Foto: Freepik
Na Facebooku je 6. jula 2022. godine podijeljena objava u kojoj se negiraju klimatske promjene i tvrdi da je doprinos modernog stočarstva ovom fenomenu izmišljen. U objavi se, između ostalog, navodi sljedeće:
Ali uvjeriti ljude da je kravlji prdež krivac za nekakav kvazi "višak" CO2 u atmosferi, pa to je prava umjetnost. Pitam se koliko teški debil i idiot treba netko biti da povjeruje u tako nešto?? Očito je dovoljno doslovno bilo što reći na TV-u, i kako vidimo postoji poprilično veliki postotak ljudi koji u to automatski povjeruju, bez ikakvog propitkivanja...ičega.
U objavi se takođe tvrdi da je pandemija Covid-19 prevara i da je rat u Ukrajini insceniran kako bi “političari” mogli podizati cijene bez razloga.
Objava sadrži i sliku koja prikazuje krave u idiličnom okruženju, s jedne strane, i “prave krivce” za zagađenje, kao što su naftna polja, industrija i saobraćaj. Na slici je ispisano: “Zamisli koliko je propagande bilo potrebno da bi ljudi povjerovali da su krave problem!”
Foto: Screenshot/Facebook
Objava je zabilježila više od 500 podjela do vremena pisanja ove analize, a dijelila se i u januaru ove godine. Tekst iz ove objave, ali bez slike, objavljen je na jednom Facebook profilu takođe u januaru ove godine.
Šta su činjenice?
U analiziranoj objavi se jedan od faktora globalnog zagrijavanja naziva “kvazi viškom CO2 u atmosferi”. Teza da CO2 koji proizvodi ljudska aktivnost na Zemlji nema uticaj na globalno zagrijavanje čest je argument negatora klimatskih promjena. Raskrinkavanje se u više navrata bavilo ovakvim tvrdnjama (1, 2, 3). O uticaju CO2 na globalno zagrijavanje detaljno je pisao USA Today u analizi iz decembra 2023. U ovoj se analizi navodi sljedeće:
Ljudske emisije CO2 zagrijale su planetu pojačavajući Zemljin “efekat staklene bašte” − proces kojim gasovi staklene bašte usporavaju oslobađanje toplote u svemir. Naučnici/e su to utvrdili/e kroz dugotrajan proces, koji je uključivao utvrđivanje da je CO2 gas staklene bašte, utvrđivanje da i CO2 i temperature rastu, utvrđivanje da je povećanje atmosferskog CO2 posljedica ljudskog ponašanja te korištenje tog znanja za tačno predviđanje budućeg zagrijavanja.
Trenutno je oko 95% godišnjih emisija CO2 prirodno, navodi ovaj izvor, objašnjavajući da je problem dodatni CO2 koji je proizvod ljudske aktivnosti.
Međutim, ekološki sistemi na Zemlji ponovno apsorbuju prirodne emisije u “sakupljačima ugljenika” kao što su šume, što je dio Zemljinog ciklusa ugljenika, rekao je za USA Today Gavin Schmidt, klimatolog u NASA-i.
Višak CO2 nakuplja se u atmosferi jer prirodni sakupljači ugljenika na Zemlji nemaju kapacitet da apsorbuju sav dodatni CO2 koji ljudi emituju, rekao je.
Nakon decenija nakupljanja, nivoi atmosferskog CO2 porasli su za 50% od predindustrijskih vremena, popevši se do nivoa koji nije viđen stotinama hiljada godina, prema [američkoj] Nacionalnoj upravi za okeane i atmosferu.
Na stranici NASA-e navodi se da su trenutni nivoi ugljendioksida u atmosferi viši nego u bilo kojem trenutku u proteklih 400.000 godina. Udio CO2 u atmosferi danas je 0,042%, dok je prije otprilike jednog vijeka iznosio 0,028%.
Dakle, ljudske emisije CO2 doprinose zagrijavanju planete pojačavajući Zemljin “efekat staklene bašte”. Međutim, CO2 nije jedini gas s efektom staklene bašte koji je vezan za ljudske aktivnosti. Procjenjuje se da je metan (CH4) odgovoran za oko 30% globalnog zagrijavanja od predindustrijske ere. Emisije metana koje potječu od stoke – iz đubriva i gastroenteričnih gasova – čine otprilike 32% emisija ovog gasa koje uzrokuju ljudi, dok dodatnih 8% potječe od kultivacije polja riže.
Procjenjuje se da je 60% emisija metana rezultat ljudskih aktivnosti. Pored pomenutih, ove aktivnosti uključuju i korištenje fosilnih goriva i izgaranja biomase, deponije i drugo. Koncentracije metana u stalnom su porastu zadnjih 200 godina usprkos padu od 1983. do 2006. godine, nakon čega su ponovno porasle 2007.
Domaće životinje poput goveda, ovaca i koza proizvode metan kao dio normalnih probavnih procesa. Goveda spadaju u grupu preživara, životinja koje imaju specifičan probavni sistem. Hranu skladište u jednom dijelu želuca, gdje ona fermentira. Fermentacija proizvodi metan, kao i niz drugih nusproizvoda. Metan se oslobađa uglavnom podrigivanjem, ali i ispuštanjem gasova.
Frank Mitloehner, profesor i stručnjak za kvalitet vazduha na Odsjeku za stočarstvo na kalifornijskom univerzitetu Davis, rekao je za USA Today da, osim metana, goveda proizvode azot-oksid i ugljendioksid tokom probavnog procesa.
Ali metan iz fosilnih goriva nema iste karakteristike kao metan koji proizvode preživari poput goveda. Metan koji potječe od goveda ostaje u atmosferi kraće od ugljendioksida, ali je znatno snažniji u smislu zagrijavanja atmosfere, prema Mitloehneru.
U viralnoj objavi se u kontekstu uzgoja goveda pominje samo CO2 i na taj se način emisije ovog gasa izjednačavaju s emisijama gasova staklene bašte uopšte. Kada je riječ o klimatskim promjenama, uzgoj stoke primarno utiče na ovaj problem emisijama metana. No, kao što je navedeno, goveda proizvode i azot-oksid i ugljendioksid tokom probavnog procesa, koji su takođe gasovi s efektom staklene bašte.
Portparolka američke Agencije za zaštitu životne sredine Shayla Powell za USA Today je rekla da metan koji nastaje crijevnom fermentacijom predstavlja više od četvrtine emisija iz poljoprivrednog sektora.
Negiranjem da domaće životinje doprinose emisijama gasova staklene bašte bavio se i AFP Fact check. Ova stranica za provjeru činjenica u analizi navodi da je Climate Watch, platforma kojom upravlja Institut za svjetske resurse, procijenio da je 2019. godine metan činio 17% svjetskih emisija gasova staklene bašte. Ovaj procenat je, prema istom izvoru, porastao na 18% tokom 2020, da bi tokom 2021. opet iznosio 17%.
AFP Fact check u svojoj analizi, međutim, apostrofira problem mjerenja doprinosa metana globalnom zatopljenju, s obzirom na činjenicu da ima jače dejstvo od CO2, ali ostaje kraće u atmosferi, oko deceniju, za razliku od CO2, koji ostaje vijekovima. AFP Fact check navodi kako se naučnici/e slažu da metan doprinosi globalnom zagrijavanju, ali da “njegovo različito ponašanje i brzina raspršivanja komplikuju napore da se izračuna ukupni doprinos metana globalnom zagrijavanju u odnosu na druge gasove staklene bašte”.
Mjerenja metana često se navode kao zapremina "ekvivalenata ugljendioksida". Ova brojka uključuje "potencijal globalnog zagrijavanja" (GWP), mjeru koliko energije apsorbuje tona ovog plina u poređenju s tonom CO2. GWP se obično mjeri tokom 20 godina (GWP20) ili 100 godina (GWP100).
Međutim, naučnici/e su upozorili/e na to da ova mjera može iskriviti [procjenu] uticaja metana.
"GWP100 može na različite načine precijeniti ili potcijeniti uticaj emisije metana, zavisno od istorijske putanje ovih emisija", kaže se u jednom članku koji je objavio Environmental Research Letters.
To zauzvrat uzrokuje pogrešne percepcije o učinku emisija stoke i kako se s njima nositi, rekao je Allen [Myles Allen, profesor nauke o geosistemima na Univerzitetu Oxford].
Naučnici/e su osmislili/e novu metodu proračuna poznatu kao GWP*, koja uzima u obzir snažan uticaj i brzo raspršivanje kratkotrajnih gasova staklene bašte poput metana. Međutim, aktivistička grupa Greenpeace optužila je lobi industrije mesa da želi koristiti GWP* za izbjegavanje mjera usmjerenih na smanjenje emisija.
AFP Fact check u svojoj analizi navodi da su se na konferenciji UN-a o klimatskim promjenama u Glasgowu (COP26) 2021. godine zemlje složile da smanje emisije metana za 30% do 2030, uz napomenu da značajni proizvođači metana, uključujući Kinu, Rusiju, Iran i Indiju, nisu pristali na ove mjere.
Uzgoj stoke, i poljoprivreda uopšte, svakako nije jedini faktor koji doprinosi emisijama gasova staklene bašte. Proizvodnja električne energije, saobraćaj i industrija daleko su veći izvori emisija (1, 2). Ipak, to ne znači da je uticaj uzgoja stoke zanemariv – riječ je o procentima koji jesu značajni i kao takvi su predmet potencijalnih mjera koje se razmatraju kako bi se ove emisije smanjile.
Tvrdnje da je Covid-19 prevara, a rat u Ukrajini paravan za nepopularne poteze kao što je “podizanje cijena” spadaju u domen teorije zavjere. Ne postoje dokazi za tvrdnju da je pandemija Covid-19 izmišljena. Radi se o stvarnoj bolesti koja je uzrokovala globalnu zdravstvenu krizu. Raskrinkavanje se u više navrata bavilo ovim tvrdnjama (1, 2). Raskrinkavanje se, takođe, ranije bavilo različitim teorijama zavjere o uzrocima rata u Ukrajini – da je dio “Velikog reseta” i da su napad Rusije na Ukrajinu na neki način izazvale SAD kako bi ta država mogla da podigne cijene energenata i da ih izvozi u EU u većim količinama. Tvrdnje o ratu u Ukrajini kao paravanu za nepopularne poteze kao što je “podizanje cijena” na tragu su ovih “zavjeroloških” narativa. Invazija Rusije na Ukrajinu počela je 24. februara 2022. godine, nakon što je dva dana ranije Rusija proglasila priznavanje nezavisnosti teritorija Donjeck i Lugansk na istoku Ukrajine.
Shodno navedenom, prvu objavu tvrdnje da uzgoj stoke ne doprinosi značajno emisijama stakleničkih gasova koje uzrokuju globalno zagrijavanje ocjenjujemo kao lažnu vijest. Druge objave ove tvrdnje ocjenjujemo kao prenošenje lažnih vijesti.
Ocjenu teorija zavjere dajemo tvrdnjama o klimatskim promjenama kao “propagandi”, pandemiji Covid-19 kao prevari i ratu u Ukrajini kao paravanu za nepopularne poteze kao što je “podizanje cijena”.
(Raskrinkavanje.ba)