Foto: Envato
Opšti izbori u Bosni i Hercegovini održani su 4. oktobra 2026. godine. Platforme za provjeru činjenica Raskrinkavanje i Istinomjer provodile su kontinuiran monitoring različitih dijelova informacijskog okruženja u susret izborima. Analize dezinformacija, manipulacija i drugih štetnih pojava zabilježenih tokom kampanje možete pronaći u zajedničkom live blogu platformi dostupnom ovdje.
Nalazi ovog monitoringa pokazuju da su brojne ranije zabilježene tehnike i taktike manipulisanja i dezinformisanja javnosti ponovljene i ove godine. Ponovljeno je i kršenje Izbornog zakona u dijelu vezanom za izvještavanje online medija o izbornoj kampanji.
Naime, Ured visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini donio je u martu 2024. godine više izmjena Izbornog zakona. Među njima je i izmjena dijelova poglavlja 16 ovog zakona, koji se odnosi na medije. Izmijenjen je član 16.1, koji u novoj verziji zakona propisuje da su “online mediji koji se opredijele za izvještavanje о izbornoj kampanji dužni osigurati javne i transparentne informacije о svom vlasništvu i pridržavati se principa kako su propisani u članu 16.2 stav (1) ovog zakona”. Drugim riječima, portali koji nemaju javno istaknute podatke o vlasništvu ne bi smjeli izvještavati o izborima.
Član 16.2, stav (1), propisuje da su “mediji koji prate izbornu kampanju dužni pridržavati se principa uravnoteženosti, jednakog pristupa, pravičnosti i nepristrasnosti”. Član 16.2 ovu obavezu propisuje za elektronske medije eksplicitno, no budući da je u članu 16.1 jasno navedeno da su se online mediji dužni pridržavati i stava (1) ovog člana, on se primjenjuje i na online medije.
Foto: Screenshot/Izborni zakon BiH, izbori.ba
Suštinski, sveobuhvatna primjena ovako formulisanog člana Izbornog zakona značila bi da je anonimnim portalima de facto zabranjeno izvještavanje o izbornoj kampanji. No, analize Raskrinkavanja objavljene nakon dvije izborne kampanje koje su održane od vremena nametanja izmjena, onih za Lokalne izbore 2024. i za prijevremene izbore za predsjednika Republike Srpske 2025. godine, pokazuju da se ovo pravilo krši masovno i bez adekvatnih sankcija.
Raskrinkavanje je u oba navrata identifikovalo desetine anonimnih portala koji su aktivno izvještavali o kampanji. Neki od njih bili su i iznimno pristrasni, čime su dodatno kršili Izborni zakon.
Kampanja za Opšte izbore 2026. godine
Monitoring koji je Raskrinkavanje provelo ove godine pokazao je da su odredbe zakona koje se tiču izvještavanja o izborima kršene i ove godine. Opet su o kampanji intenzivno izvještavali deseci potpuno anonimnih portala, o čijoj vlasničkoj i uredničkoj strukturi publika nije mogla saznati ništa s njihovih stranica.
Raskrinkavanje u svojoj bazi ocijenjenih izvora bilježi više od 1.000 anonimnih online portala. To je gotovo trećina baze, koja je u vrijeme pisanja ove analize imala oko 3.800 ocijenjenih izvora.
U kampanji za Opšte izbore 2026. godine posmatrali smo anonimne izvore koji su još uvijek aktivni i koji se u većoj mjeri u svojim sadržajima bave Bosnom i Hercegovinom. Budući da nemaju informacije o uredništvu, autorima ili redakciji, nije moguće pouzdano utvrditi odakle se tačno ovim portalima upravlja. No, činjenica da ovi izvori u svojim sadržajima stavljaju fokus na BiH jasno ukazuje na to da im je ciljana publika bh. javnost. Posmatrali smo i izvore za koje je u ranijim kampanjama dokazano da su izvještavali o izborima, suprotno Izbornom zakonu.
U evidenciji nastaloj iz ovogodišnjeg monitoringa Raskrinkavanja ima više od 50 anonimnih online izvora koji su izvještavali o izbornoj kampanji. Kao dokaz da su portali zaista izvještavali o kampanji, a ne tek prenijeli poneki sporadičan članak, uzeta je evidencija najmanje pet članaka objavljenih tokom kampanje čija tema su na neki način bili izbori, stranke i kandidati/kinje na njima.
Kao i ranije, anonimni portali su ove godine aktivno učestvovali u kampanji. Prema analizama izvještavanja koje je objavilo Raskrinkavanje (1, 2), pojedini anonimni portali otvoreno su podržavali jedne i nastojali diskreditovati druge kandidate na izborima. Učestvovali su i u kreiranju i širenju dezinformacija i manipulacija vezanih za kampanju i izbore (1, 2, 3).
Na anonimnim portalima objavljivane su i manipulativno predstavljane procjene izbornih rezultata koje je navodno pravila vještačka inteligencija. Anonimnom portalu s Pala kandidatkinje na izborima davale su i intervjue koje su obilježila isključivo laka pitanja.
S anonimnog su portala potekle i neprovjerene tvrdnje o navodnom non-paperu Evropske komisije o Drašku Stanivukoviću. Onda je, takođe na anonimnoj web stranici, objavljeno i lažno saopšte pripisano Stanivukovićevoj stranci o ovom slučaju.
Dakle, jasno je da anonimni portali ne samo da su izvještavali o kampanji nego su u njoj i učestvovali. Objavljivali su pristrasne sadržaje, dezinformisali i manipulisali javnost. Neke od ovih praksi eksplicitno su zabranjene Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine.
Primjena zakona u praksi
U odluci o nametanju izmjena Izbornog zakona, kao i u novoj formulaciji članova Izbornog zakona, nisu precizirani mehanizmi primjene odredbi o medijima. Nije jasno navedeno ko i kako može sankcionisati kršenja niti kome se ona uopšte mogu prijaviti. U postojećem zakonskom okviru u Bosni i Hercegovini nije jasno ni kako bi se eventualne sankcije mogle primijeniti.
Budući da ne postoji zakonska regulativa o transparentnosti vlasništva portala, nije jasno kome bi se eventualne sankcije uopšte mogle izreći ako informacije o vlasništvu nad medijem nigdje nisu dostupne. Donošenje zakona o transparentnosti medijskog vlasništva značajan je dio i usklađivanja s relevantnom regulativom Evropske unije. No, iako proces rada na njemu u BiH jeste započet, do vremena pisanja ove analize ne postoji jasan vremenski okvir u kom bi se moglo očekivati da zakon bude usvojen i primijenjen u BiH.
U Bosni i Hercegovini, online mediji nisu dio sistema regulacije. Regulatorna agencija za komunikacije (RAK) nema nadležnost nad ovom vrstom medija. Oni su dio sistema samoregulacije na čijem je čelu Vijeće za štampu i online medije u Bosni i Hercegovini (VZŠ). Budući da je riječ o samoregulaciji, u ovom sistemu ne postoje mehanizmi sankcionisanja, već je poštovanje odluka VZŠ-a dobrovoljno, kao i poštovanje Kodeksa za štampu i online medije BiH.
U prvoj kampanji nakon uvođenja izmjena Izbornog zakona, onoj za Lokalne izbore 2024. godine, evidentirali smo kršenja novih odredbi i obratili se upitom o eventualnoj nadležnosti i primjeni ovih pravila nizu institucija. Upite smo poslali Uredu visokog predstavnika i institucijama nadležnim za provođenje izbora i medijsku kampanju: Centralnoj izbornoj komisiji (CIK) i Regulatornoj agenciji za komunikacije (RAK).
Iz CIK-a su nam rekli da nemaju nadležnost kada su u pitanju mediji, kao i da je Izbornim zakonom propisano da je “za elektronske medije nadležna Regulatorna agencija za komunikacije BiH, a za printane i online medije Izborni zakon BiH prepoznaje Vijeće za štampu i online medije u BiH”.
RAK je u odgovoru istakao da ova institucija ima nadležnost za elektronske, a ne za online medije. Za potonje je, “u skladu s odredbama Poglavlja 16 Izbornog zakona i Pravilnika o medijskom predstavljanju i javnom oglašavanju političkih subjekata u izbornom periodu”, nadležan VZŠ.
U skladu s ovim odgovorima, nalaze monitoringa proslijedili smo Vijeću za štampu i online medije, no odgovor nismo dobili. Odgovor nismo dobili ni od Ureda visokog predstavnika, koji je ove izmjene nametnuo.
Dakle, desetine online izvora kršile su Izborni zakon Bosne i Hercegovine u već tri kampanje. U praksi, njegove odredbe nemaju adekvatne mehanizme primjene. Nadležnost nad online medijima prema zakonu pripada samoregulatornom tijelu koje, pak, kao takvo nema mogućnost izricanja sankcija. Tako ova negativna praksa ostaje u pravnom vakuumu iako ovi izvori, zbog načina na koji izvještavaju, mogu značajno uticati na odluke glasača/ica na izborima.
Problem stoga nije samo u kršenju zakona već i u tome što je zakonodavni okvir ostao nedorečen. Dok ne budu jasno uređeni transparentnost vlasništva nad medijima i nadležnosti za nadzor i sankcionisanje online portala, odredbe koje bi trebale spriječiti ovakve prakse ostat će teško primjenjive.
(Marija Ćosić i Rašid Krupalija, Raskrinkavanje.ba)