Foto: Raskrinkavanje.ba
Visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt je, nakon petogodišnjeg mandata, 11. maja 2026. godine formalno saopštio da podnosi ostavku.
Informacije o njegovoj ostavci dijelile su se u medijima nekoliko dana prije nego što su na stranici Ureda visokog predstavnika (OHR) i zvanično potvrđene. Schmidt će nastaviti obavljati svoje dužnosti do imenovanja njegovog nasljednika.
Ostavka visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini i međunarodnoj zajednici izazvala je niz reakcija i polemika o njegovom mandatu, kao i o budućnosti OHR-a (link). U mnoštvu sadržaja koje su mediji objavljivali na ovu temu, pak, bilo je i dezinformacija o navodnom nedostatku legitimiteta mandata Christiana Schmidta.
Na portalima javnog servisa Radio-televizije Republike Srpske i novinske agencije Srna, ali i u nekim privatnim medijima, mogli su se pročitati navodi da Schmidt odlazi na isti način na koji je i došao - “nelegalno”. Tvrdilo se da je “uzurpirao” poziciju visokog predstavnika, da mu je formalna funkcija “niko i ništa” i da se predstavljao kao visoki predstavnik iako mu imenovanje nije potvrdilo Vijeće sigurnosti UN-a (1, 2, 3, 4, 5). Navodilo se i da je plata “nelegalnom” visokom predstavniku isplaćivana od “naših para”.
Alternativna televizija je 11. maja 2026. godine objavila dva članka o italijanskom političaru Emanuelu Giofreu kao potencijalnom kandidatu za poziciju visokog predstavnika, u kojima su ga predstavili kao “sljedećeg visokog predstavnika poslije Valentina Inzka” (1, 2).
Slična tvrdnja objavljena je i u članku RTRS-a istog dana:
Dok Srpska priprema naredne poteze, u javnosti su već počele spekulacije o sljedećem visokom predstavniku, koji će, nakon pet godina Šmitove uzurpacije te pozicije, naslijediti Valentina Incka. Prema pojedinim informacijama, najozbiljniji kandidat je Italijan Emanuel Žofre, koji bi mogao dobiti i američku podršku zahvaljujući bliskim odnosima sa otpravnikom poslova Ambasade Sjedinjenih Država u BiH, DŽonom Ginkelom.
Također se navodi da će naredni visoki predstavnik morati dobiti potvrdu u Vijeću sigurnosti UN-a, ali i pristanak Republike Srpske.
Ko god da bude, moraće dobiti potvrdu u Savjetu bezbjednosti i to uz pristanak Republike Srpske, kao jednog od potpisnika Aneksa 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Ovakve tvrdnje o Schmidtovom mandatu i proceduri imenovanja visokog predstavnika, pak, nisu utemeljene u činjenicama.
Šta su činjenice?
Ured visokog predstavnika (OHR) je ad hoc međunarodna institucija zadužena za nadgledanje sprovedbe civilnih aspekata Dejtonskog mirovnog sporazuma, potpisanog 1995. godine. Kako je navedeno na web stranici OHR-a, ova institucija finasira se putem Vijeća za implementaciju mira, a budžetu tradicionalno najviše doprinose Evropska unija, SAD, Japan i Ujedinjeno Kraljevstvo.
Njemačkog diplomatu Christiana Schmidta je na poziciju visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH imenovao Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira (PIC), nakon ostavke njegovog prethodnika Valentina Inzka. Inzko je o tome pisanim putem 3. juna 2021. godine obavijestio generalnog sekretara UN-a. Schmidt je dužnost preuzeo 1. augusta 2021. godine.
Različite verzije tvrdnje da Schmidt nema legitimitet kao visoki predstavnik šire se praktično otkako je preuzeo mandat. One su primarno dolazile od zvaničnika/ca iz Republike Srpske, a dijelili su ih i mnogobrojni mediji, o čemu je Raskrinkavanje već pisalo u analizama koje možete čitati ovdje, ovdje i ovdje.
Kao glavni argument za osporavanje njegovog legitimiteta koristi se činjenica da njegovo imenovanje nije potvrđeno rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a. Takva argumentacija, pak, nije u skladu s činjenicama.
Kako je objasnio naš partnerski fact-checking portal Istinomjer u analizi iz juna 2021. godine, tačno je da Schmidtovo imenovanje nije potvrdilo Vijeće sigurnosti UN-a, ali nije tačno da ga to čini nelegitimnim ili nelegalno izabranim. Ova potvrda, naime, nije uslov za imenovanje visokog predstavnika niti je Christian Schmidt prvi visoki predstavnik u BiH kojeg Vijeće sigurnosti UN-a nije “potvrdilo”. U analizi je objašnjeno sljedeće:
Ipak, da izostanak potvrde Vijeća sigurnosti UN-a nije presedan, govori i slučaj iz 2005. godine, kada je za visokog predstavnika odabran Christian Schwarz-Schilling. Naime, tada je odlazeći visoki predstavnik Paddy Ashdown pisanim putem obavijestio generalnog sekretara UN-a da će Schwarz-Schilling od 31. januara 2006. godine obnašati ovu funkciju, te kako je obaviješten “da bi ovu informaciju trebalo proslijediti Vijeću sigurnosti na razmatranje i moguće postizanje dogovora”.
Štaviše, definisana procedura izbora visokog predstavnika i ne postoji, a čak ni prvog vršioca ove funkcije Carla Bildta nije imenovalo Vijeće sigurnosti UN-a.
(...)
Dakle, iako je u prošlosti bilo slučajeva kada se o odabiru visokog predstavnika izjašnjavalo i Vijeće sigurnosti, pravno utemeljenje za ovakvu praksu ne postoji, te je samim tim sporna i osnovanost izjava visokih zvaničnika o manjku legitimiteta Christiana Schmidta.
Sve visoke predstavnike nakon Carla Bildta, koji je bio prvi, imenovao je Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira, a o nekim imenovanjima izjašnjavalo se i Vijeće sigurnosti UN-a, uglavnom nakon što su oni već preuzeli funkciju. To, pak, kako je već objašnjeno, nije dio obavezne procedure (1, 2).
Visoke predstavnike, dakle, bira Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira. Entiteti Republika Srpska i Federacija BiH nisu članovi ovog tijela i ne učestvuju u njegovom imenovanju niti imaju mogućnost “veta” na imenovanje. Republika Srpska jeste potpisnica dijelova Dejtonskog mirovnog sporazuma i njegovog Aneksa 10, baš kao i FBiH, zajedno s glavnim potpisnicama Republikom Bosnom i Hercegovinom, Republikom Hrvatskom i SR Jugoslavijom. To ne znači da su one nadležne za imenovanje visokog predstavnika niti je takvo što predviđeno Aneksom 10 Dejtonskog sporazuma.
Dakle, Christian Schmidt je pet godina bio legitimni visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH. Nije “nelegalno izabran”, “niko i ništa” ili “uzurpator pozicije”.
Shodno činjenicama, tvrdnje da je Schmidt nelegitimni visoki predstavnik jer njegovo imenovanje nije potvrdilo Vijeće sigurnosti UN-a ocjenjujemo kao manipulisanje činjenicama. Tvrdnju da će trebati formalni pristanak Republike Srpske za imenovanje narednog visokog predstavnika u BiH ocjenjujemo kao lažnu vijest. Sva prenošenja ovih tvrdnji ocjenjujemo kao prenošenje lažnih vijesti.
Napomena 22.5.2026:
Sljedeći izvori su nakon objave analize ispravili ocijenjene tvrdnje i dobili ocjenu “Ispravljeno”: Aloonline (22.5.2026.)
(Raskrinkavanje.ba)