Raskrinkavanje.ba

“Rasvjetljavanje”: Šta su činjenice o globalnoj klimatskoj krizi?

Ova analiza je označena kao: Analize

U četvrtom tekstu u okviru “prebunking” serijala “Rasvjetljavanje”, u kom govorimo o dezinformacijama i netačnim narativima o klimatskim promjenama, Raskrinkavanje će čitateljima/kama predstaviti činjenice koje nedvosmisleno potvrđuju da je klimatska kriza stvarna.

Foto: Raskrinkavanje.ba

Raskrinkavanje je u okviru “prebunking” serijala “Rasvjetljavanje” u prethodnim tekstovima ukazalo na to koje se dezinformacije i netačni narativi o klimatskim promjenama najčešće pojavljuju na domaćem govornom području, te se stoga mogu očekivati i u budućnosti, kao i na to iz kojih izvora oni dolaze (1, 2, 3).

Kako se objašnjava na stranici Ujedinjenih nacija, pojam “klimatske promjene” odnosi se na dugoročne promjene u temperaturama i vremenskim obrascima. Takve promjene, navodi se, mogu biti prirodne, ali od 1800-ih godina, ljudske aktivnosti faktor su koji najviše utiče na razvoj klimatskih promjena. U nastavku ćemo detaljno objasniti neke od nepobitnih dokaza koji ukazuju na to da su klimatske promjene, kao i ljudski uticaj na njih, stvarne. 

Globalno zagrijavanje – sve je toplije, a leda je sve manje

Temperature na Zemlji sve su više, okeani su topliji, a ledeni i snježni pokrivači smanjuju se – sve ovo potvrđuje činjenicu da je globalno zagrijavanje, jedan od aspekata klimatskih promjena koji se često negira, stvarno. Kako se na stranici američke Nacionalne uprave za aeronautiku i svemir (National Aeronautics and Space Administration – NASA) navodi, klima na Zemlji mijenjala se kroz istoriju. U proteklih nekoliko stotina hiljada godina Zemlja je prolazila kroz više perioda ledenog doba i toplije klime. Posljednji period ledenog doba završen je prije oko 11.700 godina, što je ujedno i vrijeme početka ljudske civilizacije. 

I dok promjene u klimi na Zemlji nisu ništa strano i događale su se kroz istoriju, trenutne promjene drugačije su jer nedvojbeno predstavljaju posljedicu ljudskog djelovanja. Naime, ljudi su kroz različite aktivnosti, naročito nakon industrijske revolucije 1800-ih godina, proizveli veliku količinu stakleničkih gasova koji su “zarobili” toplotu koja dolazi od Sunca. Sunčevi zraci probijaju se u Zemljinu atmosferu i odbijaju se od površine, ali se, upravo zbog stakleničkih gasova, ne mogu vratiti, te njihovo zadržavanje dovodi do trajnog zagrijavanja Zemlje. Da se globalno zagrijavanje stvarno događa, pokazuju neki od dokaza koje navodi NASA, poput povećanja globalnih temperatura, zagrijavanja okeana, smanjenja ledenog i snježnog pokrivača, povlačenja glečera, povećanja nivoa mora i smanjenja arktičkog leda. 

Prosječna temperatura Zemljine površine viša je za 1,1°C nego u periodu prije industrijske revolucije i 19. vijeka. Kako Ujedinjene nacije navode, “posljednja decenija (2011–2020) bila je najtoplija zabilježena, a svaka od posljednje četiri decenije bila je toplija od bilo koje prethodne decenije od 1850. godine”. Jul 2023. godine bio je najtopliji mjesec od kada se vrše mjerenja na Zemlji. Glečeri, ostaci posljednjeg ledenog doba, tope se i gube masu brže nego ikada, a nivoi leda u arktičkom okeanu manji su nego ikada u barem 1.500 proteklih godina. 

Dakle, postoje brojni praktični dokazi koji jasno ukazuju na to da je globalno zagrijavanje, a time i klimatske promjene, stvarno. Dodatno, nauka je saglasna i u tome da je ljudska aktivnost dominantni uzročnik takvih promjena. 

Ekstremne vremenske prilike češće su i intenzivnije nego ranije

Jedna od najočitijih posljedica klimatskih promjena jeste i rast učestalosti i intenziteta koje ekstremne vremenske prilike širom svijeta imaju. To se, između ostalog, odnosi na toplotne talase, snažne i dugotrajne padavine, poplave, suše, uragane ili divlje požare (1, 2, 3). Rizik od dodatnog pogoršanja ovakvih događaja raste zajedno sa zagrijavanjem Zemlje.

I dok su ekstremni vremenski događaji postojali i ranije, analiza istorijskih podataka i klimatskih modela, kompjuterskih programa korištenih za predviđanje vremenskih prilika, pokazuje da se njihova učestalost i intenzitet progresivno mijenjaju. Dakle, klimatske promjene nisu jedini faktor koji utiče na pojavu ekstremnih vremenskih prilika, ali nauka je saglasna u tome da brojni dokazi potvrđuju uticaj na njihove razmjere. Uprkos tome, kako je u jednoj od prethodnih “prebunking” analiza Raskrinkavanja objašnjeno, upravo u svjetlu ovakvih vremenskih prilika često se javljaju dezinformacije o klimatskim promjenama. 

Živi svijet ukazuje na posljedice klimatskih promjena 

Nacionalna uprava za okeane i atmosferu SAD-a (National Oceanic and Atmospheric Administration - NOAA) ističe i brojne druge dokaze da se promjene u klimi događaju. Kako navode, promjene u obrascima seobe ptica, kretanja jastoga i drugih morskih vrsta ka sjeveru, kao i ranije cvjetanje biljaka, ukazuju na činjenicu da se Zemlja zagrijava i da se njena klima mijenja. Brojne životinje ugrožene su promjenama u klimi, dok je nekima ugrožen i opstanak

Izumiranje nekih vrsta već se može povezati s klimatskim promjenama. Recimo, 2019. godine Vlada Australije proglasila je izumrlom vrstu malog glodara naziva Bramble Cay melomys. Habitat ove vrste bilo je jedno ostrvo koje je u više navrata pogođeno olujnim udarima, čija se učestalost može povezati s klimatskim promjenama. Takođe, nivo mora je porastao, što je, zajedno s atmosferskim prilikama, dovelo do uništenja vegetacije jedinog izvora prehrane ovog glodara, navodi se na naučnom blogu Scientific American. Još jedan primjer kako klimatske promjene negativno utiču na prirodni svijet jesu i polarni medvjedi. Ove životinje zavise od morskog leda u velikoj mjeri – za kretanje, lov, parenje i odmor. Značajan dio njihove prehrane čine životinje koje žive na ledu, poput nekih vrsta foka. S druge strane, kako je navedeno, led na Zemlji rapidno se topi, a time je opstanak ove vrste životinja ugrožen.  

Dakle, nauka je jasnog stava da su klimatske promjene stvarne i da predstavljaju ozbiljnu prijetnju čovječanstvu. Ipak, dezinformacije i netačni narativi o ovoj temi, kako je objašnjeno u prethodnim “prebunking” analizama Raskrinkavanja, ne gube popularnost u Bosni i Hercegovini, ali i globalno. Klimatske promjene su stvaran fenomen, posljedice globalnog zagrijavanja su sveprisutne, a za pogoršanje ovog fenomena nesumnjivo su odgovorni ljudi.

(Raskrinkavanje.ba)