Foto: Raskrinkavanje.ba
Visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt najavio je povlačenje s funkcije 11. maja 2026. godine, dan prije sjednice Vijeća sigurnosti UN-a na kojoj je predstavio svoj posljednji izvještaj o situaciji u BiH. U saopćenju Ureda visokog predstavnika (OHR) navedeno je da je Schmidt upoznao Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira (eng. PIC Steering Board) o svojoj “ličnoj odluci” da se povuče s funkcije, na kojoj će ostati do okončanja izbora sljedećeg visokog predstavnika.
Na portalu Sputnik Srbija je 11. maja 2026. godine objavljen tekst o ostavci Christiana Schmidta, pod sljedećim naslovom:
Fijasko Nemca: Nema kome ni ostavku da podnese kad ga niko nije izabrao – jedan scenario vodi u haos
U tekstu se navodi da Schmidt ostavku treba podnijeti Vijeću sigurnosti UN-a (UNSC), ali ne može, jer ga to tijelo nije imenovalo. Ovo je navodno dokaz da je Schmidtov mandat bio “nelegalan”.
Ostavka koju je najavio Kristijan Šmit dokaz je da je sve vreme nelegalno bio na mestu visokog predstavnika. Po logici stvari, ostavku bi trebalo da podnese Savetu bezbednosti UN. Ali kako da podnese ostavku njima, kada ga oni nisu ni imenovali.
Umjesto UNSC-u, navodi Sputnik, Schmidt ostavku podnosi Vijeću za implementaciju mira (PIC), koje je opisano kao “fantomsko tijelo sastavljeno od ambasadora zapadnoevropskih država” u BiH.
I zato ostavku podnosi PIK-u, fantomskom telu koje je uzurpiralo vlast u BiH i postavilo gaulajtera. Savet za primenu mira u BiH, skraćeno PIK, fantomsko telo sastavljeno od ambasadora zapadnoevropskih država koji sede u Sarajevu, imenovalo je Kristijana Šmita za navodnog visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH, iako nije vlastan za tako nešto.
U tekstu se navodi da je za izbor visokog predstavnika nadležno Vijeće sigurnosti UN-a. Ambasadoru BiH u Srbiji Aleksandru Vranješu pripisana je izjava da Schmidt podnosi ostavku PIC-u da bi ovo tijelo nastavilo raditi mimo Vijeća sigurnosti.
Za izbor visokog predstavnika nadležan je Savet bezbednosti UN-a. Šmit, međutim, najavljuje da će ostavku podneti PIK-u, što prejudicira da nemački diplomata i ministar u penziji, u Republici Srpskoj poznat kao „turista Šmit“ ostavku podnosi tom telu kako bi ono nastavilo da radi mimo najvišeg političkog organa Svetske organizacije, objašnjava ambasador BiH u Srbiji, Aleksandar Vranješ.
Nastavak teksta donosi izjave ambasadora Vranješa o mogućim scenarijima nakon Schmidtove ostavke. Kao jedna opcija navodi se “vraćanje” pitanja OHR-a i visokog predstavnika Vijeću sigurnosti UN-a, gdje bi, prema njegovim tvrdnjama, Rusija i Kina mogle uticati na izbor novog visokog predstavnika s ograničenim mandatom i bez “bonskih ovlaštenja”.
Drugi scenarij, koji Vranješ povezuje s nastavkom imenovanja mimo Vijeća sigurnosti UN-a, opisuje se kao nastavak “haosa” i djelovanja u interesu zapadnih zemalja. U tekstu se dalje spekuliše o mogućim reakcijama SAD-a i evropskih država na Schmidtovu ostavku, uz tvrdnje da međunarodna zajednica gubi uticaj u BiH i da bi budućnost zemlje trebalo da bude rezultat dogovora domaćih političkih aktera.
Tekst je prenio portal Vaseljenska.
Šta su činjenice?
Tvrdnja da je Christian Schmidt nelegalno obnašao funkciju visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini jer ga nije imenovalo Vijeće sigurnosti UN-a, ili jer to tijelo nije potvrdilo njegovo imenovanje, nije tačna. Raskrinkavanje je u više navrata tokom Schmidtovog gotovo petogodišnjeg mandata ovakve tvrdnje ocijenilo kao manipulativne (1, 2, 3, 4).
Upravni odbor Vijeća za provedbu mira imenovao je Christiana Schmidta za visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini 27. maja 2021. godine, čime je naslijedio Valentina Inzka na toj funkciji. Njegovo imenovanje nije potvrđeno rezolucijom Vijeća sigurnosti. Ovo, međutim, ne znači da je Schmidtova pozicija nelegalna.
Kako je objašnjeno u analizi našeg partnerskog fact-checking portala Istinomjer 7. juna 2021. godine, potvrda UNSC-a nije uslov za imenovanje visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH. Iako se nekoliko puta desilo da se Vijeće sigurnosti izjasni o odabiru visokog predstavnika, također se dešavalo da Vijeće ne potvrdi imenovanje obnašatelja te funkcije.
Ipak, da izostanak potvrde Vijeća sigurnosti UN-a nije presedan, govori i slučaj iz 2005. godine, kada je za visokog predstavnika odabran Christian Schwarz-Schilling. Naime, tada je odlazeći visoki predstavnik Paddy Ashdown pisanim putem obavijestio generalnog sekretara UN-a da će Schwarz-Schilling od 31. januara 2006. godine obnašati ovu funkciju, te kako je obaviješten “da bi ovu informaciju trebalo proslijediti Vijeću sigurnosti na razmatranje i moguće postizanje dogovora”.
Štaviše, definisana procedura izbora visokog predstavnika i ne postoji, a čak ni prvog vršioca ove funkcije Carla Bildta nije imenovalo Vijeće sigurnosti UN-a.
(...)
Dakle, iako je u prošlosti bilo slučajeva kada se o odabiru visokog predstavnika izjašnjavalo i Vijeće sigurnosti, pravno utemeljenje za ovakvu praksu ne postoji, te je samim tim sporna i osnovanost izjava visokih zvaničnika o manjku legitimiteta Christiana Schmidta.
Dakle, činjenica da Schmidtovo imenovanje nije potvrdilo Vijeće sigurnosti UN-a ne čini ga nelegalno imenovanim visokim predstavnikom.
Navodi da je za izbor visokog predstavnika nadležno Vijeće sigurnosti UN-a također su netačni, o čemu je Raskrinkavanje pisalo ranije. U pojašnjenju procedure imenovanja visokog predstavnika, na stranici OHR-a još je 2023. godine navedeno da Vijeće sigurnosti UN-a ne imenuje visokog predstavnika.
Na osnovu teksta Aneksa 10 jasno je da imenovanje visokih predstavnika, (što nije slučaj sa imenovanjem vojnih snaga – IFOR, sada EUFOR-ALTHEA, u skladu sa Anexom 1A) ne vrši Vijeće sigurnosti UN-a, iako ono mora biti u skladu sa odgovarajućim rezolucijama. Praksa Vijeća za provedbu mira (PIC) jasno pokazuje da visokog predstavnika na tu funkciju imenuje Upravni odbor Vijeća za provedbu mira, te da je ta praksa “u skladu s rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a”, počevši od donošenja Rezolucije 1031(1995) od 15. decembra 1995. godine.
Kako je u saopćenju OHR-a i naglašeno, praksa je pokazala da visoke predstavnike imenuje Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira (PIC SB). Generalni sekretar Ujedinjenih naroda Antonio Guterres također je u julu 2023. u odgovoru na dopis članice Predsjedništva BiH Željke Cvijanović potvrdio da UN nema nikakve veze s izborom visokog predstavnika i da je za to nadležno isključivo Vijeće za implementaciju mira.
Aleksandar Vranješ ambasador je Bosne i Hercegovine u Srbiji, a prema dostupnim podacima našeg partnerskog portala Istinomjer, njegove izjave, uključujući i one koje se tiču Vijeća za provedbu mira u BiH, ocijenjene su kao neistinite.
Neistine o Vijeću za implementaciju mira
Christian Schmidt nije podnio ostavku Vijeću za implementaciju mira (PIC), nego njegovom Upravnom odboru. PIC je međunarodno tijelo uspostavljeno na Londonskoj konferenciji za implementaciju mira u decembru 1995. godine, koja je održana nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Okuplja 55 država i agencija koje na različite načine podržavaju mirovni proces u BiH. Ima punopravne članice i posmatrače, a među članicama su države u Evropi, Sjevernoj Americi, Aziji i Africi, kao i međunarodne organizacije.
PIC, dakle, nije neko “fantomsko tijelo” koje čine zapadnoevropske zemlje, već tijelo uspostavljeno na međunarodnoj konferenciji koja je pratila potpisivanje Dejtonskog sporazuma, i u kojem učestvuju države i organizacije iz različitih dijelova svijeta.
S druge strane, Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira (PIC SB) je uže koordinaciono tijelo koje blisko sarađuje sa visokim predstavnikom. Ovo je tijelo također uspostavljeno na Londonskoj konferenciji, a čine ga Kanada, Francuska, Ruska Federacija, Njemačka, Italija, Japan, Ujedinjeno Kraljevstvo, Sjedinjene Američke Države, EU EAS, Evropska komisija i Organizacija islamske konferencije, koju predstavlja Turska. Upravni odbor pruža političke smjernice visokom predstavniku, koji predsjedava dvosedmičnim sastancima ambasadora zemalja članica Odbora. Tijelo se sastaje na nivou političkih direktora dvaput godišnje.
Ruska Federacija je u pismu iz jula 2021. godine saopćila da više neće učestvovati na sastancima Upravnog odbora kojim predsjedava visoki predstavnik. U drugom pismu iz februara 2022. godine obavijestila je OHR da obustavlja učešće u njegovom finansiranju.
Shodno navedenom, tvrdnju u članku Sputnika da je Vijeće sigurnosti UN-a nadležno za imenovanje visokog predstavnika u BiH ocjenjujemo kao lažnu vijest. Istu tvrdnju u članku Vaseljenske ocjenjujemo kao prenošenje lažnih vijesti.
Tvrdnju da je ostavka Christiana Schmidta potvrdila da je nelegalno bio visoki predstavnik u BiH ocjenjujemo kao manipulisanje činjenicama. Tačno je da Schmidt ne podnosi ostavku Vijeću sigurnosti UN-a, jer ga to tijelo nije imenovalo, ali visoke predstavnike imenuje Upravni odbor za implementaciju mira, koji je informisan o ostavci, a ne Vijeće sigurnosti.
Tvrdnju da je PIC “fantomsko tijelo” koje čine ambasadori zapadnoevropskih zemalja u BiH ocjenjujemo kao dezinformaciju. U PIC-u su države i organizacije sa skoro svih kontinenata. U Upravnom odboru PIC-a su neke zapadnoevropske, ali i druge države i organizacije.
(Raskrinkavanje.ba)