Foto: pixel-shot.com, freepik
Na Facebooku je 7. septembra 2023. godine objavljeno “uputstvo” o tome kako pomoću igle spasiti nekoga ko je imao moždani udar. Prema navodima iz objave, osobu iglom treba ubosti na vrhove svih deset prstiju, a takođe se preporučuje masiranje ušiju i bockanje ušne školjke za bolju cirkulaciju. Navodno je riječ o “tradicionalnoj kineskoj metodi”.
Ovako možete SPASITI osobu od MOŽDANOG UDARA: Potrebna vam je samo IGLA
(...)
Kada je igla sterilizirana, bocnite njome vrhove svih 10 prstiju, ispod noktiju unesrećene osobe. Ako nema krvi, zategnite kožu i pritisnite jače tako da krv počne teći.
Nakon što izbockate svih 10 prstiju i oni počnu krvariti, primijetit ćete da se pacijent vraća u normalu.
Masirajte uši pacijenta dok ne postanu crvene, a za bolju cirkulaciju bocnite svaku ušnu školjku dva puta dok se ne pojave dvije kapi krvi. Pričekajte da se pacijent stabilizira, a potom ga odvedite u bolnicu.
Nemojte tjerati bolesnika da sjedne, jer to može izazvati pad krvnog tlaka, pa je bolje da bude u ležećem polažaju.
Ovo je tradicionalna kineska metoda koja se koristi godinama. Kineski stručnjaci tvrde kako je ova metoda 100 posto djelotvorna i da doista može pomoći da spasite nekog od moždanog udara.
Nešto drugačija verzija ovih tvrdnji objavljena je krajem avgusta na jednom privatnom Facebook nalogu. U ovoj varijanti masiranje i bockanje ušiju specifično se preporučuje za vraćanje usta ako ostanu iskrivljena nakon moždanog udara.
Najranije pojavljivanje tvrdnje da se na opisani način može spasiti život pronašli smo u članku objavljenom 6. novembra 2015. godine na stranici Novi-svjetski-poredak. Ovaj blog je kao izvor naveo Webtribune (.rs). Pretragom smo na ovom portalu pronašli samo članak koji je, prema podacima iz page sourcea, objavljen 2017. Ipak, alat CrowdTangle pokazuje Facebook objavu ovog linka koja datira od 5. novembra 2015, a prema podacima alata Fotoforensics, ilustracija članka je na ovu stranicu podignuta 1. jula 2015. godine.
Tvrdnje da bockanje prstiju može pomoći osobi da preživi moždani udar, ili da se na taj način moždani udar može spriječiti, od 2015. do danas objavilo je desetine medija. Uglavnom je riječ o nekoliko verzija članaka.(1, 2, 3, 4). Članak sa ovim tvrdnjama su u martu, aprilu i maju 2023. godine objavili portali Pošteno, Obavještavamo, Novi (1, 2), Ženski magazin i Haber. Tokom 2023. godine na društvenim mrežama dijeljeni su i stari članci. Tako je članak portala Zdravlje priroda iz 2020. godine na Facebooku dijeljen u septembru ove godine (link).
Šta je moždani udar?
Kako je objašnjeno na stranici Pliva zdravlje, moždani udar je neurološki poremećaj koji nastaje naglo uslijed poremećaja moždane cirkulacije. Kako navodi ovaj izvor, poremećaj cirkulacije dovodi do nedovoljne opskrbe određenih dijelova mozga kiseonikom i hranjivim tvarima, što uzrokuje oštećenje i odumiranje nervnih ćelija u dijelovima mozga koje opskrbljuje oštećena krvna žila. Navodi se da postoje dvije vrste moždanog udara:
Moždani udar može biti ishemijski (uzrokovan ugruškom koji začepi arteriju i onemogući protok krvi kroz nju) ili hemoragijski (uzrokovan puknućem krvne žile i prodiranjem krvi u okolno tkivo).
Prema ovom izvoru, simptomi moždanog udara su: utrnulost, slabost ili oduzetost lica, ruke ili noge (pogotovo na jednoj strani tijela), poremećaji govora, naglo zamagljenje ili gubitak vida, naglo nastala jaka glavobolja praćena povraćanjem bez jasnog uzroka, gubitak ravnoteže i/ili koordinacije, omaglice ili vrtoglavice, nesigurnost i zanašanje u hodu. Na stranici Pliva zdravlje navodi se da moždani udar zahtijeva hitan prevoz i zbrinjavanje bolesnika u adekvatno opremljenoj zdravstvenoj ustanovi. U slučaju ishemijskog moždanog udara, unutar prva tri sata od udara moguće je primijeniti specifičnu terapiju koja podrazumijeva upotrebu lijekova koji mogu otopiti ugrušak koji je blokirao krvnu žilu.
Nema dokaza o učinkovitosti metode
Tvrdnje da se bockanjem vrhova prstiju iglom može spasiti osoba koja je doživjela moždani udar godinama se dijele i van našeg govornog područja. Prema članku The New York Timesa, one su cirkulisale putem elektronske pošte još 2006. godine.
Ipak, ne postoje dokazi koji bi potvrdili učinkovitost opisane metode, o čemu su već pisali AFP Fact check, AP, AAP FactCheck , Faktograf i Africa Check. Stručnjaci koje su ove platforme kontaktirale dodatno ukazuju da njena primjena može, s druge strane, odgoditi primanje hitne medicinske pomoći, ali i dovesti do pogoršanja stanja.
Geoffrey Donnan, profesor neurologije u bolnici Royal Melbourne i istraživač kliničkog liječenja moždanog udara, rekao je za AAP FactCheck da nema dokaza o učinkovitosti opisane metode.
Dr. Mitchell Elkind, profesor neurologije na Univerzitetu Columbia, ovu je metodu za AP nazvao “apsolutnom besmislicom”. On je rekao da osobu koja pokazuje simptome kao što su spušteno lice, slabost ruku ili poteškoće u govoru treba što prije odvesti u bolnicu radi CT skeniranja, kako bi se utvrdilo može li se liječiti lijekovima za uništavanje ugrušaka.
Konsultant neurolog dr. Dilraj Singh Sokhi, šef Službe za moždani udar u Univerzitetskoj bolnici Aga Khan u Najrobiju, za AFP je navedeni tretman nazvao "opasno obmanjujućim". On je ukazao na to da njegova primjena može odgoditi medicinski tretman koji bi potencijalno mogao spasiti život.
“Za svaki minut koji prođe, milion nervnih ćelija umire u mozgu tokom iznenadnog moždanog udara. Znamo da ako što prije stignete u odgovarajuću zdravstvenu ustanovu, to će biti bolji ishod, jer tretman koji možemo da pružimo može se primijeniti samo u prvih nekoliko sati od moždanog udara.”
On je rekao i da metoda iglom može biti i potencijalno opasna, odnosno da može i pogoršati stanje pacijenta.
“Bol uslijed povređivanja ovih najosjetljivijih dijelova tijela može uzrokovati porast krvnog pritiska pacijenta i pogoršanje moždanog udara. Također, ako igle nisu sterilne, postoji rizik od prenosa infekcije.”
“Bockanje” vrhova prstiju u slučaju moždanog udara i kineska medicina
U analiziranim člancima navodi se da je riječ o tehnici kineske medicine, odnosno o metodi koja “potiče od kineskog profesora”. U nekim se člancima navodi i ime Irene Lui.
Ipak, Wendy Wong, registrovana praktičarka i docentica na Kineskom univerzitetu u Hong Kongu, rekla je za AFP Fact Check da je riječ o “pogrešnom tumačenju tehnika akupunkture koje se koriste u tradicionalnoj kineskoj medicini”.
“U nacionalnom zdravstvenom sistemu u Kini, u bolnici kineske medicine, kod akutnog moždanog udara koristit će akupunkturu zajedno sa zapadnom medicinom", rekla je dr. Wong za AFP. Ovo se primjenjuje na različite dijelove tijela - “od udova do trupa” - zavisno o prirodi udara.
“Preporučuje se da (ljudi) potraže konsultacije ili hitnu pomoć od ljekara koji praktikuju zapadnu medicinu, budući da različite zemlje imaju različitu regulativu kineske medicine”, rekla je ona.
Kao i dr. Sokhi, ona je naglasila da bi stručno medicinsko osoblje “trebalo da se prvo konsultuje” u slučaju moždanog udara.
“Da bih zaštitila sigurnost pacijenata, željela bih reći da je ovaj članak na Facebooku prilično pogrešan,” rekla je dr. Wong za AFP.
Suzanne Grant, viša naučna saradnica na Univerzitetu Western Sydney i praktičarka kineske medicine, rekla je za AAP FactCheck da bi “svako ko primijeti nekoga sa znakovima moždanog udara sigurno trebao tražiti hitnu pomoć “.
Postoje različite vrste moždanih udara koje zahtijevaju različite tretmane i potrebna je stručna diferencijacija", dodala je za AAP FactCheck.
Ona je rekla i da akupunktura pomoću pritiska tačaka na vrhovima prstiju zaista ima dugogodišnju osnovu u kineskoj medicini, uključujući i tradicionalni tretman za moždani udar i epilepsiju. AAP FactCheck u analizi donosi i pregled studija koje su se bavile učinkovitošću akupunkture kod moždanog udara, a iz kojeg je zaključeno da “postoji malo jakih dokaza koji pokazuju da je akupunktura efikasna u tu svrhu”:
Studija iz 2005. godine, objavljena u Journal of Chinese Medicine, otkrila je da bi “punkcija koja pušta krv” na rukama pacijenata sa apopleksijom – simptomi moždanog udara koji su se pojavili iznenada – mogla poboljšati svijest kod onih s blagim ozljedama. Međutim, radilo se o onima koji su imali moždane udare do tri dana prije tretmana – ne neposredno prije akupunkture.
Razne studije ukazuju na to da tretman akupunkturom može biti od opšte koristi u rehabilitaciji pacijenata sa moždanim udarom (vidi primjere ovdje, ovdje i ovdje).
Ipak, nekoliko velikih pregleda dostupnih istraživanja, uključujući Cochrane pregled kliničkih ispitivanja iz 2018, otkrilo je da postoji malo jakih dokaza koji pokazuju da je akupunktura efikasna u tu svrhu (vidi ovdje i ovdje).
Dakle, iako opisana metoda bockanja prstiju ima nekog osnova u kineskoj tradicionalnoj medicini, nije tačno da “kineski stručnjaci tvrde kako je ova metoda 100 posto djelotvorna i da doista može pomoći da spasite nekog od moždanog udara”.
Raskrinkavanje je ranije pisalo o sličnim netačnim tvrdnjama da udaranje po unutrašnjoj strani lakta može pomoći ili spasiti život u slučajevima srčanog napada.
Shodno navedenim činjenicama, tvrdnju da je osobu koja je doživjela moždani udar moguće spasiti ubadanjem iglom po vrhovima svih deset prstiju ocjenjujemo kao pseudonauku.
Napomena
2.10.2023. Portali Espreso i Lepa i srećna su 28. 9.2023. godine ispravili netačne tvrdnje u svojim člancima te dobijaju i ocjenu ispravljeno. Ocjene i napomena o ispravci dodati su naknadno zbog tehničkih razloga.
Portal Alo je 28.9. 2023. godine ispravio netačne tvrdnje u svojim člancima te dobija i ocjenu ispravljeno. Ocjene i napomena o ispravci dodati su naknadno zbog tehničkih razloga.
Portali Telegraf i Zdravlje i priroda su 29. 9. 2023. ispravili netačne tvrdnje u svojim člancima te dobijaju i ocjenu ispravljeno. Ocjene i napomena o ispravci dodati su naknadno zbog tehničkih razloga.
2.10.2023. Portal Srbija danas je ispravio netačne tvrdnje u svom članku, te on dobija i ocjenu ispravljeno.
16.2. 2024. Portal Žena je izmijenio članak, on sadrži tačne informacije pa dobija i ocjenu ispravljeno.
(Raskrinkavanje.ba)