Foto: Raskrinkavanje.ba
Opšti izbori u Bosni i Hercegovini zakazani su za 4. oktobar 2026. godine, a na njima će se prvi put primjenjivati nove tehnologije. Ove tehnologije uključuju elektronske skenere glasačkih listića, kao i identifikaciju birača/ica korištenjem otiska prsta. Uvođenje novih izbornih tehnologija i način njihove primjene jedna je od glavnih tema u medijskom izvještavanju u susret izborima. Tehnologije i neki njeni aspekti česta su meta i dezinformacija, o kojima je Raskrinkavanje pisalo u više analiza (1, 2, 3).
Budući da se nove tehnologije primjenjuju prvi put, Centralna izborna komisija (CIK) donijela je 8. septembra odluku o sprovođenju testnih izbora. Održani su 11. septembra u svim opštinama u BiH.
“Cilj testnih izbora je da se kroz sveobuhvatnu simulaciju izbornog procesa provjeri funkcionisanje izabranih izbornih tehnologija u njihovoj međusobnoj povezanosti i u interakciji sa izbornim procedurama, učesnicima u izbornom procesu i drugim relevantnim sistemima, uz istovremenu provjeru ispunjenosti tehničkih uslova za njihovu primjenu u izbornom procesu”, navodi CIK.
Pri provođenju testnih izbora na određenim biračkim mjestima pojavili su se problemi. CIK je objavio da “zbog nepredviđenih okolnosti” neka biračka mjesta nisu bila otvorena kako je planirano u 9 sati ujutro. Razlog odlaganja je to da “za pojedina biračka mjesta nisu blagovremeno dostavljeni testni glasački listići”.
CIK je ovaj propust istakao kao “naučenu lekciju za bolju organizaciju distribucije i transporta opreme i izbornog materijala za Opće izbore zakazane za 04.10.2026. godine”.
U saopštenju o provođenju izbora CIK je naveo da su “ispunili svrhu” te da je Centralna izborna komisija “zadovoljna prvim pokazateljima testnih izbora”. Istaknuto je i da “zbog neblagovremene dostave testnih glasačkih listića u 14 od 143 općine/grada, testni izbori nisu provedeni”, kao i da će se naknadno odlučiti da li će na ovim mjestima izbori biti održani u nekom drugom terminu.
“Zaključak je da je manjkavost uočena kod transporta i dostave izbornog materijala, a da je funkcionalnost uređaja na biračkim mjestima i cjelokupnog sistema na zadovoljavajućem nivou”, navodi CIK. U saopštenju je najavljen i rad na konačnom izvještaju o provedbi testnih izbora, no do vremena pisanja ove analize on nije objavljen.
Dakle, provođenje testnih izbora u cjelini ocijenjeno je kao uspješno. Problemi se, pak, jesu javili u jednom dijelu procesa u oko 10% opština u kojima su se izbori trebali održati.
“Krah” i “fijasko” testnih izbora u pojedinim medijima
Kako je istaknuto, izborne tehnologije koje se ove godine uvode na birališta česta su meta dezinformacija. Neutemeljene tvrdnje o njihovom funkcionisanju podrivaju povjerenje u integritet izbornog procesa. Priliku za kritiku izbornog procesa pojedini su mediji vidjeli i u problemima koji su se javili pri provođenju testnih izbora.
Tako je, recimo, na portalu Glas Srpske 12. septembra objavljen članak čiji naslov glasi:
Prva provjera novih tehnologija za izbore završila neslavno, tražena odgovornost CIK-a
U članku ovog portala, koji su prenijeli i drugi mediji, navodi se da su testne izbore obilježili “ozbiljni propusti” te se prenose izjave predsjednika/ca izborne komisije iz različitih gradova koji su potcrtali probleme na biralištima. Prenosi se i saopštenje Izbornog štaba SNSD-a, u kom se poziva na utvrđivanje odgovornosti za situaciju na biračkim mjestima.
Provođenje testnih izbora nazvano je “popriličnim fijaskom” i u članku portala Nezavisne novine objavljenom 12 septembra, uz naslov “Pozvali građane na testno glasanje pa ih vratili kući jer nije bilo glasačkih listića”. Portal Banjaluka 24 prenio je ovaj članak Nezavisnih uz znatno dramatičniji naslov, koji glasi: “SKANDAL U REŽIJI CIK-a! Građane poljupcem u vrata poslali kući sa testnog glasanja!”.
Portal Puls Banjaluke u svom je naslovu naveo da su “testni izbori u Banjaluci doživjeli krah”, dok je portal Istina objavio članak uz naslov “CIK BiH: Testni izbori počeli uz haos, listići stigli kasno”, u kom se gotovo sugeriše da je riječ o izjavi CIK-a.
S druge strane, pojedini mediji su o provođenju testnih izbora izvijestili navodeći da su ispunili svoju svrhu. Čak i oni su istakli uočene probleme, no uz znatno manje dramatičan ton. Neki od naslova tako su glasili:
CIK BiH proveo testne izbore: Tehnologija uspješno položila ispit, manjkavost kod dostave materijala (Klix)
Prvi veliki test: Tehnologija položila, logistika zakazala (Oslobođenje)
Testni izbori u BiH ispunili svrhu: Sustav brz i siguran, ali zakazala dostava listića u 14 općina (Jabuka)
Dakle, pojedini su mediji snažno kritikovali propuste, koji su, svakako, bili neosporni, ali i mahom logistički. Nove tehnologije, može se zaključiti, funkcionisale su u velikoj mjeri u skladu s očekivanjima nadležnih institucija.
Propusti s dostavom listića dodatno su podgrijali narative koji narušavaju povjerenje u izborni proces i sam CIK, čemu u prilog idu upravo i klikbejt kvalifikacije o “skandalu”, “haosu” i “fijasku” testnih izbora. Svrha provođenja ovih izbora bilo je upravo utvrđivanje funkcionisanja samog procesa, a kako je i CIK istakao, vidni i značajni propusti su “naučena lekcija” za izborni dan u oktobru.
Uočenim propustima treba se baviti kritički i odgovorno. Senzacionalističko izvještavanje ne doprinosi povjerenju u izborni proces. Naprotiv, može hraniti postojeće narative o neregularnosti i nepouzdanosti izbora.
(Raskrinkavanje.ba)