Foto: oatawa, Freepik
Ured visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini (OHR) donio je u martu 2024. godine odluku kojom je nametnuto više izmjena Izbornog zakona. Ove su izmjene, između ostalog, uključile i mijenjanje člana 16.1 koji, u skladu s nametnutim izmjenama, propisuje da online mediji “koji se odluče za izvještavanje o izbornoj kampanji” moraju osigurati javne i transparentne informacije о svom vlasništvu.
Poštovanje ovog člana Izbornog zakona suštinski bi značilo da online portali koji nemaju objavljene informacije o svom vlasništvu ne bi smjeli izvještavati o izbornim kampanjama. Dodatno, izmjene nalažu i da su oni online mediji koji izvještavaju o kampanji dužni da se pridržavaju načela “uravnoteženosti, jednakog pristupa, pravičnosti i nepristranosti”, u skladu s članom 16.2. Izbornog zakona.
Od vremena nametanja ovih izmjena do sada prošle su dvije izborne kampanje, a ove odredbe kršene su u obje. U analizi iz oktobra 2024. godine Raskrinkavanje je utvrdilo da je desetine potpuno anonimnih online portala aktivno izvještavalo o kampanji za Lokalne izbore održane tada u Bosni i Hercegovini. Kako se u ovoj analizi detaljno objašnjava, anonimni “mediji” ne samo da su, suprotno zakonu, izvještavali o kampanji nego su u njoj i značajno učestvovali. Na ovakvim portalima redovno je objavljivan pristrasan sadržaj. S jedne strane, anonimni portali korišteni su za pružanje otvorene podrške jednim kandidatima/kinjama, kao i za govor mržnje, kritiku, napade i vrijeđanje drugih kandidata/kinja.
Dakle, na njima su kršene obje spomenute izmjene Izbornog zakona budući da su izvještavali o kampanji, iako nemaju javno i transparentno objavljene podatke o svom vlasništvu, kao i da su neki od njih kršili načela “uravnoteženosti, jednakog pristupa, pravičnosti i nepristranosti”, propisana u ovom zakonu.
Ista praksa nastavljena i tokom kampanje za prijevremene izbore za predsjednika Republike Srpske
Prijevremeni izbori za predsjednika Republike Srpske održani su 23. novembra 2025. godine. Izbori su zakazani nakon što je Centralna izborna komisija donijela odluku o prestanku mandata Miloradu Dodiku jer je pravosnažnom presudom Suda Bosne i Hercegovine osuđen na godinu zatvora. Pobjedu na ovim izborima odnio je kandidat SNSD-a Siniša Karan.
Raskrinkavanje je pratilo izvještavanje o ovim izborima, a analize vezane za kampanju možete pročitati u rubrici “Razabiranje” dostupnoj na ovom linku.
Portali koji ne objavljuju podatke o vlasništvu ili uredništvu u Bosni i Hercegovini aktivno djeluju godinama, a u bazi medija koje smo ocjenjivali od 2017. godine do danas nalazi ih se više od 1.500. Posmatrajući izvještavanje ovih medija u periodu od početka izborne kampanje 8. novembra do 30. novembra ove godine, utvrdili smo da je, ponovo, više desetina ovih portala objavljivalo sadržaje vezane za izbornu kampanju, uprkos Izbornom zakonu.
Od 1.500 portala bez uredničkih i vlasničkih podataka u bazi Raskrinkavanja, dobar dio njih više i ne postoji. Među onima koji su aktivni i danas, nazivi portala i njihov sadržaj ne govore ništa o tome odakle su, odnosno koji prostor jezičkog područja jugoistočne Evrope imaju u fokusu. Ipak, Raskrinkavanje je prije kampanje za potrebe ovog istraživanja u svojoj bazi uspjelo identifikovati njih 80 za koje se na osnovu neke odrednice, poput imena portala, domene ili naziva rubrika, može zaključiti da im je u fokusu izvještavanja Bosna i Hercegovina.
Monitoring ovih portala podrazumijevao je izdvajanje članaka objavljenih u navedenom periodu koji su za temu imali izbornu kampanju, kandidate i izbore. Pronašli smo 46 portala koji su imali te ili više članka o ovim temama objavljenih od 8. do 30. novembra. Svih 46 portala tokom posmatranog perioda objavilo je više od 850 članaka o izborima, kampanji i kandidatima.
Ovaj broj članaka jasno pokazuje da izvještavanje o kampanji nije bilo “nasumično” prenošenje nekih vijesti, već da su ovi portali aktivno pisali o temama vezanim za prijevremene izbore za predsjednika RS, kršeći time spomenutu odredbu Izbornog zakona. Najveći broj članaka identifikovan je na portalima Etto (92), Crna Hronika (82) i Banjalučke priče (80), dok svi ostali imaju manje od 50 članaka.
Da anonimni portali ni ove godine nisu samo izvještavali već i učestvovali u kampanji favorizovanjem određenih kandidata, najbolje pokazuje primjer portala Banjalučke priče. Većina članaka na ovom portalu promovisala je SNDS i Sinišu Karana, dok tokom kampanje o ostalim kandidatima gotovo da nije bilo ni riječi.
Za osam od ovih portala – Banjaluka (.com), Bijeljina press, Crna Hronika, Press media, Glas regije, Info birač, Hercegovina press i Tuzla live – Raskrinkavanje je i u prošloj izbornoj kampanji zabilježilo da su izvještavali o izborima. Dakle, kršenje Izbornog zakona na njima je ponovljeno.
Nadležnost za implementaciju ovih izmjena nejasna
Kada su u martu 2024. nametnute ove izmjene, u odluci visokog predstavnika nije precizirana specifična nadležnost za njihovu implementaciju. Dodatno, nije precizirano ni koje bi sankcije bile za one koji odredbe krše, a ni kako bi se došlo do onih koji se kažnjavaju budući da je u osnovi problema činjenica da je riječ o anonimnim entitetima. Dakle, već od samog nametanja izmjena Izbornog zakona nije precizirano ko će, kako i koga kazniti.
Online mediji u Bosni i Hercegovini ne potpadaju u sistem regulacija, za razliku od elektronskih. Regulatorna agencija za komunikacije (RAK) zadužena je za regulaciju televizije i radija, dok se online mediji nalaze u domeni samoregulacije. Za provođenje samoregulacije zaduženo je Vijeće za štampu i online medije (VZS).
Nakon što je Raskrinkavanje u prethodnoj kampanji uočilo spomenuta kršenja ovih izmjena, kontaktirali smo OHR, kao i institucije nadležne za provođenje izbora i medijsku kampanju: Centralnu izbornu komisiju (CIK) i Regulatornu agenciju za komunikacije.
Iz CIK-a su za Raskrinkavanje tada rekli da nemaju nikakvu nadležnost kada su u pitanju mediji, kao i to da je Izbornim zakonom propisano “da je za elektronske medije nadležna Regulatorna agencija za komunikacije BiH, a za printane i online medije Izborni zakon BiH prepoznaje Vijeće za štampu i online medije u BiH”.
Iz RAK-a su poručili da je provedba ovih odredbi u praksi veoma izazovna, “pogotovo zbog nepostojanja registra online medija i adekvatnih zakonskih propisa o transparentnosti vlasništva nad medijima koji bi doprinijeli rješavanju problema anonimnih portala neovisno od izbornog perioda”. Dodatno, istakli su i da je, “u skladu s odredbama Poglavlja 16 Izbornog zakona i Pravilnika o medijskom predstavljanju i javnom oglašavanju političkih subjekata u izbornom periodu, Vijeće za štampu i online medije u BiH nadležno za vođenje postupaka u vezi sa sadržajima objavljenim na online portalima”.
U skladu s ovim odgovorima, upite smo proslijedili Vijeću za štampu i online medije u BiH, kao tijelu nadležnom za “vođenje postupaka” u ovim slučajevima, no odgovor od njih nismo dobili. Odgovor nismo dobili ni od OHR-a, koji je nametnuo ove izmjene.
Ni nakon što je u prethodnoj kampanji uočeno kršenje odredbi Izbornog zakona i nakon što su s kršenjima upoznate nadležne institucije, stanje se nije promijenilo. Anonimni portali aktivno su izvještavali i o prvoj idućoj izbornoj kampanji u BiH. Štaviše, isti portali koji su bili na listi koju je Raskrinkavanje u sklopu svog upita dostavilo spomenutim institucijama opet su kršili istu odredbu zakona.
Jasno je, time, da spomenute izmjene Izbornog zakona, čiji je cilj regulisanje dijela djelovanja anonimnih online medija u Bosni i Hercegovini, ostaju slovo na papiru, bez stvarne primjene i jasne želje za implementacijom.
Napomena: U prvobitnom tekstu je kao datum održavanja Prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske naveden 30. novembar. Greška je naknadno ispravljena.
(Raskrinkavanje.ba)