka ambasada upozorila svoje građane/ke na moguće napade.
- On je naveo da je napad u Moskvi posebno pripremljena, planirana specijalna vojna operacija, koja zahtijeva logističku podršku, finansije, obuku i odabir mete.
I ako se vidi način na koji su regovali iz američke diplomatije i američka obavještenja da se u Moskvi ne obilaze tržni centri i koncertne dvorane, da se izbjegavaju mjesta okupljanja ljudi, vidi se da su Amerikanci ne samo znali da će se akcija desiti, nego da su učestvovali u njenoj organizaciji - ukazao je Galijašević.
Galijašević je slične tvrdnje iznio i za ruski portal Osnmedia, čiji je članak prenio RTRS, zatim za Srnu te za Alternativnu televiziju, gdje je bio gost specijalne emisije posvećene terorističkom napadu u Moskvi. U članku objavljenom na portalu ove televizije prenosi se Galijaševićeva izjava u kojoj tvrdi:
"Ali ovi ljudi u američki vojnici, oni su se kretali kao vojnici, pokrivali su područja i izlaze kao vojnici, evakuisani su kao vojnici i pokušali su pobjeći ka Ukrajini. Jasno je da je ovaj napad u vezi sa Ukrajinom i sa ukrajinskim službama. Ovo je složena obavještajno-bezbjednosna i vojna operacija, ona podrazumijeva planiranje, pripremu, izbor izvršilaca, mete, logistiku, finansije, evakuaciju“, rekao je Galijašević i dodao da su teroristi došli spolja.
Kao što smo naveli, američka ambasada upozorila je svoje građane/ke 7. marta da ne prisustvuju velikim skupovima, a informacije o mogućim napadima podijelila je s Rusijom. Galijašević ovo na manipulativan način predstavlja kao dokaz da je Amerika učestvovala u organizaciji napada. Praksa upozorenja i razmjene podataka nije neuobičajena. Podsjetimo, ruski predsjednik Vladimir Putin je u decembru 2017. godine zahvalio tadašnjem američkom predsjedniku Donaldu Trumpu i Centralnoj obavještajnoj agenciji (CIA) na informacijama koje su pomogle da se otkrije grupa terorista koja je planirala da izvede bombaške napade u Kazanjskoj katedrali u Sankt Peterburgu i drugim mjestima.
Pored Galijaševića i Ćeranića, ruski narativ o umiješanosti Ukrajine i zapadnih službi u teroristički napad u Moskvi zastupalo je još nekoliko sagovornika u emisijama pomenutih medija.
"Terorizam kao oružje se koristi kada vam konvencionalni vid strategije klone i izgubi na značaju. Ljetna ukrajinska kontraofanziva je slomila zube na ruskoj odbrani i bilo je jasno da nemaju snage više i to je Zapadu bilo jasno. I zato se za vrijeme izbora kreće u samoubilačke akcije. Ti ljudi se šalju u smrt ali se želi pokazati da Rusija nije ranjiva“, rekao je Budimir. (Ministar za naučno tehnološki razvoj i visoko obrazovanje Republike Srpske Željko Budimir, ATV, 23.3.2024)
- Njihov bijeg je bio usmjeren ka ukrajinskoj granici. Ukrajinska obavještajna služba, koja je i ranije organizovala terorostičke atake, učinila je to i ovog puta. U kojoj mjeri su bile umiješane i druge zapadane obavještajne službe pokazaće vrijeme - istakao je Mitar Kovač, general major Vojske Srbije u penziji. ( Mitar Kovač, general major vojske Srbije, RTRS 24.3.2024)
- Ruski predsjednik Vladimir Putin u svom obraćanju naciji je obećao da će svi počinici biti uhvaćeni i da će biti pronađeni nalogodavci. Radi se o četiri državljanina Tadžikistana. Za sada je jasno da je Ukrajina umiješana i napad i da se radi o spoju pseudosilamskog radikalizma i ukrajinskog terorizmu, a ono što ih spaja je međunarodni terorizam - kaže Trifkovićeva. (Dragana Trifković, direktorka Centra za geostrateške studije za RTRS, 27.3.2024)
Dakle, pomenuti sagovornici domaćih medija odmah su nakon napada iznijeli prilično nedvosmislene tvrdnje o uključenosti Ukrajine u teroristički napad u Moskvi. One su na fonu onoga što su bile implikacije ili tvrdnje zvaničnika iz Moskve, no čini se da su u pojedinim slučajevima išli i korak dalje. Ipak, konkretni dokazi su izostali ili su dokazi koje su ponudili neuvjerljivi; u najboljem slučaju, nedovoljni za takve zaključke.
Implikacije na situaciju u Bosni i Hercegovini
Predrag Ćeranić i Dževad Galijašević u svojim su se izjavama dotakli i bezbjednosne situacije u Bosni i Hercegovini u svjetlu terorističkog napada u Moskvi. Ćeranić je za Srnu rekao da ovaj događaj “podsjeća da BiH ima teroristički potencijal” te ukazao na to da teroristička prijetnja postoji, “jer je i dalje prisutna infrastruktura paradžemata”, koji su, kako je rekao, “promijenili oblik djelovanja”.
S druge strane, Galijašević je svoje tvrdnje da “napad u Moskvi ima američki rukopis” nadogradio tvrdnjama da su tzv. Islamska država i Al-Kaida “specijalne jedinice američke obavještajne zajednice za udare po svijetu, na Balkanu i po Rusiji”, navodeći da stanovništvo Bosne i Hercegovine itekako ima razloga da se osjeća ugroženo. Poseban akcenat stavio je na Republiku Srpsku, za koju kaže da u njoj postoji “bojazan od takvih napada, i od Amerike, i od radikalnih islamista”.
Ako sve ovo pogledamo naravno da i mi imamo razloga da se osjećamo ugroženi jer u Sarajevu postoje snažne veze i sa organizacijama koje pomažu u mobilisanju islamskog ološa za američke potrebe, za terorističke akcije, a prije svega govorim i organizaciji `Muslimanske braće`, odnosno mladih muslimana i patriotske lige koji postoje u Sarajevu i same Stranke demokratske akcije - rekao je Galijašević.
On je napomenuo da je, kada se sve ovo uzme u obzir, kao i prijetnje koje je ovih dana uputio specijalni izaslanik SAD za Balkan Gabrijel Eskobar, jasno da i u Republici Srpskoj koju optužuju da je proruski orijentisana postoji bojazan od takvih napada, i od Amerike, i od radikalnih islamista.
- Mi imamo američku politiku već decenijama protiv sebe i sigurno je da imamo razloge da strahujemo i da preduzimamo određene bezbjednosne mjere - rekao je Galijašević za Srnu.
Galijašević već godinama iznosi neutemeljene tvrdnje o namjernoj destabilizaciji i bezbjednosnim opasnostima u Bosni i Hercegovini. Nekim od njih Raskrinkavanje se bavilo u ranijim analizama ( 1, 2, 3). Njegova mišljenja pojedini mediji često prenose nekritički ili čak predstavljaju kao činjenice. U ovom, kao i u prethodnim slučajevima, ne nude se bilo kakvi dokazi.
Nakon terorističkog napada u Moskvi, u BiH su pojačani prisustvo policije i mjere opreza (1, 2).
Ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske Siniša Karan rekao je da se ne mogu u potpunosti isključiti terorističke aktivnosti na našim prostorima, ali da “trenutno ne postoje relevantni pokazatelji koji bi ukazivali na teroristički napad”. Ministar unutrašnjih poslova FBiH Ramo Isak izjavio je da će stepen sigurnosti biti podignut na viši nivo, ali da “sigurnost nije ugrožena, građani se ne trebaju prepadati”.
Politički analitičar Jasmin Mujanović za Media Centar Sarajevo rekao je da ne misli da će teroristički napad u Moskvi imati značajnije posljedice ni na BiH ni na Zapadni Balkan, osim, eventualno, u retoričkom smislu.
"Sasvim je moguće da će neki pojedini politički lideri upotrebljavati ovaj događaj da propagiraju neke svoje narative unutar njihovih društava. Ne mislim da to nije značajno, ali suštinski, takve tvrdnje nisu bazirane ni na kakvim činjenicama, već su neka vrsta političke kalkulacije, zloupotrebe jednog stravičnog čina", kaže Mujanović.
Veliki interes medija za temu terorističkog napada u Moskvi pratile su i dezinformacije na regionalnim portalima i društvenim mrežama. Raskrinkavanje se bavilo tvrdnjom da je Donald Trump nakon napada u Moskvi izjavio da je Obama osnivač ISIS-a te netačnim tvrdnjama da je ukrajinski zvaničnik Oleksij Danilov “priznao” da je Ukrajina odgovorna za napad u Moskvi. Netačnom tvrdnjom da je jedan od terorista imao ukrajinsko državljanstvo bavilo se crnogorsko Raskrinkavanje.
Raskrinkavanje.ba