Foto: Raskrinkavanje.ba
Raskrinkavanje je tokom 2024. godine analiziralo prevare na društvenim mrežama, a u ovoj retrospektivi donosimo analize takvih prevara kojima smo se najčešće bavili ove godine.
Lažni intervjui s izmišljenim, ali i stvarnim doktorima/cama i javnim ličnostima dijeljeni su i ove godine s ciljem prodaje raznih proizvoda kao “lijekova”. Ovi “intervjui” obično se dijele u plaćenim Facebook oglasima koji sadrže senzacionalističke ili kontraverzne napise i naslove o “otkrivenim prirodnim lijekovima” koji “rješavaju problem”.
Tako su, recimo, Halid Bešlić i Hanka Paldum u izmišljenim intervjuima “promovisali” preparat DiaTrust kao lijek protiv dijabetesa. Ovi “intervjui” podijeljeni su u plaćenim oglasima na Facebooku.
Montirana fotografija i lažni intervju s Halidom Bešlićem kao reklama za “lijek” protiv dijabetesa
Prodaja kapsula protiv dijabetesa u izmišljenoj ispovijesti Hanke Paldum
Identiteti stvarnih doktora/ica također su zloupotrebljavani u izmišljenim intervjuima u kojima se promoviše neki “lijek”. Naprimjer, lik doktorice Danice Grujičić često se zloupotrebljava u takvom prevarnom marketingu. U jednom od primjera kojima smo se bavili “promovisala” je proizvod Hyper Caps kao “lijek” protiv visokog krvnog pritiska.
Prodaja “lijeka” protiv visokog pritiska uz pomoć izmišljenog intervjua s Danicom Grujičić
Izmišljeni intervjui se najčešće objavljuju na stranicama koje su napravljene da oponašaju izgled nekog pravog medija, ali nisu funkcionalne i jedina im je svrha prodaja nekog proizvoda. Ovakvi “intervjui” obično obiluju gramatičkim greškama i drugim nelogičnostima.
Osim stvarnih doktora/ica ili poznatih ličnosti, nailazili smo i na “intervjue” s izmišljenim ljudima. Tako smo, recimo, analizirali “intervju” s izmišljenom studenticom Nerminom Hadžić koja navodno promoviše proizvod za mršavljenje KetoMAX+. Izmišljeni doktori Ibrahim Delić i Mirel Ibrić “promovisali su” proizvod Potent Max kao učinkovit preparat za potenciju.
Izmišljena studentkinja u priči o “formuli za mršavljenje” KetoMAX+
Izmišljeni ljekari “promovišu” preparat za potenciju
U drugom sličnom primjeru analizirali smo “ispovijest” Amera Dedića o svojoj “ličnoj borbi” sa psorijazom. U ovoj izmišljenoj “ispovijesti promovisane su kapsule DermoCare kao lijek protiv te bolesti kože.
Izmišljena lična iskustva kao taktika za prodaju “lijeka” protiv psorijaze
Bavili smo se i izmišljenom najavom premijera FBiH Nermina Nikšića o značajnom povećanju penzija, a zapravo se radilo o tekstu objavljenom na stranici čija je jedina svrha prikazivati oglase za proizvode koji su predstavljeni kao lijekovi protiv raznih zdravstvenih tegoba.
Reklamiranje “lijekova” uz pomoć lažne vijesti o povećanju penzija
Sumnjive kripto platforme
Raskrinkavanje je tokom 2024. godine u više navrata analiziralo zloupotrebe identiteta javnih ličnosti za promociju sumnjivih platformi za trgovinu kriptovalutama. Tako je u izmišljenom intervjuu sa Željkom Komšićem promovisana platforma Paragonix Earn. Stranica na kojoj je “intervju” objavljen napravljena je da izgleda kao portal Dnevni avaz. Lik pjevača Dine Merlina i vizuelni identitet portala Oslobođenje također su iskorišteni za promociju sumnjive platforme Immediate Luminary.
Željko Komšić nije promovisao platformu Paragonix Earn
Još jedna prevara na Facebooku: Dino Merlin, Oslobođenje i Immediate Luminary
Kupovina “izgubljenih kofera” na Facebooku
Ove godine analizirali smo i niz objava na Facebook stranicama koje su napravljene da izgledaju kao stranice javnih poduzeća i u kojima su prodavani “izgubljeni paketi” ili “koferi” po simboličnim cijenama. Tako su, recimo, na Facebook stranicama koje zloupotrebljavaju vizuelni identitet sarajevskog aerodroma “prodavani” izgubljeni koferi po cijeni od dva eura. Na stranicama koje su izgledale kao stranice BH Pošte na sličan su način “prodavani” paketi koje niko nije preuzeo. U sličnom primjeru, “prodavane” su kartice Grasa, također po simboličnoj cijeni. Uplata simboličnog iznosa za ove obećane “kofere”, “pakete” i slično zapravo pokreće pretplatu na neku online uslugu koja se potom naplaćuje mjesečno.
Prevarni trend na Facebooku: Umjesto jeftine obuće i prevoza, pretplata na skupu online “uslugu”
Dakle, u 2024. godini analizirali smo brojne prevare i manipulacije na društvenom mrežama. Neke od ovih prevara mogu rezultirati finansijskim gubitkom ili krađom ličnih podataka. Neke mogu rezultirati kupovinom proizvoda koji se reklamira kao lijek, iako ga nema na listi odobrenih lijekova Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH. Ukoliko primijetite ovakve prevare na društvenim mrežama, pošaljite nam prijedlog na ovom linku.
(Raskrinkavanje.ba)