Foto: Freepik
U Facebook grupi Građansko buđenje, 17. januara 2024. godine objavljen je isječak iz emisije emitovane na Hrvatskoj radio-televiziji (HRT) u kojoj je govorila doktorica i antivakcinacijska aktivistica Lidija Gajski. Gajski na snimku tvrdi:
Ja nikome ne bih preporučila cijepljenje protiv gripe. Cjepivo se radi unaprijed na temelju pretpostavki koji će virus cirkulirati u populaciji i tu se redovito griješi, tako da je iz godine u godinu podudarnost cjepiva i virusa u stvari minimalna i cjepivo je praktički beskorisno.
(...)
Cjepivo protiv gripe može uzrokovati ozbiljna neurološka oštećenja i smrt. 2012. godine u Hrvatskoj je izviješćeno o najmanje pet osoba koje su nakon cijepljenja protiv gripe razvile teške posljedice i ostali invalidi. Jedna osoba je i umrla.
Snimak je, sudeći prema potpisu vidljivom na ekranu, isječak iz HRT-ove emisije “Potrošački kod”. Nismo bili u mogućnosti pronaći HRT-ovu objavu emisije na internetu. Prema ranijim objavama s društvenih mreža, epizoda u kojoj je gostovala Gajski emitovana je u januaru 2019. godine.
Do datuma pisanja ove analize snimak objavljen na stranici Građansko buđenje pregledan je preko 130.000 puta, a dijelio se i na drugim Facebook profilima i stranicama proteklih sedmica (1, 2).
Gajski je, čini se, i prije ovog gostovanja iznosila slične tvrdnje o vakcinaciji protiv gripe, kao što se vidi u Facebook objavi iz 2014. godine, gdje se citiraju njene izjave (link).
Ko je Lidija Gajski?
Lidija Gajski je doktorica interne medicine iz Hrvatske i jedna od najistaknutijih antivakcinacijskih aktivistica u ovom dijelu svijeta. Osim vakcinaciji protiv gripe, Gajski se protivi i vakcinama protiv HPV-a, Covid-19, kao i obaveznoj dječijoj imunizaciji.
Osim kontinuiranog i višegodišnjeg širenja dezinformacija o vakcinama, Gajski je iznosila i druge netačne tvrdnje i insinuacije, poput one da je “Covid-19 prehlada” i da je za epidemiju te bolesti u Italiji 2020. godine kriva 5G mreža. Povodom njenih izjava u više su se navrata oglašavali drugi/e ljekari/ke i naučnici/e, a 2021. godine Hrvatska komora liječnika zahtijevala je da se protiv nje pokrene disciplinski postupak.
Šta su činjenice o vakcinama protiv gripe?
Gripa je akutna respiratorna infekcija uzrokovana virusima influence. Riječ je o bolesti koja se uglavnom javlja sezonski. Za većinu ljudi, simptomi gripe poput povišene tjelesne temperature, kašlja i malaksalosti nisu ozbiljni i sami nestanu u otprilike sedam dana. Ipak, gripa može dovesti i do ozbiljnih komplikacija, pa čak i smrti u rizičnim skupinama kao što su starije osobe i osobe koje pate od određenih hroničnih bolesti.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), godišnje u svijetu od gripe oboli oko milijardu ljudi, od čega oko tri do pet miliona razvije ozbiljnu kliničku sliku, a između 290 i 650.000 ljudi umre. Na web stranici SZO-a također se navodi da je imunizacija protiv ove bolesti vakcinama koje se koriste više od 60 godina najbolji način da se ona prevenira. Vakcinacija se savjetuje osobama koje spadaju u rizične grupe, odnosno osobama starijim od 65 godina, trudnicama, djeci starosti od šest mjeseci do pet godina, osobama koje pate od hroničnih bolesti i zdravstvenim radnicima/ama.
Prva vakcina protiv gripe počela se masovno koristiti 1945. godine. Od tada je razvijeno više vakcina protiv raznih virusa koji uzrokuju ovu bolest. Na osnovu pretpostavki o tome koji će sojevi kružiti u populaciji, SZO svake godine preporučuje različite sojeve virusa influence koji trebaju biti uključeni u vakcinu te godine.
U članku objavljenom 23. decembra 2019. godine na web stranici Vakcine, objašnjeno je kako naučnici/e prave predviđanja za sezonalnu vakcinaciju protiv gripe:
Više od 100 nacionalnih centara za gripu u preko 100 zemalja provodi cjelogodišnji nadzor gripe. To uključuje primanje i testiranje hiljada i hiljada uzoraka virusa gripe od pacijenata. Laboratorije šalju reprezentativne viruse, one najtipičnije za tu sezonu, u pet centara Svjetske zdravstvene organizacije (World Health Organization – WHO) za referentna i istraživanja gripe.
(...)
Dvaput godišnje, Svjetska zdravstvena organizacija organizuje savjetovanje s direktorima spomenutih centara, bitnim regulatornim laboratorijama i predstavnicima ključnih nacionalnih laboratorija i akademija. Oni pregledaju rezultate nadzora, laboratorijskih i kliničkih studija i dostupnost virusa te daju preporuke o sastavu vakcine protiv gripe. Ti se sastanci održavaju u februaru za odabir sojeva za vakcinu protiv gripe za nadolazeću sezonsku gripu na sjevernoj hemisferi, a u septembru za vakcine koje će se distribuirati na južnoj hemisferi.
WHO preporučuje specifične tipove virusa za uključivanje u vakcinu protiv gripe. Ponekad je ova vakcina trovalentna, a nekad, kao u sezoni 2019./2020. i četverovalentna.
Dakle, određivanje tipova virusa koji će biti uključeni u sastav sezonske vakcine, nije puko pogađanje, nego se zasniva na relevantnim dokazima, praćenju gripe i biraju se najaktuelniji tipovi za tu sezonu.
Predviđanja su, svakako, nesavršena i dešava se da naučnici/e ne predvide dobro sojeve virusa koji će kružiti u populaciji u određenoj sezoni. Ipak, i u tom slučaju, vakcine mogu pružiti parcijalnu zaštitu i eventualno ublažiti simptome bolesti kod osoba koje se inficiraju (1, 2, 3). Dakle, vakcina nije “beskorisna” čak i u slučajevima kada naučnici/e “promaše” s predviđanjima.
Navodi da vakcine protiv gripe uzrokuju razna neurološka oboljenja su se, nakon mnogih naučnih istraživanja, pokazali kao neutemeljeni (1, 2, 3, 4).
U ovom smislu, jedina ozbiljna nuspojava za koju postoje određeni dokazi da je u iznimno rijetkim slučajevima može izazvati vakcina protiv gripe jeste Guillain-Barreov sindrom (GBS). Riječ je o vrlo rijetkom poremećaju koji uzrokuje da imuni sistem počne napadati nervne ćelije. Dovodi do slabosti mišića i u nekim slučajevima paralize. U većini slučajeva, ljudi se oporave od GBS-a u roku od nekoliko sedmica, ali u rijetkim slučajevima može doći i do trajnih nervnih oštećenja i, još rjeđe, smrti. Tačan uzrok ovog poremećaja i dalje je nepoznat, a on se može javiti nakon što ljudi prebole neku respiratornu bolest, poput gripe ili Epstein Barr virusa. Infekcija bakterijom Campylobacter jejuni predstavlja jedan od najčešćih faktora rizika za razvijanje GBS-a. U vrlo rijetkim slučajevima (prema procjenama, jedan u milion), može se javiti i nakon vakcinacije protiv gripe.
Osim GBS-a, vakcina protiv gripe može izazvati i jake alergijske reakcije u osoba koje su alergične na neki sastojak vakcine. Ostale nuspojave su blage, poput privremene malaksalosti i blago povišene tjelesne temperature. Kao i sa svim drugim lijekovima, nikada nije moguće u potpunosti isključiti tu rijetku mogućnost, ali istraživanja sigurnosti ovih vakcina nisu pokazala dokaze da ona uzrokuje smrt (1, 2). U publikaciji “Nuspojave cijepljenja u Hrvatskoj u 2012. godini”, koju je objavio Hrvatski zavod za javno zdravstvo, nismo pronašli nikakve informacije o osobama koje su navodno pretrpjele posljedice koje su uzrokovale invaliditet nakon vakcinacije protiv gripe te godine. U publikaciji se navodi da je putem Registra nuspojava cijepljenja pristiglo 14 prijava nuspojava nakon cijepljenja protiv gripe, od kojih su sve lakše nuspojave, poput glavobolje, temperature i blagih alergijskih reakcija. U publikaciji se također navodi:
Nekoliko prijava nuspojava, koje smo dobili putem Hrvatske agencije za lijekove i medicinske proizvode, upućeno je od strane cijepljene osobe ili člana obitelji nakon što su u medijima u više navrata objavljivane dezinformacije o navodnim nuspojavama nakon cijepljenja protiv gripe. Ove nuspojave nisu uvrštene u izvješće jer dio njih nismo uspjeli verificirati kod liječnika, a za dio nema nikakvih naznaka da bi bile povezane s cijepljenjem.
Shodno činjenicama, tvrdnju da su vakcine protiv gripe “beskorisne” i da uzrokuju smrt i neurološka oštećenja ocjenjujemo kao pseudonauku i dezinformaciju.
(Raskrinkavanje.ba)