Raskrinkavanje.ba

Zaštitne maske ne ograničavaju dotok kiseonika, uprkos “eksperimentu” sa svijećom u čaši

Snimak “eksperimenta” u kojem djevojčica zaštitnom maskom za lice prekriva čašu u kojoj se nalazi upaljena svijeća, zbog čega se plamen gasi, implicitno se koristi kao “dokaz” da maske sprečavaju dotok kiseonika. Ova uzročno-posljedična veza ipak nije utemeljena u činjenicama.

Na Facebook nalogu Azra Pašić je 21.5.2021. godine objavljen video koji prikazuje djevojčicu kako zaštitnom maskom za lice prekriva čašu u kojoj se nalazi zapaljena svijeća. Nakon nekoliko trenutaka, svijeća u pokrivenoj čaši se gasi.  

Video je do vremena pisanja ove analize podijeljen više od 1.100 puta na Facebooku. 

Svrha “eksperimenta” u videu je da pokaže kako maska ograničava dotok kiseonika, što rezultira gašenjem svijeće u čaši. U kontekstu pandemije koja još traje i restriktivnih mjera koje se primjenjuju, “eksperiment” bi trebao pokazati da zaštitne maske ometaju unos kiseonika disanjem. 

Da li zaštitne maske ograničavaju dotok kiseonika onome ko ih nosi?

Tvrdnja da zaštitne maske ograničavaju dotok kiseonika i time izazivaju hipoksiju, hiperkapniju, upalu plućne maramice ili trovanje ugljendioksidom, pojavile su se još na početku pandemije Covid-19. Već tada je potvrđeno da ovakve tvrdnje nemaju nikakvo utemeljenje u realnosti. 

Raskrinkavanje je o navodnoj štetnosti zaštitnih maski pisalo u više navrata tokom pandemije (1, 2, 3).

Hipoksija je stanje koje se opisuje kao manjak kiseonika u ćelijama organizma. Kiseonik je nužan element u procesu sagorijevanja, odnosno bez njega nema plamena (link). Isto tako, kiseonik je neophodan za metaboličke procese u tijelu, odnosno za procese “sagorijevanja” hranjivih materija u ćelijama organizma.

Tvrdnjama o navodnoj mogućnosti razvijanja hipoksije uslijed nošenja maske bavili su se brojni fact-checking portali (1, 2, 3, 4). Faktograf, naš partnerski portal iz Hrvatske, u analizi iz juna 2020. godine navodi: 

“Ispravno postavljena maska neće izazvati hipoksiju”, rekla je za AFP doktorica Shelley Payne, direktorica Centra za zarazne bolesti LaMontagne na Sveučilištu u Teksasu u Austinu. “Ova dezinformacija može proizaći iz osjećaja nedostatka zraka zbog fizičke opstrukcije, ovisno o vrsti maske koju koristimo. No taj osjećaj imamo jer nismo navikli nositi masku. Ona sama neće nam uzrokovati hipoksiju”, rekao je dr. Daniel Pahua Díaz za meksički list Animal Político, a prenosi USA Today

Dakle, nošenje hirurške maske za zaštitu lica neće rezultirati smanjenjem unosa kiseonika u organizam. Pravilno nošenje maske neće spriječiti dotok kiseonika, te neće dovesti do hipoksije.

Jedan od primjera ispravnog mjerenja zasićenosti krvi kiseonikom tokom nošenja zaštitne maske možete pogledati ovdje. Ovaj video jasno dokazuje da neće doći do sprečavanja opskrbe kiseonikom uslijed nošenja maske za lice. 

Zašto se svijeća u pokrivenoj čaši ugasi?

Da bi se održao, plamen “konzumira” dostupan kiseonik iz okruženja. Pokrivanjem čaše maskom, količina kiseonika dostupnog za plamen svijeće u njoj je ograničena, te se svijeća nedugo zatim i gasi. Ipak, logika ograničenja kiseonika za plamen svijeće u čaši ne može se primijeniti i na unos kiseonika u organizam osoba koje nose masku.

Ljudi u najvećoj mjeri kiseonik unose kroz proces disanja. Ovaj mehanički proces podrazumijeva udisanje i izdisanje vazduha, odnosno njegovo kretanje. Naučni časopis Scientific American objašnjava: 

Kiseonik dobijamo udisanjem svježeg vazduha, a ugljendioksid uklanjamo iz tijela izdisanjem ustajalog vazduha. Ali kako funkcioniše mehanizam disanja?

Vazduh ulazi kroz naša usta ili nos. Vazduh zatim prolazi kroz dušnik, koji se prvo dijeli na dva bronhija: po jedan za svako plućno krilo. Bronhiji se zatim razdvajaju na sve manje bronhiole, koje na kraju imaju sitne vazdušne vrećice zvane alveole. U plućima imamo milione alveola!
(...)
Opušteno disanje je refleks; ne moramo misliti da bismo disali. Tokom ovog refleksnog udisanja, dijafragma - mišić u obliku kupole između grudnog koša i trbušne duplje -  spljoštava se. Ovo proširuje grudnu šupljinu i kao rezultat se uvlači vazduh. Tokom izdisanja, dijafragma se opušta i pluća se prirodno povlače, a vazduh se lagano izbacuje.

Dakle, proces disanja kojim ljudi unose kiseonik, a izbacuju ugljendioksid, podrazumijeva refleks u kom se mišić dijafragme pokreće i širi grudnu šupljinu, što rezultira uvlačenjem vazduha iz okruženja. Ovaj proces, kako je ranije objašnjeno, može djelovati otežano zbog nošenja maske, ali to zapravo nije slučaj. Riječ je o navici nenošenja maske. 

Kada je riječ o svijeći, nedostatak kiseonika zbog kog se plamen gasi rezultat je nepostojanja kretanja vazduha. Plamen je iskoristio kiseonik koji je bio dostupan, ali s obzirom na to da nije postojalo nikakvo kretanje kojim bi se uvukla nova količina kiseonika, on se ugasio. Slično se dešava u situacijama kada ljudi privremeno zadržavaju vazduh, naprimjer, kada su pod vodom. Budući da je disanje, to jest kretanje vazduha zaustavljeno, postepeno se počinje osjećati nedostatak kiseonika u organizmu. 

Stoga, neutemeljeno je praviti poveznice između činjenice da se plamen svijeće u pokrivenoj čaši ugasio i navodnog uticaja zaštitne maske na ograničenje unosa kiseonika u ljudski ogranizam. 

Videu objavljenom na Facebook profilu Azra Pašić dajemo ocjenu manipulisanje činjenicama. Svijeća se zaista ugasila nakon što je čaša u kojoj se nalazila pokrivena zaštitnom maskom, ali to nije “dokaz” da maske onemogućavaju unos kiseonika u organizam. 

(Raskrinkavanje.ba)

Pogledajte originalne članke
Manipulisanje činjenicama 21.05.2021

Facebook profili i stranice: Azra Pašić: Svijeća i maska

  • Manipulisanje činjenicama